Pojašnjenje procjene ušteda povezanim s projektom Fiskalizacija 2.0
Povodom pojedinih javnih istupa i medijskih interpretacija u kojima se iznose netočne ili nepotpune informacije o procjeni administrativnih ušteda koje proizlaze iz projekta Fiskalizacija 2.0, Porezna uprava ovim putem daje detaljno i činjenično pojašnjenje metodologije, izvora podataka i obuhvata mjera na temelju kojih je izračunat ukupni iznos rasterećenja poduzetnika.
Projekt Fiskalizacija 2.0 - Implementacija sustava za bezgotovinsko plaćanje putem eRačuna s integriranom e-arhivom te naprednog online knjigovodstva u sustavu PDV-a - projekt je od nacionalne važnosti kojeg je provela Porezna uprava, a financiran je bespovratnim sredstvima Europske unije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Neovisno o provedbi samog projekta Fiskalizacija 2.0, procjena administrativnih ušteda izrađena je u okviru zasebnog projekta financiranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji je sastavni dio Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, stoga je netočno uštede svoditi na pojedinačne obrasce ili izolirane administrativne obveze. U okviru tog projekta Republika Hrvatska preuzela je obvezu smanjenja administrativnog opterećenja gospodarstva u ukupnom iznosu od najmanje 265,45 milijuna eura, s krajnjim rokom provedbe do kraja 2025. godine.
Procjena administrativnog rasterećenja koja proizlazi iz projekta Fiskalizacija 2.0 nije procjena Porezne uprave niti proizvoljan izračun. Izračun je napravljen primjenom Standard Cost Model (SCM) metodologije, međunarodno priznate metode za mjerenje administrativnog opterećenja, od strane vanjskih konzultanata angažiranih kroz Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u okviru projekta tehničke pomoći Europske komisije. Na temelju provedenih analiza identificirane su konkretne administrativne procedure koje se ukidaju ili digitaliziraju te je za svaku od njih izračunat financijski učinak rasterećenja.
Sve navedene mjere i procjene sastavni su dio Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2023. godine, koji provodi Vlada Republike Hrvatske. Važno je naglasiti da se procijenjene uštede ne odnose na jedan obrazac ili jednu administrativnu obvezu, već na skup međusobno povezanih procedura koje se ukidaju ili značajno pojednostavljuju uvođenjem obvezne razmjene eRačuna u poslovanju između poduzetnika.
Dodatno, u okviru projekta Fiskalizacija 2.0 Porezna uprava je 2023. godine provela anketni upitnik među hrvatskim poduzetnicima s ciljem prikupljanja podataka o korištenju eRačuna i očekivanjima vezanim uz obveznu razmjenu eRačuna u B2B i B2G segmentu. U anketi je sudjelovalo 15.299 ispitanika, a rezultati su pokazali da 76 posto korisnika eRačuna pozitivno ocjenjuje njegov doprinos poslovanju te da 65 posto ispitanih očekuje administrativno rasterećenje u slučaju obvezne primjene. Prikupljeni podaci korišteni su kao dodatna analitička podloga za oblikovanje zakonodavnog i tehničkog okvira, dok je službeni izračun administrativnih ušteda izrađen isključivo primjenom SCM metodologije kroz projekt za Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva.
Ukidanjem obveze papirnatog arhiviranja računa, odnosno fizičkog prikupljanja, sortiranja i čuvanja računovodstvene dokumentacije procijenjeno je administrativno rasterećenje u iznosu od 3.242.149,97 eura.
Ukidanjem obveze dostave Izvješća o obavljenim donacijama hrane (DON-H), koje je u 2022. godini podneseno 382 puta, ostvaruje se rasterećenje u iznosu od 15.083,70 eura.
Ukidanjem vođenja Knjige izlaznih računa (obrazac I-RA) u papirnatom ili elektroničkom obliku za obveznike poreza na dodanu vrijednost ostvaruje se administrativno rasterećenje u iznosu od 8.250.119,79 eura.
Ukidanjem podnošenja izvješća o prodanoj robi za povrat PDV-a u okviru putničkog prometa (obrazac PDV-F), procijenjeno je rasterećenje u iznosu od 75.576,46 eura.
Ukidanjem obveze podnošenja izvješća o isporukama u tuzemstvu s prijenosom porezne obveze (obrazac PPO) ostvaruje se rasterećenje u iznosu od 3.541.353,32 eura.
Ukidanjem vođenja i podnošenja posebne evidencije o primljenim računima (obrazac U-RA) ostvaruje se najveće pojedinačno administrativno rasterećenje u iznosu od 60.757.786,55 eura.
Prelaskom s papirnate dostave računa računovodstvenim servisima na automatsku elektroničku dostupnost strukturiranih podataka o računima ostvaruje se dodatno rasterećenje u iznosu od 14.466.177,26 eura.
Ukidanjem papirnatog izdavanja i slanja računa poštom, uključujući troškove ispisa, omotnica i poštarine ostvaruje se rasterećenje u iznosu od 29.900.000,00 eura.
Zbrojem svih navedenih procedura ukupan godišnji iznos administrativnog rasterećenja poduzetnika iznosi 120.248.247,05 eura.
Zaključno, Fiskalizacija 2.0 predstavlja cjelovitu i sustavnu reformu usmjerenu na digitalizaciju poslovanja i trajno smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva.
Procijenjene uštede rezultat su primjene međunarodno priznate metodologije, rada vanjskih stručnjaka angažiranih kroz OECD te jasno definiranih mjera iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, a ne parcijalnih ili netočnih interpretacija.