​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO PLAĆE

Uz zadovoljene uvjete uzdržavani članovi uže obitelji smatraju se:

- bračni drug (odredbe koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera), 

- roditelji poreznog obveznika, 

- maćehe odnosno očusi koji punoljetno pastorče uzdržava, 

- djeca nakon prvog zaposlenja te

- punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom. 
 

Uzdržavanim djetetom smatra se dijete kojega roditelji, maćehe odnosno očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju a zadovoljava propisane uvjete.

U slučaju posvojene ili udomljene djece odnosno djece dodijeljene na skrb prema posebnom propisu biološki roditelji ne mogu koristiti uvećanje osnovnog osobnog odbitka po toj osnovi.

Djetetom se smatra i dijete nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja.

Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima.

Ako radni odnos prestane, pod uvjetima u kojima oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom na godišnjoj razini ne prelaze šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka​, dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji i porezni obveznik za uzdržavanog člana uže obitelji ima pravo na osobni odbitak (koeficijent 0,5).

Porezni obveznik može koristiti dio osobnog odbitka za dijete (koeficijent 0,5 za prvo dijete; 0,7 za drugo dijete; 1,0 za treće dijete itd…) ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa nastavilo redovno školovanje ili ako dijete u tijeku redovnog školovanja u poreznom razdoblju obavlja sezonske poslove, pod uvjetima u kojima oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom na godišnjoj razini ne prelaze šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka (3.600,00 eura)​​. 
 

Uzdržavani članovi uže obitelji/dijete koji žive u inozemstvu

Ako bračni ili izvanbračni drug, odnosno životni ili neformalni životni partner, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji i/ili djeca rezidenta imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih inozemnih tijela (ne smiju biti starije od 6 mjeseci).

Navedene isprave rezident je obvezan priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi odnosno ako godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti, dostaviti na uvid najkasnije do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu koja izdaje poreznu karticu - Obrazac PK, ako za te članove uže obitelji koristi osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće:

- osobne podatke o bračnom ili izvanbračnom drugu, odnosno životnom ili neformalnom životnom partneru, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva,

- podatke o primicima uzdržavanih osoba, na osnovi kojih se može procijeniti mogu li se smatrati uzdržavanim članovima,

- rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji.

Rezident  je obvezan svaku promjenu u svezi sa uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti koja utječe na visinu osobnog odbitka prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu i izmijeniti poreznu karticu. ​

Uzdržavani članovi smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom​, ne prelaze šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka na godišnjoj razini (3.600,00 eura).

1. primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora,

2. doplatak za djecu,

3. novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisan kao iznos ispod kojeg se ne može isplatiti novčana potpora,

4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta,

5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja,

6. primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji,

7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka za namjenu (za operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove, koje nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava,

8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama ovoga Zakona ne plaća porez na dohodak,

9. odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti,

10. stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja,

11. potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke ​(plaću/mirovinu),

12. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja i/ili

13. nacionalna naknada za starije osobe.

Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član ostvari primitke u iznosu većem od šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka godišnje, porezni obveznik (uzdržavatelj) koji je po toj osnovi koristio osobni odbitak obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu ili će se izvršiti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

U tom slučaju porezni obveznik (uzdržavatelj) nema pravo u godišnjoj poreznoj prijavi ili posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana, a uzdržavani član koji je ostvario oporezive primitke može koristiti svoj godišnji osobni odbitak.

Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član ostvari primitke u godišnjem iznosu do šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje može podnijeti, odnosno bit će obuhvaćen posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza:

1. i porezni obveznik - uzdržavatelj i koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana 

2. i porezni obveznik - uzdržavani član koristiti pravo na svoj osobni odbitak. 

Osobama s invaliditetom smatraju se fizičke osobe (porezni obveznik i/ili uzdržavani član i djeca) kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.​

Rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka u visini 0,3​ osobnog odbitka (I) odnosno 180,00 eura mjesečno za sebe osobno, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete (u 2024. godini  iznosio je 168,00 eura) . ​

Rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka u visini 1,0 osobnog odbitka (I*) odnosno 600,00 eura mjesečno za sebe osobno, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% i/ili koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu, odnosno pravo na osobnu invalidninu ili pravo na inkluzivni dodatak (u 2024. godini iznosio je 560,00 eura).

Pravo na uvećanje osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja može se priznati djetetu ili poreznom obvezniku koji uzdržava dijete i na temelju vjerodostojnih isprava nadležnih tijela prema posebnim propisima kojima se utvrđuje potpuna (100%-tna) ili djelomična invalidnost ili tjelesno oštećenje djeteta.

Pod vjerodostojnim ispravama nadležnih tijela za priznavanjem prava smatra se i uvjerenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o invaliditetu u odnosu na rad.

Rezident je obvezan svaku promjenu u svezi sa uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti koja utječe na visinu osobnog odbitka prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu i izmijeniti poreznu karticu. 

Rezidenti i nerezidenti mogu uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačena na račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima.

U darovanja mogu se uključiti darovanja proizvođača i trgovaca hrane koji, u cilju sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, daruju hranu osobama za socijalne, humanitarne i druge svrhe pomoći te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim propisima (smatra se da su ispunjeni uvjeti u smislu provedbe posebnih programa i akcija, ako je darovanje hrane izvršeno u skladu s posebnim propisima Ministarstva poljoprivrede). Porezni obveznik je dužan osigurati vjerodostojnu dokumentaciju na način utvrđen zakonom kojim se uređuje opći porezni postupak i posebnim propisima, kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je darovanje izvršeno za te svrhe.

U darovanja poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu se uključiti darovanja fizičkim osobama za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove), rješavanje kojih nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, uz uvjet da je darovanje za te namjene obavljeno na račun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava. Porezni obveznik dužan je osigurati vjerodostojnu dokumentaciju na način utvrđen općim poreznim propisom te primijeniti načelo izbjegavanja dvostrukog umanjenja dohotka.

Uvećati mogu osobni odbitak do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a iznimno i iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana za svrhe utvrđene strateškim projektima prema posebnim propisima ili strategijom nadležnih ministarstava temeljem odluke nadležnog ministarstva donesene uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Način ostvarivanja prava ove iznimke utvrđuje se u skladu sa provedbenim propisima kojima se uređuje porez na dobit.

Osobni odbitak uvećan za dana darovanja priznaje se nakon osnovnog osobnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove i invalidnost, a u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili na temelju podnesenog zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak uz: 

- preslike naloga o doznaci u novcu i/ili 

- ugovora odnosno potvrda o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama.

Rezident i nerezident koji je isključivo za sebe (ne i za uzdržavane članove) iz vlastitih sredstava platio obvezno zdravstveno osiguranje (ako nije drukčije osiguran) može uvećati svoj osobni odbitak za plaćene svote za obvezno zdravstveno osiguranje, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Osobni odbitak uvećan za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje priznaje se nakon osnovnog osobnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove i invalidnost, a u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili na temelju podnesenog zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak uz: 

- rješenje Porezne uprave,

​- dokaz o plaćanju (preslike naloga o uplati doprinosa).

Osobni odbitak, uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane članove i djecu, invaliditet, pripadnost općini/gradu i ostali podaci bitni za utvrđivanje predujma poreza na dohodak, odnosno poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje se i utvrđuje isključivo na temelju porezne kartice koju za radnika, umirovljenika imaju poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i mirovine ili sam porezni obveznik.

Poreznu karticu poslodavcu i isplatitelju plaće ili mirovine ili samom poreznom obvezniku dostavlja elektroničkim putem Porezna uprava na njegov zahtjev i uz suglasnost radnika, odnosno fizičke osobe koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada, dok za umirovljenika - korisnika mirovine koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podatke bitne za utvrđivanje predujma poreza na dohodak Porezna uprava dostavlja elektroničkim putem po službenoj dužnosti.

Iznimno, ako poslodavac i isplatitelj plaće ili mirovine ili sam porezni obveznik nije korisnik sustava ePorezna ili ne ishodi suglasnost radnika ili umirovljenika, poreznu karticu može besplatno izdati Porezna uprava u papirnatom obliku, a poslodavci i isplatitelj plaće ili mirovine dužni su je čuvati dok radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina ili primitak po osnovi nesamostalnog rada.

Podnošenje zahtjeva za izdavanje ili izmjenu podataka na poreznoj kartici omogućeno je putem: sustava ePorezna (poslodavac podnosi uz suglasnost radnika ili sam porezni obveznik), sustava mPorezna, sustava eGrađani - grana eNovorođenče ili iznimno osobno u nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Svaku promjenu u svezi s uzdržavanim članovima, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta i drugo, koja utječe na osobni odbitak, obvezni su prijaviti Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Promjenu može upisati samo ispostava Porezne uprave nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika/umirovljenika.

Prihvaćene i evidentirane promjene poslodavac i isplatitelj plaće, mirovine ili sam porezni obveznik primjenjuje pri sljedećim isplatama plaća i mirovina. 

Poslodavac i isplatitelj plaće pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca ima uvid u poreznu karticu bivšeg radnika, a najkasnije do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada te isti može koristiti podatke iz porezne kartice bivšeg radnika.

Radnik/umirovljenik može imati samo jedan Obrazac PK.

Osobni odbitak može se tijekom godine pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada koristiti samo kod onog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine kod kojega se nalazi porezna kartica radnika/umirovljenika.

Radnik/umirovljenik kod drugih poslodavaca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine osobni odbitak istodobno ne smije koristiti, odnosno ti poslodavci/isplatitelji primitka (plaće) i mirovine dužni su obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak.

U slučaju raskida radnog odnosa, odnosno prestanka rada kod poslodavca ili isplatitelja plaće, poslodavac i isplatitelj plaće za svoje potrebe, odnosno potrebe poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni prijepis Obrasca PK izdanog u papirnatom obliku koji je uručio radniku, odnosno izlistani elektronički zapis iz sustava ePorezna.

Iznimno, radnik koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca u nepunom radnom vremenu ili koji uz rad u punom radnom vremenu ima sklopljen ugovor o radu za nepuno radno vrijeme odnosno, može osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja uz uvjet da zatraži raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima) putem Zahtjeva za izdavanje/izmjenu podataka na PK u rubrici "NAPOMENA".

U tom slučaju Porezna uprava će na Obrascu PK evidentirati omjer (postotak) raspodjele osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima) sukladno zahtjevu, a nakon evidentiranih promjena izdati novi Obrazac PK na temelju kojeg se priznaje osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. U tom slučaju svaki poslodavac odnosno isplatitelj može koristiti osobni odbitak samo do utvrđenog postotka, neovisno o tome što u pojedinim mjesecima ostvareni dohodak može prelaziti taj iznos.

Porezna uprava će omjer (postotak) evidentirati i u slučaju kada porezni obveznici odluče osobni odbitak koristiti samo kod jednog isplatitelja (poslodavca) na način da će evidentirani omjer (postotak) biti 100% kod onog isplatitelja (poslodavca) kod kojeg je porezni obveznik odlučio u cijelosti koristiti osobni odbitak dok će kod drugih isplatitelja (poslodavaca) evidentirani omjer (postotak) biti 0%.
 

UZDRŽAVANI ČLANOVI U INOZEMSTVU:

​​