Oporezivanje r​ada​

Ako nije drukčije označeno, podaci u ovom poglavlju odnose se na važeće zakonodavstvo u 2024. godini.

Porezi na rad su svi porezi i davanja koja izravno opterećuju plaće, poput obveznih doprinosa poslodavaca i zaposlenika te poreza na dohodak od plaće.

Većina zemalja članica EU primjenjuje slična davanja na primitke od rada, ali se države razlikuju s obzirom na visinu stopa, porezne razrede i olakšice u sustavu poreza na dohodak, kao i po načinu izračuna osnovice doprinosa. Svi ti elementi i parametri u konačnici određuju koliko će biti ukupno porezno opterećenje primitaka od rada.

Za usporedbu poreznog opterećenja rada po zemljama uobičajeno se koristi mjera poreznog klina, koji se izračunava za različite hipotetske zaposlenike i njihove obitelji. Ovo poglavlje sadrži usporedbu poreznog klina za 27 zemalja EU u 2024. godini. Osim toga, prikazane su i različite informacije o oporezivanju dohotka od rada u Hrvatskoj i zemljama EU, s naglaskom na Sloveniju, Austriju i Njemačku.
 

KRATKI PRIKAZ OPOREZIVANJA DOHOTKA OD RADA U HRVATSKOJ 2024. i 2025.

Osnovica za plaćanje doprinosa u Hrvatskoj je oporezivi primitak od plaće, odnosno bruto plaća. Poslodavci plaćaju doprinose na plaću, odnosno doprinos za zdravstveno osiguranje (stopa 16,5%), a zaposlenici doprinose iz plaće, odnosno doprinose za prvi (stopa 15%) te drugi stup mirovinskog osiguranja (stopa 5%). Od siječnja 2024. u primjeni je olakšica u obračunu doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja namijenjena obveznicima s bruto plaćom do 1.300 eura. Nakon što se od bruto plaće oduzmu obračunati doprinosi za mirovinsko osiguranje dobiva se dohodak od plaće. Osnovica poreza na dohodak jednaka je dohotku umanjenom za osobne odbitke. Na osnovicu se primjenjuju dvije stope poreza na dohodak, čiju visinu određuju gradovi i općine u propisanim granicama. Od tako dobivenog iznosa poreza dodatno se za neke skupine obveznika mogu oduzeti umanjenja poreza, kao što su umanjenja za mlade zaposlene osobe i osobe koji prebivaju na potpomognutim područjima 1. skupine i u Gradu Vukovaru.

POREZNI KLIN

Porezni klin popularna je mjera poreznog opterećenja na tržištu rada, a izračunava se kao postotni udio ukupnog poreznog opterećenja u ukupnom trošku rada. Ukupni trošak rada podrazumijeva bruto plaću uvećanu za doprinose poslodavca. Ukupno porezno opterećenje zbroj je doprinosa koje plaća poslodavac, doprinosa koje plaća zaposlenik te poreza na dohodak, uključujući i prireze porezu na dohodak.

U izračunima poreznog klina rabi se metodologija OECD-a koji u svom projektu Taxing Wages uspoređuje porezni klin svojih zemalja članica. Za razliku od OECD-ova pristupa, ovdje prikazani izračuni u obzir uzimaju sva obvezna davanja, uključujući i obvezne doprinose koji ne predstavljaju prihod opće države (primjerice, doprinos za drugi stup mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj).

Jedno od obilježja OECD-ove metodologije je da se prilikom izračuna ukupnog poreznog opterećenja oduzimaju novčane naknade socijalne zaštite koje pruža središnja država, a najčešće je riječ o naknadama za djecu. Naime, kako bi pružile potporu obiteljima s djecom neke se zemlje pretežito oslanjaju na porezne olakšice, dok druge zemlje dodjeljuju novčane naknade za djecu. Stoga je, radi metodološke ujednačenosti, prilikom međunarodnih usporedbi potrebno u obzir uzeti i jednu i drugu vrstu potpore. Hrvatska je jedna od zemalja koje koriste i poreznu olakšicu (odbitak za djecu u okviru poreza na dohodak) i novčanu naknadu (doplatak za djecu).

Porezni se klin izračunava na temelju godišnjeg dohotka i poreza i to za hipotetske jedinice - pojedince i obitelji. Za zaposlene osobe podrazumijeva se da rade puno radno vrijeme te ostvaruju bruto plaću u određenom postotku prosječne bruto plaće (PBP) u svojoj zemlji. U izračunu PBP-a u obzir se uzimaju plaće ostvarene u područjima djelatnosti od B do N prema Europskoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti. Godišnji podaci o PBP-u preuzeti su od OECD-a. Pretpostavlja se da članovi obitelji ne ostvaruju nikakve druge vrste dohotka te da ne postoje neoporezivi primici od plaće. Hipotetske jedinice imaju porezno boravište u hipotetskom gradu koji obilježavaju prosječne stope prireza i poreza na dohodak u Hrvatskoj: stopa prireza od 2011. do 2023. iznosi 11,4%; u 2024. stope poreza na dohodak iznose 21,6% i 32,4%, odnosno 21,2% i 31,2% u 2025.

Tablica prikazuje 16 hipotetskih tipova pojedinaca i obitelji koji se razlikuju po broju odraslih članova, njihovoj dobi, ekonomskom statusu, razini bruto plaće te broju djece. Tipovi S1 do S4 su samci u dobi od 40 godina, bez djece, čija bruto plaća varira od 67% do 400% PBP-a. Tipovi S5 i S6 su također samci u dobi od 40 godina, ali imaju dva djeteta te ostvaruju plaću od 67% i 100% PBP-a. Tipovi S7 i S8 su po svemu identični tipu S2, ali se razlikuju po dobi, tako da S7 ima 23 godine, a S8 ima 28 godina. Sljedećih osam tipova su parovi. Osim para P8, u kojem supružnici imaju 28 godina, u svim parovima oba supružnika imaju 40 godina. Svi parovi osim para P1 imaju dva djeteta. Parovi se razlikuju s obzirom na visinu bruto plaće supružnika. Primjerice, kod para P5 prvi supružnik ima bruto plaću od 100% PBP-a, a drugi ostvaruje 400% PBP-a. Kod svih parova oba supružnika su zaposlena, osim kod parova P6 i P7, kod kojih drugi supružnik ne radi.

Tipovi hipotetskih pojedinaca i obitelji

Tip	Naziv
S1	Samac (40) bez djece s bruto plaćom od 67% PBP-a
S2	Samac (40) bez djece s bruto plaćom od 100% PBP-a
S3	Samac (40) bez djece s bruto plaćom od 167% PBP-a
S4	Samac (40) bez djece s bruto plaćom od 400% PBP-a
S5	Samac (40) s dva djeteta i bruto plaćom od 67% PBP-a
S6	Samac (40) s dva djeteta i bruto plaćom od 100% PBP-a
S7	Samac (23) bez djece s bruto plaćom od 100% PBP-a
S8	Samac (28) bez djece s bruto plaćom od 100% PBP-a
P1	Par (40 / 40) bez djece i bruto plaćom od 100% i 67% PBP-a
P2	Par (40 / 40) s dva djeteta i bruto plaćom od 100% i 67% PBP-a
P3	Par (40 / 40) s dva djeteta i bruto plaćom od 100% i 100% PBP-a
P4	Par (40 / 40) s dva djeteta i bruto plaćom od 100% i 167% PBP-a
P5	Par (40 / 40) s dva djeteta i bruto plaćom od 100% i 400% PBP-a
P6	Par (40 / 40) s dva djeteta i bruto plaćom od 67% i 0% PBP-a
P7	Par (40 / 40) s dva djeteta i bruto plaćom od 100% i 0% PBP-a
P8	Par (28 / 28) s dva djeteta i bruto plaćom od 100% i 67% PBP-a

Izračuni poreznog klina napravljeni su pomoću mikrosimulacijskog modela EUROMOD za 2024. godinu, a rezultati za Hrvatsku dostupni su i za 2025.

Radi boljeg razumijevanja poreznog klina na početku je prikazan izračun za hipotetskog zaposlenika u Hrvatskoj 2024. i 2025. Riječ je o samcu bez djece koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 2.000 eura, odnosno 24.000 eura godišnje. Tablica sadrži elemente na temelju kojih se izračunava porezni klin, a to su godišnji iznosi bruto plaće, doprinosa te poreza na dohodak.

Izračun poreznog klina u Hrvatskoj 2024. i 2025. za hipotetskog zaposlenika bez uzdržavanih članova

​	2024.	2025.
Godišnji iznosi (u eurima)
Bruto plaća	24.000,00	24.000,00
Doprinosi poslodavca	3.960,00	3.960,00
Doprinosi zaposlenika	4.800,00	4.800,00
Porez na dohodak	2.695,68	2.544,00
Ukupni trošak rada	27.960,00	27.960,00
Ukupno porezno opterećenje	11.455,68	11.304,00
Porezni klin (%)	41,0	40,4

 
Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a. (16. lipnja 2025.)
Napomena: Stope poreza na dohodak u 2024. iznose 21,6% i 32,4%, odnosno 21,2% i 31,2% u 2025.

Iz tablice je vidljivo kako za zaposlenika s godišnjom bruto plaćom od 24.000 eura porezni klin u 2024. iznosi 41,0%, a dobiven je kao postotni udio ukupnog poreznog opterećenja (11.455,68 eura) u ukupnom trošku rada (27.960,00 eura). U 2025. porezni je klin malo niži i iznosi 40,4%.

U tumačenju poreznog klina na temelju rezultata za hipotetske jedinice potrebno je znati određena ograničenja takve analize. Primjerice, analiza ne uzima u obzir neoporezive primitke i određene olakšice u sustavima poreza na dohodak i doprinosa. Nadalje, u obzir se uzimaju samo određeni tipovi pojedinaca i obitelji, a za vjerodostojnu usporedbu trebalo bi analizom obuhvatiti cijelu populaciju zaposlenika, sa svim svojim različitim značajkama.

Još jedan važan čimbenik koji ne ulazi u izračune hipotetskog poreznog klina su neoporezivi primici, koji su u Hrvatskoj poprilično izdašni. Ako se pretpostavi da hipotetski pojedinci iz prethodne tablice uz oporezivu plaću ostvaruju i neoporezive primitke, ukupno porezno opterećenje bilo bi nepromijenjeno, ali bi trošak rada bio veći. Kako je porezni klin jednak omjeru ukupnog poreznog opterećenja i troška rada, a povećanje nazivnika uz isti brojnik smanjuje omjer, porezni klin bi se smanjio. Sve zemlje propisuju neoporezive primitke u oporezivanju dohotka od plaće, ali se njihov obim razlikuje među zemljama. Međutim, ne postoje podatci o ulozi neoporezivih primitaka po zemljama pa se oni izostavljaju iz usporedbe poreznog klina. Kada bi postojali takvi podatci, u model izračuna za svaku zemlju i razinu plaće mogao bi se unijeti i pretpostavljeni prosječni udio neoporezivih primitaka u bruto plaći, što bi dovelo do realnijih rezultata.

Brojčani podaci i grafikoni za svih šesnaest hipotetskih tipova nalaze se u Excel datoteci. U nastavku se uspoređuje porezni klin za nekoliko najvažnijih tipova u zemljama EU.

Prvi grafikon prikazuje usporedbu poreznog klina za hipotetskog samca u dobi od 40 godina, koji prima bruto plaću od 100% PBP-a. Zemlje su poredane po rastućem poreznom klinu koji je podijeljen na svoje sastavnice. Najniži je porezni klin na Cipru (26,8%), a najviši u Belgiji (52,2%). Porezni klin u Hrvatskoj iznosi 39,9%. što nas svrstava u donji dio ljestvice za ovaj hipotetski tip. Podjela poreznog klina na sastavnice svjedoči o velikoj raznolikosti sustava doprinosa i poreza na dohodak u zemljama EU. Primjerice, u Danskoj gotovo cjelokupno porezno opterećenje proizlazi iz poreza na dohodak, nekim zemljama doprinosi poslodavca imaju zanemarivu ulogu (Litva i Rumunjska), a u nekima su vrlo važni (Češka i Estonija).
 

 Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a. (16. lipnja 2025.)

 

Analizirajući samca bez djece s prosječnom bruto plaćom, Hrvatska se u 2024. nalazi među zemljama s nižim odnosno srednjim poreznim klinom, a sličan se rezultat i poredak uočava i za samce s bruto plaćom od 67%, 167% i 400% PBP-a (vidjeti grafikone u Excel datoteci).

Međutim, postoji kategorija zaposlenika za koju Hrvatska dolazi na samo dno ljestvice poreznog klina, a to su mladi zaposlenici. Idući grafikon prikazuje porezni klin za zaposlenika, samca bez djece s prosječnom bruto plaćom, u dobi od 23. godine koji u Hrvatskoj plaća samo doprinose za mirovinsko osiguranje. Naime, porez na dohodak iznosi nula eura jer koristi olakšicu umanjenja poreza u 100-postotnom iznosu, a poslodavac ovog zaposlenika oslobođen je plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje jer koristi olakšicu za mlade osobe. Sličan je položaj i samca u dobi od 28 godina, ali njegov porezni klin je nešto veći jer koristi umanjenje poreza u 50-postotnom iznosu. Treba napomenuti kako je oslobođenje od doprinosa za zdravstveno osiguranje ukinuto od siječnja 2025. No, postojeći korisnici moći će nastaviti olakšicu do isteka petogodišnjeg razdoblja. Novi korisnici moći će koristiti olakšicu za osobe koje se prvi puta zapošljavaju, u trajanju od jedne godine.

Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a (16. lipnja 2025.)

U nastavku se govori o parovima s dvoje djece. Hipotetski tip P2 čine zaposleni supružnici u dobi od 40 godina, pri čemu prvi supružnik ostvaruje bruto plaću od 100%, a drugi od 67% PBP-a. Grafikon pokazuje zamjetan smanjujući učinak naknada na porezni klin u brojnim zemljama, koji se pripisuje naknadama za djecu. U siječnju 2024. u Hrvatskoj je podignuta gornja granica dohodovnog cenzusa doplatka za djecu, pa tako i ova hipotetska obitelj prima određeni iznos naknade. U kombinaciji s dijelom osobnog odbitka za uzdržavanu djecu u okviru poreza na dohodak, doplatak za djecu pomaže svrstati Hrvatsku među sedam zemalja s najnižim poreznim klinom za ovaj tip obitelji.

Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD. (16. lipnja 2025.)

Obitelji s većom plaćom ne ostvaruju doplatak za djecu, ali relativna izdašnost dijela osobnog odbitka za uzdržavanu djecu pomaže da se Hrvatska smješta među zemlje s nižim poreznom klinom za obitelji s dva roditelja i dva djeteta (tipovi P3, P4 i P5; vidjeti grafikone u Excel datoteci).

Osim parova u kojima su oba supružnika zaposlena, analizirani su i parovi u kojima je zaposlen samo jedan supružnik, a drugi ne radi. Sljedeći grafikon prikazuje tip P6, u kojemu supružnik koji radi ostvaruje bruto plaću od 67% PBP-a. Za razliku od ostalih hipotetskih tipova, Hrvatska na ovoj ljestvici spada u polovicu zemalja s višim poreznim klinom. Naime, većina EU zemalja izdvaja znatno veće naknade za djecu nego Hrvatska, u kojoj su iznosi doplatka za djecu u 2024. bili relativno skromni, iako povećani u odnosu na 2023. U kombinaciji s naknadama za djecu neke zemlje pružaju umanjenja poreza za djecu koja mogu rezultirati „negativnim porezom“, a imaju sličan učinak kao naknade.

​Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a. (16. lipnja 2025.)

Prethodna usporedna analiza poreznog klina odnosi se na 2024., s obzirom da je to posljednja godina za koju je EUROMOD bio raspoloživ u trenutku nastanka ove analize. Na kraju ovog poglavlja dodatno su prikazani i rezultati za Hrvatsku u 2025. Ovdje se razmatra porezni klin samo za jedan hipotetski tip, a podaci i grafikoni za ostale tipove nalaze se u Excel datoteci. Pretpostavlja se stopa prireza od 2011. do 2023. u visini od 11,4%. Stope poreza na dohodak iznose 21,6% i 32,4% u 2024., odnosno 21,2% i 31,2% u 2025.

Grafikon prikazuje porezni klin za hipotetskog samca s bruto plaćom od 67% PBP-a. Tijekom cijelog promatranog razdoblja porezni klin je relativno stabilan i kretao se na razini od oko 35%, dok su njegova smanjenja vidljiva u 2012., 2015. i 2017., kao posljedica različitih zakonskih izmjena u sustavima poreza na dohodak i doprinosa. U 2024. porezni klin iznosi 36,0%, dok u 2025. raste na 37,4%. Spomenuti rast poreznog klina dogodio se unatoč povećanju osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura, odnosno za 40 eura, jer povećanje dohotka ove hipotetske osobe znatno veće, 125 eura. Zbog povećanja bruto plaće također se smanjio učinak olakšice u sustavu doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja, pa se povećao udio doprinosa zaposlenika u ukupnom klinu.

Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a (16. lipnja 2025.)

OPOREZIVANJE DOHOTKA OD RADA U HRVATSKOJ, SLOVENIJI, AUSTRIJI I NJEMAČKOJ

U ovom dijelu uspoređuje se godišnji obračun poreza na dohodak - osobni odbitci, razredi i stope poreza na dohodak te umanjenja poreza - u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, a naglasak je na oporezivanju dohotka od rada.

Godišnji obračun poreza na dohodak podrazumijeva zbrajanje širokog skupa različitih vrsta dohotka u godišnji oporezivi dohodak te primjenu osobnih odbitaka, standardnih stopa i drugih olakšica kako bi se izračunala konačna godišnja obveza poreza na dohodak. Sve četiri odabrane zemlje primjenjuju godišnji obračun te u njega uključuju dohodak od nesamostalnog i samostalnog rada, ali se razlikuju po tretmanu dohodaka od imovine i kapitala. Tako se u Hrvatskoj i Sloveniji dohodak od imovine i kapitala u pravilu oporezuju konačnim porezom po odbitku, odnosno ne ulaze u godišnji obračun (osim u slučaju kada ih obveznik ostvaruje u okviru samostalne djelatnosti), dok u Austriji i Njemačkoj cjelokupan dohodak obveznika ulazi u godišnji obračun, uz iznimku određenih vrsta dohotka od kapitala.

Godišnja porezna osnovica jednaka je godišnjem dohotku umanjenom za ukupni iznos osobnog odbitka i ostalih olakšica koje umanjuju poreznu osnovicu.

U Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji porezna se osnovica dijeli na razrede i svaki dio osnovice množi se s odgovarajućom graničnom poreznom stopom. Tako dobiveni umnošci zbrajaju se u bruto poreznu obvezu, odnosno porez na dohodak prije umanjenja poreza. Od bruto porezne obveze oduzimaju se umanjenja poreza kako bi se izračunao konačni godišnji porez. U Njemačkoj se bruto porez izračunava na bitno drukčiji način. Obveznik se prvo svrstava u jednu od pet skupina prema visini porezne osnovice, a zatim se, s obzirom na skupinu kojoj pripada, primjenjuje odgovarajuća matematička funkcija kako bi se izračunao iznos poreza.

Dohodak od plaće u Hrvatskoj i Sloveniji jednak je bruto plaći umanjenoj za doprinose koje plaća posloprimac (tzv. doprinosi iz plaće) odnosno doprinosi su izuzeti iz dohotka. Isto vrijedi i za ostale vrste dohotka za koje se plaćaju obvezni doprinosi. Nasuprot takvom pristupu, u Austriji i Njemačkoj u dohodak ulazi bruto plaća, a obvezni doprinosi priznaju se kao odbitak, odnosno olakšica koja umanjuje poreznu osnovicu.
Još jedna posebnost poreznog sustava u Njemačkoj jest da se za supružnike provodi zajednički obračun poreza, i to tako da se dohoci dvaju supružnika zbrajaju u ukupni iznos na koji se zatim primjenjuju pravila oporezivanja (izračun osnovice i poreza), a konačni se porez dijeli na dva jednaka dijela, od kojih se svaki pripisuje jednom od supružnika. Ovakav način oporezivanja omogućuje da oba supružnika uvijek imaju istu graničnu efektivnu poreznu stopu, posebice u slučaju kada prvi supružnik ima znatno veći dohodak od drugog. Ako žele, supružnici mogu odabrati zasebno oporezivanje.

U Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji obveznik poreza na dohodak je pojedinac, što znači da se porezna pravila primjenjuju samo na dohodak tog obveznika, a ne razmatra se dohodak njegova supružnika. Treba spomenuti da obveznik u Hrvatskoj može ostvariti osobni odbitak za uzdržavanog supružnika (ako dohodak potonjega ne prelazi određeni prag). Time se, na određeni način, u oporezivanju u obzir uzima dohodak obaju supružnika, ali se ne može govoriti o zajedničkom obračunu poreza, kakav je na snazi u Njemačkoj.

U Njemačkoj se porezno opterećenje uvećava za „prirez solidarnosti“, a u Hrvatskoj se do siječnja 2024. plaćao prirez porezu na dohodak.

U nastavku se prikazuju obilježja godišnjeg oporezivanja po zemljama, a za svaku zemlju opis je podijeljen u četiri dijela: (1) Osobni odbitak i ostala umanjenja porezne osnovice, (2) Porezni raspored, (3) Umanjenja poreza, (4) Prirezi. Podatci se odnose na zakonodavstvo koje je važeće u 2024. godini, osim za Hrvatsku, za koju se pružaju i informacije za 2025. U pripremi izvještaja korišteni su sljedeći izvori: (1) EUROMOD Country Reports, (2) OECD Benefits and wages, (3) PwC Worldwide Tax Summaries Online.

 Hrvatska (2024. i 2025.)

1. Osobni odbitak i ostala umanjenja porezne osnovice (godišnji iznosi u eurima)

1.1. Godišnji osnovni osobni odbitak iznosio je 6.720 eura u 2024., a u 2025. iznosi 7.200 eura godišnje.

1.2. Dijelovi osobnog odbitka za uzdržavanu djecu i članove obitelji:

* za svako sljedeće dijete iznos progresivno raste

 

1.3. Ostali dijelovi osobnog odbitka:

• za obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako uzdržavano dijete, ako je osoba s invaliditetom: 2.016 eura u 2024., odnosno 2.160 eura u 2025.,

• za obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako uzdržavano dijete, ako je osoba sa 100-postotnim invaliditetom ili ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu, osobnu invalidninu ili inkluzivni dodatak: 6.720 eura u 2024., odnosno 7.200 eura u 2025.,

• za darovanja u tuzemstvu u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe: do visine 2% primitaka te

• za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran.

2. Porezni raspored (godišnji iznosi)

Godišnja osnovica se dijeli na dva razreda, a gradovi i općine propisuju visine stopa poreza na dohodak unutar propisanih granica. Popis stopa po gradovima i općinama može se pronaći na ovom linku.

	2024.		2025.
Razred	Prag u eurima	Stopa	Prag u eurima	Stopa
1.	do 50.400	15% do 23,6%	do 60.000	15% do 23%
2.	iznad 50.400	25% do 35,4%	iznad 60.000	25% do 33%

3. Umanjenja poreza (godišnji iznosi)

3.1. Umanjenje poreza za HRVI Domovinskog rata: u postotku utvrđene invalidnosti, za dio bruto poreza koji proizlazi iz dohotka od mirovine i plaće.

3.2. Umanjenje poreza za mlade zaposlene osobe za određeni postotak bruto porezne obveze koja proizlazi iz dohotka od plaće:

• osobama do 25 godina: za 100%,

• osobama od 26 do 30 godina: za 50%.

Olakšica se ostvaruje samo za dio bruto poreza koji proizlazi iz primjene niže stope (odnosno na dio osnovice do 50.400 eura u 2024. i 60.000 eura u 2025.).

3.3. Umanjenje poreza za umirovljenike: 50% bruto porezne obveze koja proizlazi iz dohotka od mirovine.

3.4. Umanjenje poreza za zaposlene osobe koje žive na područjima I. skupine razvijenosti i na području Grada Vukovara: 50% bruto porezne obveze koja proizlazi iz dohotka od plaće.

3.6. Od 2025.: umanjenje poreza za povratnike - osobe koje imaju državljanstvo RH i koje su neprekidno i najmanje dvije godine boravile u inozemstvu, a koje nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslane na rad u inozemstvo): 100% bruto porezne obveze koja proizlazi iz dohotka od plaće, u razdoblju od 5 godina

3.7. Od 2025.: umanjenje poreza za povratnike - hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države kojima je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka ili im je odobren stalni boravak u RH:  100% bruto porezne obveze koja proizlazi iz dohotka od plaće, u razdoblju od 5 godina

4. Prirezi

U siječnju 2024. ukinut je lokalni prirez porezu na dohodak, koji je bio jednak umnošku stope prireza i obveze poreza na dohodak. Stopu prireza određivalo je predstavničko tijelo grada ili općine, a zakonom su bile propisane najviše stope: (a) 10% za općinu, (b) 12% za grad s manje od 30.000 stanovnika, (c) 15% za grad s više od 30.000 stanovnika te (d) 18% za Grad Zagreb.

Slovenija (2024.)

1. Osobni odbitak i ostala umanjenja porezne osnovice (godišnji iznosi)

1.1. Osnovni osobni odbitak iznosi 5.000 eura. No, za obveznika s dohotkom ispod 16.000 eura, iznos odbitka u eurima jednak je: 5.000 + 18.761,40 - 1,17259 * ukupni godišnji dohodak.

1.2. Osobni odbitci za uzdržavane članove: za prvo dijete: 2.698 eura,

• za drugo dijete: 2.933 eura,

• za treće dijete: 4.892 eura,

• za četvrto dijete: 6.851 eura,

• za peto dijete: 8.810 eura,

• za svako sljedeće dijete iznos se uvećava za 1.959 eura,

• za uzdržavanog člana uže obitelji: 2.698 eura.

1.3. Ostali osobni odbitci:

• za obveznika sa 100-postotnim invaliditetom: 18.188,61 eura,

• za studente (pod određenim uvjetima): 3.500 eura,

• za radnike u kulturi, novinare i sportaše (pod određenim uvjetima): 15% bruto dohotka, ali ne više od 25.000 eura,

• za potporu djetetu kojem je potrebna posebna njega ili liječenje: 9.777 eura,

• za osobe uključene u dobrovoljno mirovinsko osiguranje: do 2.903,66 eura,

• za osobe starije od 70 godina: 1.500 eura,

• za mladu zaposlenu osobu u dobi do 29 godina: 1.300 eura

2. Porezni raspored (godišnji iznosi)

Godišnja osnovica dijeli se na pet razreda na koje se primjenjuju stope od 16 do 50%.

Razred	Pragovi u eurima:	Stopa
1.	do 8.755	16%
2.	8.755 do 25.750	26%
3.	25.750 do 51.500	33%
4.	51.500 do 74.160	39%
5.	iznad 74.160	50%

 
 3. Umanjenja poreza

3.1. Umanjenje poreza za sve umirovljenike, a iznosi 13,5% primljene mirovine.

4. Prirezi

Nema prireza.

 
Austrija (2024.)

1. Osobni odbitak i ostala umanjenja porezne osnovice (godišnji iznosi)

Za razliku od Hrvatske i Slovenije, obvezni doprinosi u Austriji ulaze u oporezivi dohodak, ali se zatim priznaju kao olakšica koja umanjuje poreznu osnovicu.
Ne postoji osnovni osobni odbitak već se na prvih 12.816 eura porezne osnovice primjenjuje stopa od 0%.
Postoji odbitak za zaposlene u iznosu od 132 eura.

2. Porezni raspored (godišnji iznosi)

Godišnja osnovica dijeli se na sedam razreda na koje se primjenjuju stope od 0 do 55%.​ 

Razred​	Pragovi u eurima	Stopa
1.	do 12.816	0%
2.	12.816 do 20.818	20%
3.	20.818 do 34.513	30%
4.	34.513 do 66.612	40%
5.	66.612 do 99.266	48%
6.	99.266 do 1 milijun	50%
7.	iznad 1 milijun	55%

3. Umanjenja poreza (godišnji iznosi)

3.1. Umanjenje poreza za obitelji (Familienbonus Plus):

• za svako dijete do 18 godina: 2.000,16 eura,

• za svako dijete iznad 18 godina: 700,08 eura.

• dodatni iznos (Kindermehrbetrag) od 700 eura dobivaju obveznici s bruto porezom ispod 700 eura.

3.2. Umanjenje poreza za obveznika čiji supružnik ne radi, odnosno ako je ostvario dohodak do 6.937 eura (Alleinverdienerabsetzbetrag) i umanjenje poreza za obveznika samohranog roditelja (Alleinerzieherabsetzbetrag):

• za jedno dijete: 572 eura,

• za dva djeteta: 774 eura,

• za treće i svako sljedeće dijete: iznos se uvećava za 255 eura.

3.3. Umanjenje poreza za svako dijete (Kinderabsetzbetrag): 813,60 eura; umanjenje poreza za uzdržavanje djece koja žive izvan kućanstva (Unterhaltsabsetzbetrag): 408 eura za prvo dijete, 619,80 eura za drugo dijete, 817,68 za treće i svako sljedeće dijete

3.4. Umanjenje poreza za prijevoz zaposlene osobe (Verkehrsabsetzbetrag):

• osnovni iznos: 463 eura

• dodatni iznos za obveznika s dohotkom do 18.499 eura godišnje: 752 eura (obveznicima s oporezivom dohotkom od 18.499 do 28.326 eura iznos se postupno smanjuje do nule).

3.5. Umanjenje poreza za umirovljenike (Pensionistenabsetzbetrag): 954 eura do 1.405 eura (obveznici s nižim dohotkom ostvaruju veći iznos).

4. Prirezi

Nema prireza. 

Njemačka (2024.)

1. Osobni odbitak i ostala umanjenja porezne osnovice (godišnji iznosi)

Za razliku od Hrvatske i Slovenije, obvezni doprinosi u Njemačkoj, kao i u Austriji, ulaze u oporezivi dohodak, ali se zatim priznaju kao olakšica koja umanjuje poreznu osnovicu (do određenih najviših iznosa).
Ne postoji standardni osnovni osobni odbitak, već se iznos poreza određuje pomoću posebnih formula, čiji elementi ostvaruju učinak standardnog osobnog odbitka.

1.1. Osobni odbitci za roditelje i uzdržavanu djecu:

• odbitak za djecu i odbitak za skrb o djeci i obrazovanje: 9.312 eura za svako dijete (za roditeljski par); ako su roditelji rastavljeni, svaki dobiva polovicu iznosa; ovaj odbitak ostvaruje se samo ako je to isplativije za obitelj nego „doplatak za djecu“,

• dodatni odbitak za samca u jednoroditeljskoj obitelji (Entlastungsbetrag für Alleinerziehende): 4.260 eura za prvo dijete te uvećano za 240 eura za drugo i svako sljedeće dijete,

• odbitak dvije trećine troškova za skrb o djeci, a najviše 4.000 eura godišnje.

1.2. Ostali osobni odbitci i umanjenja porezne osnovice:

• odbitak za dohodak od mirovine (Rentenfreibetrag): određuje se u postotku iznosa mirovine, ovisno o kalendarskog godini umirovljenja i vrsti mirovine

• odbitak za dohodak ostvaren od malih poslova ("Minijobs"): do 520 eura mjesečno

• odbitak za dohodak osoba starijih od 65 godina (Altersentlastungsbetrag): iznos ovisi o godini rođenja i raste s dobi

• odbitak za dohodak od mirovine (Rentenfreibetrag): određuje se u postotku iznosa mirovine, ovisno o kalendarskog godini umirovljenja i vrsti mirovine

• odbitak za dohodak ostvaren od malih poslova ("Minijobs"): do 520 eura mjesečno

• paušalno umanjenje za troškove povezane sa zaposlenjem (Werbungskostenpauschale): 1.230 eura (alternativno obveznik može prijaviti iznos stvarnih troškova),

• alimentacija plaćena bivšem partneru: do 13.805 eura

2. Porezni raspored (godišnji iznosi)

Porezna funkcija za Njemačku prikazana je u donjoj tablici. Varijabla poreza označena je s T, a izračunava se kao funkcija porezne osnovice B. Pomoćne varijable označene su s K i L. Prikazan je izračun za pojedinačnog obveznika, a ova formula, uz odgovarajuću prilagodbu, služi i za izračun poreza u zajedničkom obračunu. Tablica prikazuje i granične efektivne porezne stope (GEPS) koje vrijede za obveznike pojedince u različitim skupinama prema visini osnovice (u zajedničkom obračunu poreza vrijede dvostruki iznosi osnovice).

 

Skupina	Osnovica (B) u eurima	Porez (T) kao funkcija osnovice (B)	GEPS
1.	do 11.604	T = 0	0%
2.	11.604 do 17.005	T = (922,98 * K + 1.400) * K, K = (B - 11.604) / 10.000	14-24%
3.	17.005 do 66.760	T = (181,19 * L + 2.397) * L + 1.025,38, L = (B - 17.005) / 10.000	24-42%
4.	66.760 do 277.825	T = 0,42 * B - 10.602,13	42%
​5.	iznad 277.825	T = 0,45 * B - 18.936,88	45%

3. Umanjenja poreza (godišnji iznosi)

Ne postoje.

4. Prirezi

Porez na dohodak uvećava se za „prirez solidarnosti“ (Solidaritätszuschlag), koji se izračunava prema posebnoj formuli: (a) ako je porez T manji ili jednak 18.130 eura, prirez je jednak 0 eura, (b) ako je porez T veći od 18.130 eura, a manji od 33.710,47 eura, prirez je jednak 0,119 * (T - 18.130) eura, (c) ako je porez T veći od 33.710,47 eura, prirez je jednak 0,055 * T. Zahvaljujući toj formuli efektivna stopa prireza (odnosno omjer prireza i poreza) jednaka je: (a) 0% za porez do 18.130 eura, (b) između 0% i 5,5% za porez između 18.130 i 33.710,47 eura, te (c) 5,5% za porez iznad 33.710,47 eura.

USPOREDNI PRIKAZ OBRAČUNA PLAĆE U HRVATSKOJ, SLOVENIJI, AUSTRIJI I NJEMAČKOJ

Na početku poglavlja o oporezivanju rada govorilo se o sustavima doprinosa i poreza na dohodak te o poreznom klinu kao mjeri poreznog opterećenja zaposlenika. Nakon toga uspoređene su porezne stope i razredi u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. U ovom dijelu detaljno su prikazani obračuni plaće za hipotetske pojedince u te četiri zemlje.

Tablica prikazuje obračun plaće u 2024. za hipotetske samce bez djece s bruto plaćom od 100% PBP-a. Obračuni za nekoliko drugih tipova (67%, 167%, 400% i 1000% PBP-a) dostupni su u Excel datoteci, u kojoj su također prikazani obračuni za godišnje bruto plaće od 24.000, 60.000 i 120.000 eura. Prikazani elementi obračuna obuhvaćaju bruto plaću, obvezne doprinose, poreze na dohodak, neto plaću, postotne udjele različitih stavki u bruto plaći i porezni klin.
 
Obračun plaće za hipotetskog pojedinca s prosječnom bruto plaćom, na godišnjoj razini, u eurima
 

  Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a. (16. lipnja 2025.)

Sljedeća tri grafikoni nastala su uzimajući u obzir izračune postotnih udjela za čitav niz bruto plaća, od 67% do 1000% PBP-a.

Prvi grafikon prikazuje postotne udjele obveznih doprinosa koje plaća zaposlenik u bruto plaći. Najviši udio pronalazi se u Sloveniji, 22,1%, i ta stopa vrijedi za sve razine plaće. U ostale tri zemlje udio doprinosa zaposlenika pada s rastom plaće, a razlog za to je primjena najviše osnovice u izračunu ovih doprinosa. U Hrvatskoj je najviša osnovica jednaka 6 prosječnih plaća pa se pad udjela doprinosa u plaći opaža tek pri vrlo visokim plaćama. U Austriji i Njemačkoj najviše osnovice su dosta niže nego u Hrvatskoj pa je i udio doprinosa u bruto plaći znatno niži.

 

Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a (16. lipnja 2025.)

 

Drugi grafikon prikazuje postotne udjele poreza na dohodak u bruto plaći i vidljivo je kako su u sve četiri zemlje porezi na dohodak od rada progresivni, što se zaključuje na temelju rastućeg udjela poreza u bruto dohotku. Za sve razine plaća najniže relativno opterećenje porezom na dohodak je u Hrvatskoj.

Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a (16. lipnja 2025.)

 

Udjeli ukupnih davanja zaposlenika u bruto plaći, prikazani u trećem grafikonu, jednaki su zbroju doprinosa zaposlenika i poreza na dohodak u bruto plaći. Opet Hrvatska ima najniže udjele, ali je razlika u odnosu na Austriju i Njemačku manja nego u slučaju poreza na dohodak, i to zbog manjeg opterećenja doprinosima u te dvije zemlje.

 

Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a (16. lipnja 2025.)

 

IMPLICITNA POREZNA STOPA NA RAD​​

Implicitna porezna stopa na rad predstavlja sažetu mjeru kojom se pokazuje prosječno porezno opterećenje dohotka od rada u gospodarstvu. Implicitna porezna stopa na rad definira se kao zbroj poreza na dohodak zaposlenih te socijalnih doprinosa zaposlenika i poslodavaca podijeljen s ukupnim naknadama zaposlenicima. U 2023. godini RH je imala implicitnu poreznu stopu na rad od 27,8%, što je 9,2 postotnih bodova niže od prosjeka EU te prema ovoj mjeri spada među članice s najnižim poreznim opterećenjem rada.

 

Izvor: Izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata  (1. listopada 2025.)