Porezni prihodi
Temeljem podataka Eurostata i Europske komisije za 2023. godinuJedan od glavnih pokazatelja poreznog opterećenja je udio ukupnih poreznih prihoda u bruto domaćem proizvodu (dalje u tekstu: BDP), koji prema metodologiji Europske komisije uključuju i socijalne doprinose na razini opće države.
Porezno opterećenje u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: RH) nešto je niže u odnosu na prosjek zemalja Europske unije (dalje u tekstu: EU) i europodručja, iako se nalazi na višim razinama u usporedbi s novim članicama EU. Nadalje, u posljednje tri godine, udio poreznih prihoda u BDP-u u RH nalazi se na najnižim razinama od 2014. godine.
Izvor: Izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata (1. listopada 2025.)
Osim razlika u visini ukupnog poreznog opterećenja, među članicama EU postoje i značajne razlike u strukturi poreznih prihoda
Jedna od najčešće promatranih struktura poreznih prihoda odnosi se na podjelu prema vrsti poreza, i to na izravne poreze, neizravne poreze te socijalne doprinose. Glavni kriterij kod navedene podjele je tzv. prevaljivost, pri čemu bi opterećenje izravnim porezima trebali podnijeti porezni obveznici koji ih zakonski plaćaju, dok se kod neizravnih poreza očekuje da će porezni obveznik prevaliti njihovo opterećenje na druge osobe. Među najznačajnije izravne poreze u RH ubrajaju se porez na dohodak te porez na dobit. S druge strane, u kategoriji neizravnih poreza najvažniju ulogu imaju porez na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV) te trošarine na energente, duhanske proizvode, alkohol i bezalkoholna pića.
Porezna struktura u RH daje značajno drugačiju sliku nego prosjek država članica EU, odnosno europodručja. Naime, u 2023. godini neizravni porezi u RH imaju udio od 19,3% BDP-a, ponajprije zahvaljujući visokim prihodima od PDV-a i trošarina, što predstavlja 6,4 postotnih bodova više u odnosu na EU. Udio prihoda od socijalnih doprinosa iznosi 10,6% BDP-a i manji je od europskog prosjeka za 2,2 postotna boda, dok su izravni porezi na razini od 7,3% BDP-a i značajno su niži u odnosu na europski prosjek (od 13,3% BDP-a).
Izvor: Izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata (1. listopada 2025.)
Porezni prihodi mogu se podijeliti i prema ekonomskoj funkciji, i to na poreze koji opterećuju rad, potrošnju i kapital. Porezi na potrošnju uključuju sve poreze koji opterećuju finalnu potrošnju, odnosno njima se oporezuju dobra i usluge koji se stavljaju u promet. Porezi na rad su svi porezi koji terete dohotke od rada, a koje plaćaju zaposlenici i poslodavci. Kapital kao porezna osnovica je definiran široko te uključuje materijalnu i nematerijalnu imovinu, financijsku imovinu i štednju, kao i dohotke od te imovine.
RH zauzima prvo mjesto u EU po oporezivanju potrošnje, i to sa 49,6% udjela u ukupnim poreznim prihodima, što je gotovo dvostruko više u odnosu na prosjek država članica EU. Međutim, oporezivanje rada, koje u EU ima najznačajniju ulogu, u RH ima najniži udio u ukupnim poreznim prihodima od svih država članica. Naime, porezi na rad u RH čine 34,8%, dok je europski prosjek 51,2% ukupnih poreznih prihoda. Nadalje, RH spada među države EU s relativno niskom udjelom poreza na kapital u ukupnim poreznim prihodima, koji u RH iznosi 15,6%, nasuprot 21,9% u EU.
Izvor: Izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata (1. listopada 2025.)
Izvor: Izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata (1. listopada 2025.)