Porezni prihodi
Temeljem podataka Eurostata i Europske komisije za 2022. godinu
Jedan od glavnih pokazatelja poreznog opterećenja je udio ukupnih poreznih prihoda u bruto domaćem proizvodu (dalje u tekstu: BDP), koji prema metodologiji Europske komisije uključuju i socijalne doprinose na razini opće države.
Porezno opterećenje u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: RH) osjetno je niže u odnosu na prosjek zemalja Europske unije (dalje u tekstu: EU) i europodručja, iako se nalazi na nešto višim razinama u usporedbi s novim članicama EU. Nadalje, u posljednje dvije godine, udio poreznih prihoda u BDP-u u RH nalazi se na najnižim razinama od 2013. godine.
Izvor: izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata, (30. rujna 2024.)
Izvor: izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata, (30. rujna 2024.)
Osim razlika u visini ukupnog poreznog opterećenja, među članicama EU postoje i značajne razlike u strukturi poreznih prihoda.
Jedna od najčešće promatranih struktura poreznih prihoda odnosi se na podjelu prema vrsti poreza, i to na izravne poreze, neizravne poreze te socijalne doprinose. Glavni kriterij kod navedene podjele je tzv. prevaljivost, pri čemu bi opterećenje izravnim porezima trebali podnijeti porezni obveznici koji ih zakonski plaćaju, dok se kod neizravnih poreza očekuje da će porezni obveznik prevaliti njihovo opterećenje na druge osobe. Među najznačajnije izravne poreze u RH ubrajaju se porez na dohodak te porez na dobit. S druge strane, neizravni porezi primjenjuju se na transakcije, obuhvaćajući primjerice porez na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV) te trošarine na energente, duhanske proizvode, alkohol i alkoholna pića.
Porezna struktura u RH daje donekle drugačiju sliku nego prosjek država članica EU, odnosno europodručja. Naime, u 2022. godini neizravni porezi imaju udio od 19,2% BDP-a, ponajprije zahvaljujući visokim prihodima od PDV-a i trošarina, što predstavlja 5,6 postotnih bodova više u odnosu na EU. Udio prihoda od socijalnih doprinosa iznosi 10,6% BDP-a i manji je od europskog prosjeka za 2,3 postotna boda, dok su izravni porezi na razini od 7,2% BDP-a i značajno su niži u odnosu na europski prosjek (od 13,7% BDP-a).
Izvor: izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata, (30. rujna 2024.)
Porezni prihodi mogu se podijeliti i prema ekonomskoj funkciji, i to na poreze koji opterećuju rad, potrošnju i kapital. Porezi na potrošnju uključuju sve poreze koji opterećuju finalnu potrošnju, odnosno njima se oporezuju dobra i usluge koji se stavljaju u promet. Porezi na rad su svi porezi koji terete dohotke od rada, a koje plaćaju zaposlenici i poslodavci. Kapital kao porezna osnovica je definiran široko te uključuje materijalnu i nematerijalnu imovinu, financijsku imovinu i štednju, kao i dohotke od te imovine.
RH zauzima prvo mjesto u EU po oporezivanju potrošnje, i to sa 50,1% udjela u ukupnim poreznim prihodima, što je gotovo dvostruko više u odnosu na prosjek država članica EU. Međutim, oporezivanje rada, koje u EU ima najznačajniju ulogu, u RH je osjetno niže. Naime, porezi na rad u RH čine 34,1% ukupnih poreznih prihoda, dok je europski prosjek 50,6%. Nadalje, RH spada među države koje najmanje oporezuju kapital u EU, pri čemu njegov udio u ukupnim poreznim prihodima iznosi 15,8%, nasuprot 22,1% u EU.
Izvor: Izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata, (30. rujna 2024.)
Izvor: Izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata, (30. rujna 2024.)
Izvor: Izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata, (30. rujna 2024.)
Izvor: Izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata, (30. rujna 2024.)