Slobodna zanimanja
Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima što uređuju obvezna osiguranja, a kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju:
-
samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, kao i druge slične djelatnosti,
-
samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja, kao i druge slične djelatnosti,
-
samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost, kao i druge slične djelatnosti,
-
samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša.
Fizičkim osobama koje obavljaju neku od djelatnosti slobodnih zanimanja omogućeno je da elektroničkim putem podnose razne obrasce i zahtjeve putem sustava ePorezna kojem se može pristupiti putem sustava eGrađana. Za to je dovoljno posjedovanje vjerodajnice značajne razine sigurnosti (2) (primjerice mToken, Fina Soft certifikat, token/m-token uređaji banaka koje su povezane sa sustavom NIAS) ili vjerodajnice visoke razine sigurnosti (3) (primjerice eOI - elektronička osobna iskaznica, AKD certifikat, FinaCert RDC osobni i poslovni certifikati).
Korisni linkovi:
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
FINA
Po osnovi obavljanja djelatnosti slobodnih zanimanja plaćaju se slijedeći porezi i doprinosi za obvezna osiguranja:
1. Porez na dohodak
Porez na dohodak od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja što se utvrđuje kao razlika između primitaka i izdataka na osnovi podataka iz propisanih poslovnih knjiga
Porezni obveznici su fizičke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja na osnovi kojih su obvezno osigurani.
Dohodak od djelatnosti slobodnih zanimanja se utvrđuje prema poslovnim knjigama kao razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka što su nastali u istom poreznom razdoblju. Primici i izdaci se utvrđuju prema njihovoj tržišnoj vrijednosti i to prema načelu blagajne - primici se utvrđuju nakon primljenih uplata, a izdaci nakon obavljenih isplata.
Porezni obveznik je dužan najkasnije u roku 8 dana od početka i prestanka obavljanja djelatnosti podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu.
Mjesečni predujam poreza na dohodak određuje Porezna uprava rješenjem. Porezni obveznik koji započinje samostalno obavljati djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave.
Porezna osnovica poreza na dohodak je dohodak umanjen za preneseni gubitak i osobni odbitak.
Porez na dohodak plaća se na poreznu osnovicu po nižoj i višoj poreznoj stopi.
Propisane granice visine poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak za 2025. godinu | ||
Razina jedinice lokalne samouprave |
Niža stopa (%) | Viša stopa (%) |
Općina | od 15% do 20% | od 25% do 30% |
Grad | od 15% do 21% | od 25% do 31% |
Veliki grad i sjedište županije | od 15% do 22% | od 25% do 32% |
Grad Zagreb | od 15% do 23% |
od 25% do 33%
|
Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom će propisati visinu poreznih stopa u propisanom roku, određuje se NIŽA stopa od 20% i VIŠA stopa od 30%.
2. Porez na dobit
Obveznik poreza na dobit je osoba koja obavlja djelatnost slobodnog zanimanja ako u prethodnom kalendarskom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 1.000.000,00 eura.
O ispunjavanju uvjeta porezni obveznik u pisanom obliku izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja godine u kojoj je uvjet ispunjen.
Porezna osnovica poreza na dobit je dobit što se utvrđuje kao razlika između prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Porez na dobit obračunava se i plaća po stopi od 10% ili 18%.
Predujam poreza na dobit plaća se po osnovi godišnje porezne prijave za prethodnu kalendarsku godinu, odnosno za prethodno kalendarsko razdoblje. Mjesečni predujam utvrđuje se tako da se svota porezne obveze za prethodno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istog razdoblja. Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujmove do podnošenja prve porezne prijave.
3. Porez na dodanu vrijednost (PDV)
Obveznik poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) je osoba koja obavlja samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja:
• ako se neovisno o vrijednosti obavljenih isporuka u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini dragovoljno (na vlastiti zahtjev) upiše u registar obveznika PDV-a što ga obvezuje sljedeće tri kalendarske godine na redovni postupak oporezivanja PDV-om
4. Plaćanje poreza po odbitku
Ako osoba koja obavlja samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja zapošljava radnike tada je obveznik obračunavanja, obustavljanja i plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz plaća radnika.
5. Ostali porezi
6. Doprinosi za obvezna osiguranja
Osoba koja obavlja samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja ima po toj osnovi obvezu plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja. Izuzetak je samostalni umjetnik kojemu se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna u skladu s odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
Ako osoba koja obavlja samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja zapošljava radnike tada je obveznik obračunavanja, obustavljanja i plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće radnika, a kao poslodavac obveznik je obračunavanja i plaćanja propisanih doprinosa za obvezna osiguranja na plaću radnika.