Oporezivanje r​ada​

Ako nije drukčije označeno, podaci u ovom poglavlju odnose se na važeće zakonodavstvo u 2025. godini.

Porezi na rad svi su porezi i davanja koja izravno opterećuju plaće, poput obveznih doprinosa poslodavaca i zaposlenika te poreza na dohodak od plaće.

Većina zemalja članica Europske unije (EU) primjenjuje slična davanja na primitke od rada, ali se države razlikuju s obzirom na visinu stopa, porezne razrede i olakšice u sustavu poreza na dohodak, kao i po načinu izračuna osnovice doprinosa. Svi ti elementi i parametri u konačnici određuju koliko će biti ukupno porezno opterećenje primitaka od rada.

Za usporedbu poreznog opterećenja rada po zemljama uobičajeno se koristi mjera poreznog klina, koji se izračunava za različite hipotetske zaposlenike i njihove obitelji. U nastavku ovog poglavlja prikazana je usporedba poreznog klina za 27 zemalja EU-a u 2025. Osim toga, prikazane su i različite informacije o oporezivanju dohotka od rada u Hrvatskoj i zemljama EU-a, s naglaskom na Sloveniju, Austriju i Njemačku.
 

POREZNI KLIN

Porezni klin popularna je mjera poreznog opterećenja na tržištu rada, a izračunava se kao postotni udio ukupnoga poreznog opterećenja u ukupnom trošku rada. Ukupni trošak rada podrazumijeva bruto plaću uvećanu za doprinose poslodavca. Ukupno porezno opterećenje zbroj je doprinosa koje plaća poslodavac, doprinosa koje plaća zaposlenik te poreza na dohodak, uključujući i prireze porezu na dohodak.

U izračunima poreznog klina rabi se metodologija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja u svom projektu Taxing Wages uspoređuje porezni klin svojih zemalja članica. Za razliku od OECD-ova pristupa, ovdje prikazani izračuni u obzir uzimaju sva obvezna davanja, uključujući i obvezne doprinose koji ne predstavljaju prihod opće države (primjerice, doprinos za drugi stup mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj).

Jedno je od obilježja OECD-ove metodologije da se prilikom izračuna ukupnoga poreznog opterećenja oduzimaju novčane naknade socijalne zaštite koje pruža središnja država, a najčešće je riječ o naknadama za djecu. Naime, da bi pružile potporu obiteljima s djecom, neke se zemlje pretežito oslanjaju na porezne olakšice, dok druge zemlje dodjeljuju novčane naknade za djecu. Stoga je, radi metodološke ujednačenosti, prilikom međunarodnih usporedbi potrebno u obzir uzeti i jednu i drugu vrstu potpore. Hrvatska je jedna od zemalja koje koriste i poreznu olakšicu (odbitak za djecu u okviru poreza na dohodak) i novčanu naknadu (doplatak za djecu).

Porezni se klin izračunava na temelju godišnjeg dohotka i poreza, i to za hipotetske jedinice - pojedince i obitelji. Za zaposlene osobe podrazumijeva se da rade puno radno vrijeme te ostvaruju bruto plaću u određenom postotku prosječne bruto plaće (PBP) u svojoj zemlji. U izračunu PBP-a u obzir se uzimaju plaće ostvarene u područjima djelatnosti od B do N prema Europskoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti. Godišnji podaci o PBP-u preuzeti su od OECD-a. Pretpostavlja se da članovi obitelji ne ostvaruju nikakve druge vrste dohotka te da ne postoje neoporezivi primici od plaće. Hipotetske jedinice imaju porezno boravište u hipotetskom gradu koji obilježavaju prosječne stope prireza i poreza na dohodak u Hrvatskoj: stopa prireza od 2011. do 2023. iznosi 11,4%; u 2024. stope poreza na dohodak iznose 21,6% i 32,4%, 21,2% i 31,2% u 2025., te 21,2% i 31% u 2026.

Donja tablica prikazuje 16 hipotetskih tipova pojedinaca i obitelji, koji se razlikuju po broju odraslih članova, njihovoj dobi, ekonomskom statusu, razini bruto plaće te broju djece. Tipovi S1 do S4 samci su u dobi od 40 godina, bez djece, čija bruto plaća varira od 67% do 400% PBP-a. Tipovi S5 i S6 također su samci u dobi od 40 godina, ali imaju dvoje djece te ostvaruju plaću od 67% i 100% PBP-a. Tipovi S7 i S8 po svemu su identični tipu S2, ali se razlikuju po dobi, tako da S7 ima 23 godine, a S8 ima 28 godina. Sljedećih osam tipova su parovi. Osim para P8, u kojem supružnici imaju 28 godina, u svim parovima oba supružnika imaju 40 godina. Svi parovi osim para P1 imaju dvoje djece. Parovi se razlikuju s obzirom na visinu bruto plaće supružnika. Primjerice, kod para P5 prvi supružnik ima bruto plaću od 100% PBP-a, a drugi ostvaruje 400% PBP-a. Kod svih parova oba su supružnika zaposlena, osim kod parova P6 i P7, kod kojih drugi supružnik ne radi.

Tipovi hipotetskih pojedinaca i obitelji

Tip	Naziv
S1	Samac (40) bez djece s bruto plaćom od 67% PBP-a
S2	Samac (40) bez djece s bruto plaćom od 100% PBP-a
S3	Samac (40) bez djece s bruto plaćom od 167% PBP-a
S4	Samac (40) bez djece s bruto plaćom od 400% PBP-a
S5	Samac (40) s dvoje djece i bruto plaćom od 67% PBP-a
S6	Samac (40) s dvoje djece i bruto plaćom od 100% PBP-a
S7	Samac (23) bez djece s bruto plaćom od 100% PBP-a
S8	Samac (28) bez djece s bruto plaćom od 100% PBP-a
P1	Par (40 / 40) bez djece i bruto plaćom od 100% i 67% PBP-a
P2	Par (40 / 40) s dvoje djece i bruto plaćom od 100% i 67% PBP-a
P3	Par (40 / 40) s dvoje djece i bruto plaćom od 100% i 100% PBP-a
P4	Par (40 / 40) s dvoje djece i bruto plaćom od 100% i 167% PBP-a
P5	Par (40 / 40) s dvoje djece i bruto plaćom od 100% i 400% PBP-a
P6	Par (40 / 40) s dvoje djece i bruto plaćom od 67% i 0% PBP-a
P7	Par (40 / 40) s dvoje djece i bruto plaćom od 100% i 0% PBP-a
P8	Par (28 / 28) s dvoje djece i bruto plaćom od 100% i 67% PBP-a

Osnovica za plaćanje doprinosa u Hrvatskoj oporezivi je primitak od plaće, odnosno bruto plaća. Poslodavci plaćaju doprinose na plaću, odnosno doprinos za zdravstveno osiguranje (stopa 16,5%), a zaposlenici doprinose iz plaće, odnosno doprinose za prvi (stopa 15%) te drugi stup mirovinskog osiguranja (stopa 5%). Od siječnja 2024. u primjeni je olakšica u obračunu doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja namijenjena obveznicima s bruto plaćom do 1.300,00 eura. Nakon što se od bruto plaće oduzmu obračunani doprinosi za mirovinsko osiguranje, dobiva se dohodak od plaće. Osnovica poreza na dohodak jednaka je dohotku umanjenom za osobne odbitke. Na osnovicu se primjenjuju dvije stope poreza na dohodak, čiju visinu određuju gradovi i općine u propisanim granicama. Od tako dobivenog iznosa poreza dodatno se za neke skupine obveznika mogu oduzeti umanjenja poreza, kao što su umanjenja za mlade zaposlene osobe i osobe koje prebivaju na potpomognutim područjima 1. skupine i u Gradu Vukovaru.

Radi boljeg razumijevanja poreznog klina, na početku je prikazan izračun za hipotetskog zaposlenika u Hrvatskoj 2025. S obzirom da nije bilo zakonskih promjena, ovaj izračun vrijedi i u 2026. Riječ je o samcu bez djece koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 2.000,00 eura, odnosno 24.000,00 eura godišnje. Donja tablica sadrži elemente na temelju kojih se izračunava porezni klin, a to su godišnji iznosi bruto plaće, doprinosa te poreza na dohodak.

Izračun poreznog klina u Hrvatskoj 2025. i 2026. za hipotetskog zaposlenika bez uzdržavanih članova (godišnji iznosi u eurima)

Godišnji iznosi (u eurima)
Bruto plaća	24.000,00
Doprinosi poslodavca	3.960,00
Doprinosi zaposlenika	4.800,00
Porez na dohodak	2.544,00
Ukupni trošak rada	27.960,00
Ukupno porezno opterećenje	11.304,00
Porezni klin (%)	40,4

Izvor: Izračuni pomoću EUROMOD-a. (21. srpnja 2026.)

Napomena: Stope poreza na dohodak u 2025. i 2026. iznose 21,2% i 31,2%

Iz prethodne tablice vidljivo je da porezni klin za zaposlenika s godišnjom bruto plaćom od 24.000,00 eura u 2025. i 2026. iznosi 40,4%, a dobiven je kao postotni udio ukupnoga poreznog opterećenja (11.304,00 eura) u ukupnom trošku rada (27.960,00 eura).

U tumačenju poreznog klina na temelju rezultata za hipotetske jedinice potrebno je znati određena ograničenja takve analize. Primjerice, analiza ne uzima u obzir neoporezive primitke i određene olakšice u sustavima poreza na dohodak i doprinosa. Nadalje, u obzir se uzimaju samo određeni tipovi pojedinaca i obitelji, a za vjerodostojnu usporedbu trebalo bi analizom obuhvatiti cijelu populaciju zaposlenika, sa svim različitim značajkama.

Još jedan važan čimbenik koji ne ulazi u izračune hipotetskog poreznog klina neoporezivi su primici, koji su u Hrvatskoj poprilično izdašni. Ako se pretpostavi da hipotetski pojedinci iz prethodne tablice uz oporezivu plaću ostvaruju i neoporezive primitke, ukupno porezno opterećenje bilo bi nepromijenjeno, ali bi trošak rada bio veći. Kako je porezni klin jednak omjeru ukupnoga poreznog opterećenja i troška rada, a povećanje nazivnika uz isti brojnik smanjuje omjer, porezni klin smanjio bi se. Sve zemlje propisuju neoporezive primitke u oporezivanju dohotka od plaće, ali se njihov obim razlikuje među zemljama. Međutim, ne postoje podaci o ulozi neoporezivih primitaka po zemljama, pa se oni izostavljaju iz usporedbe poreznog klina. Kada bi postojali takvi podaci, u model izračuna za svaku zemlju i razinu plaće mogao bi se unijeti i pretpostavljeni prosječni udio neoporezivih primitaka u bruto plaći, što bi dovelo do realnijih rezultata.

Brojčani podaci i grafikoni za svih šesnaest hipotetskih tipova nalaze se u Excel datoteci. U nastavku se uspoređuje porezni klin za nekoliko najvažnijih tipova u zemljama EU-a.

Prvi grafikon prikazuje usporedbu poreznog klina za hipotetskog samca u dobi od 40 godina koji prima bruto plaću od 100% PBP-a. Zemlje su poredane po rastućem poreznom klinu, koji je podijeljen na svoje sastavnice. Najniži je porezni klin na Cipru (27,1%), a najviši u Belgiji (52,1%). Porezni klin od 39,8% Hrvatsku svrstava u donji dio ljestvice za taj hipotetski tip. Podjela poreznog klina na sastavnice svjedoči o velikoj raznolikosti sustava doprinosa i poreza na dohodak u zemljama EU-a. Primjerice, u Danskoj gotovo cjelokupno porezno opterećenje proizlazi iz poreza na dohodak. Nadalje u Litvi i Rumunjskoj doprinosi poslodavca imaju zanemarivu ulogu, dok je u Estoniji i Irskoj malena važnost doprinosa zaposlenika.

Analizirajući samca bez djece s prosječnom bruto plaćom, Hrvatska se u 2025. nalazi među zemljama s nižim odnosno srednjim poreznim klinom, a sličan se rezultat i poredak uočava i za samce s bruto plaćom od 67%, 167% i 400% PBP-a (vidjeti grafikone u Excel datoteci).

 Izvor: Izračuni pomoću EUROMOD-a. (21. srpnja 2026.)

 

U 2024. postojali su tipovi zaposlenika za koje je Hrvatska imala najniži porezni klin u EU-u, a to su bili mladi zaposlenici. Ovakav rezultat postignut je zahvaljujući dvjema olakšicama: umanjenjem poreza na dohodak za mlade zaposlenike i oslobođenjem plaćanja doprinosa na plaću za poslodavce mladih zaposlenika. Prva olakšica i dalje postoji, a druga je ukinuta od siječnja 2025. (postojeći korisnici moći će nastaviti koristiti tu olakšicu do isteka petogodišnjeg razdoblja). U izračunima za 2025. pretpostavljamo da poslodavci mladih zaposlenika više ne koriste olakšicu za doprinose, ali zaposlenici nastavljaju koristiti olakšicu umanjenja poreza.
Idući grafikon prikazuje porezni klin za samca bez djece u dobi od 23 godine, zaposlenog na prosječnoj bruto plaći (tip S7). Čak i bez olakšice za poslodavce, Hrvatska se i dalje nalazi među pet zemalja s najnižim poreznim klinom u EU-u, što je postignuto umanjenjem poreza u iznosu 100%. Sličan je položaj i samca u dobi od 28 godina (tip S8), ali njegov porezni klin nešto je veći jer koristi umanjenje poreza u iznosu 50%.

Izvor: Izračuni pomoću EUROMOD-a (21. srpnja 2026.)

U nastavku se govori o parovima s dvoje djece. Hipotetski tip P2 čine zaposleni supružnici u dobi od 40 godina, pri čemu prvi supružnik ostvaruje bruto plaću od 100%, a drugi od 67% PBP-a. Grafikon pokazuje zamjetan smanjujući učinak naknada na porezni klin u brojnim zemljama, koji se pripisuje naknadama za djecu. U Hrvatskoj je iznos doplatka za djecu relativno skroman, ali u kombinaciji s poreznim osobnim odbitkom za uzdržavanu djecu pomaže svrstati Hrvatsku u donju trećinu zemalja s najnižim poreznim klinom za taj tip obitelji.

Izvor: Izračuni pomoću EUROMOD-a (21. srpnja 2026.)

Obitelji s većom plaćom ne ostvaruju doplatak za djecu, ali relativna izdašnost dijela osobnog odbitka za uzdržavanu djecu pomaže da se Hrvatska smješta među zemlje s nižim poreznom klinom za obitelji s dvoje roditelja i dvoje djece (tipovi P3, P4 i P5; vidjeti grafikone u Excel datoteci).

Osim parova u kojima su oba supružnika zaposlena, analizirani su i parovi u kojima je zaposlen samo jedan supružnik, a drugi ne radi. Sljedeći grafikon prikazuje tip P6, u kojemu supružnik koji radi ostvaruje bruto plaću od 67% PBP-a. Za razliku od ostalih hipotetskih tipova, Hrvatska na ovoj ljestvici spada u polovicu zemalja s višim poreznim klinom. Naime, većina zemalja EU-a izdvaja znatno veće naknade za djecu nego Hrvatska. U kombinaciji s naknadama za djecu neke zemlje pružaju umanjenja poreza za djecu, koja mogu rezultirati „negativnim porezom“, a imaju sličan učinak kao naknade.

​Izvor: Izračuni pomoću EUROMOD-a. (21. srpnja 2026.)

Prethodna usporedna analiza poreznog klina odnosi se na 2025. jer je to posljednja godina za koju je EUROMOD bio raspoloživ u trenutku nastanka ove analize. Na kraju ovog poglavlja dodatno su prikazani i rezultati za Hrvatsku u 2026. Ovdje se razmatra porezni klin samo za jedan hipotetski tip, a podaci i grafikoni za ostale tipove nalaze se u Excel datoteci. Pretpostavlja se stopa prireza od 2011. do 2023. u visini od 11,4%. Stope poreza na dohodak iznose 21,6% i 32,4% u 2024., odnosno 21,2% i 31,2% u 2025. te 21,2% i 31,0% u 2026.

Sljedeći grafikon prikazuje porezni klin za hipotetskog samca s bruto plaćom od 67% PBP-a. Tijekom cijeloga promatranog razdoblja porezni klin relativno je stabilan, i kretao se na razini od oko 35%, dok su njegova smanjenja vidljiva u 2012., 2015. i 2017., kao posljedica različitih zakonskih izmjena u sustavima poreza na dohodak i doprinosa. U 2024. porezni klin iznosi 36,2%, dok u 2025. raste na 36,4%. Spomenuti rast poreznog klina dogodio se unatoč povećanju osnovnoga osobnog odbitka s 560,00 na 600,00 eura, odnosno za 40,00 eura, jer je povećanje bruto plaće ove hipotetske osobe znatno veće, 122,00 eura. Zbog povećanja bruto plaće također se smanjio učinak olakšice u sustavu doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja, pa se povećao udio doprinosa zaposlenika u ukupnom klinu. U 2026. porezni klin raste na 37,3% zahvaljujući rastu PBP-a i nepromijenjenom iznosu osobnog odbitka.

Izvor: Izračuni pomoću EUROMOD-a (21. srpnja 2026.)

OPOREZIVANJE DOHOTKA OD RADA U HRVATSKOJ, SLOVENIJI, AUSTRIJI I NJEMAČKOJ

U ovom dijelu uspoređuje se godišnji obračun poreza na dohodak - osobni odbici, razredi i stope poreza na dohodak te umanjenja poreza: u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, a naglasak je na oporezivanju dohotka od rada.

Godišnji obračun poreza na dohodak podrazumijeva zbrajanje širokog skupa različitih vrsta dohotka u godišnji oporezivi dohodak te primjenu osobnih odbitaka, standardnih stopa i drugih olakšica radi izračuna konačne godišnje obveze poreza na dohodak. Sve četiri odabrane zemlje primjenjuju godišnji obračun te u njega uključuju dohodak od nesamostalnoga i samostalnog rada, ali se razlikuju po tretmanu dohodaka od imovine i kapitala. Tako se u Hrvatskoj i Sloveniji dohodak od imovine i kapitala, u pravilu, oporezuju konačnim porezom po odbitku, odnosno ne ulaze u godišnji obračun (osim u slučaju kada ih obveznik ostvaruje u okviru samostalne djelatnosti), dok u Austriji i Njemačkoj cjelokupan dohodak obveznika ulazi u godišnji obračun, uz iznimku određenih vrsta dohotka od kapitala.

Godišnja porezna osnovica jednaka je godišnjem dohotku umanjenom za ukupni iznos osobnog odbitka i ostalih olakšica koje umanjuju poreznu osnovicu.

U Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji porezna se osnovica dijeli na razrede, i svaki dio osnovice množi se s odgovarajućom graničnom poreznom stopom. Tako dobiveni umnošci zbrajaju se u bruto poreznu obvezu, odnosno porez na dohodak prije umanjenja poreza. Od bruto porezne obveze oduzimaju se umanjenja poreza da bi se izračunao konačni godišnji porez. U Njemačkoj se bruto porez izračunava na bitno drukčiji način. Obveznik se najprije svrstava u jednu od pet skupina prema visini porezne osnovice, a zatim se, s obzirom na skupinu kojoj pripada, primjenjuje odgovarajuća matematička funkcija za izračun poreza.

Dohodak od plaće u Hrvatskoj i Sloveniji jednak je bruto plaći umanjenoj za doprinose koje plaća posloprimac (tzv. doprinosi iz plaće) odnosno doprinosi su izuzeti iz dohotka. Isto vrijedi i za ostale vrste dohotka za koje se plaćaju obvezni doprinosi. Nasuprot takvom pristupu, u Austriji i Njemačkoj u dohodak ulazi bruto plaća, a obvezni doprinosi priznaju se kao odbitak, odnosno olakšica koja umanjuje poreznu osnovicu.
Još jedna posebnost poreznog sustava u Njemačkoj jest da se za supružnike zajednički obračunava porez, i to tako da se dohoci dvaju supružnika zbrajaju u ukupni iznos, na koji se zatim primjenjuju pravila oporezivanja (izračun osnovice i poreza), a konačni se porez dijeli na dva jednaka dijela, od kojih se svaki pripisuje jednom od supružnika. Takav način oporezivanja omogućuje da oba supružnika uvijek imaju istu graničnu efektivnu poreznu stopu, posebice u slučaju kada prvi supružnik ima znatno veći dohodak od drugoga. Ako žele, supružnici mogu odabrati zasebno oporezivanje.

U Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji obveznik je poreza na dohodak pojedinac, što znači da se porezna pravila primjenjuju samo na dohodak tog obveznika, a ne razmatra se dohodak njegova supružnika. Treba spomenuti da obveznik u Hrvatskoj može ostvariti osobni odbitak za uzdržavanog supružnika (ako dohodak potonjega ne prelazi određeni prag). Time se, na određeni način, u oporezivanju u obzir uzima dohodak obaju supružnika, ali se ne može govoriti o zajedničkom obračunu poreza, kakav je na snazi u Njemačkoj.

U Njemačkoj se porezno opterećenje uvećava za „prirez solidarnosti“, a u Hrvatskoj se do siječnja 2024. plaćao prirez porezu na dohodak.

U nastavku se prikazuju obilježja godišnjeg oporezivanja po zemljama, a za svaku zemlju opis je podijeljen u četiri dijela: (1) Osobni odbitak i ostala umanjenja porezne osnovice, (2) Porezni raspored, (3) Umanjenja poreza, (4) Prirezi. Podaci se odnose na važeće zakonodavstvo u 2025. godini, osim za Hrvatsku, za koju se pružaju i informacije za 2026. U pripremi izvještaja korišteni su sljedeći izvori: (1) EUROMOD Country Reports, (2) OECD Benefits and wages, (3) PwC Worldwide Tax Summaries Online.

Hrvatska (2025. i 2026.)

1. Osobni odbitak i ostala umanjenja porezne osnovice (godišnji iznosi u eurima)

1.1. Godišnji osnovni osobni odbitak: 7.200,00 eura.

1.2. Dijelovi osobnog odbitka za uzdržavanu djecu i članove obitelji:
 

* za svako sljedeće dijete iznos progresivno raste

 

1.3. Ostali dijelovi osobnog odbitka:

• za obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako uzdržavano dijete, ako je osoba s invaliditetom: 2.160,00 eura.

• za obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako uzdržavano dijete, ako je osoba s invaliditetom 100% ili ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu, osobnu invalidninu ili inkluzivni dodatak: 7.200,00 eura.

• za darovanja u tuzemstvu u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe: do visine 2% primitaka

• za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran.

2. Porezni raspored (godišnji iznosi)

Godišnja osnovica dijeli se na dva razreda, a gradovi i općine propisuju visine stopa poreza na dohodak unutar propisanih granica. Popis stopa po gradovima i općinama može se pronaći na ovoj poveznici.

	2025. - 2026.
Razred	Prag u eurima	Stopa
1.	do 60.000,00	15% do 23%
2.	iznad 60.000,00	25% do 33%

3. Umanjenja poreza (godišnji iznosi)

3.1. Umanjenje poreza za hrvatskoga ratnog vojnog invalida (HRVI) Domovinskog rata: u postotku utvrđene invalidnosti, za dio bruto poreza koji proizlazi iz dohotka od mirovine i plaće.

3.2. Umanjenje poreza za mlade zaposlene osobe za određeni postotak bruto porezne obveze koja proizlazi iz dohotka od plaće:

• osobama do 25 godina: za 100%

• osobama od 26 do 30 godina: za 50%.

Olakšica se ostvaruje samo za dio bruto poreza koji proizlazi iz primjene niže stope (odnosno na dio osnovice do 60.000,00 eura).

3.3. Umanjenje poreza za umirovljenike: 50% bruto porezne obveze koja proizlazi iz dohotka od mirovine.

3.4. Umanjenje poreza za zaposlene osobe koje žive na područjima I. skupine razvijenosti i na području Grada Vukovara: 50% bruto porezne obveze koja proizlazi iz dohotka od plaće.

3.5. Umanjenje poreza za povratnike - osobe koje imaju državljanstvo Republike Hrvatske i koje su neprekidno i najmanje dvije godine boravile u inozemstvu, a koje nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslane na rad u inozemstvo: 100% bruto porezne obveze koja proizlazi iz dohotka od plaće, u razdoblju od 5 godina.

3.6. Umanjenje poreza za povratnike - hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države, kojima je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka ili im je odobren stalni boravak u Republike Hrvatske: 100% bruto porezne obveze koja proizlazi iz dohotka od plaće, u razdoblju od 5 godina.

4. Prirezi

Nema prireza.

 

Slovenija (2025.)

1. Osobni odbitak i ostala umanjenja porezne osnovice (godišnji iznosi)

1.1. Osnovni osobni odbitak iznosi 5.260,00 eura. Za obveznika s dohotkom ispod 16.832,00 eura, iznos odbitka u eurima jednak je: 5.260,00 + 19.736,99 - 1,17259 * ukupni godišnji dohodak.

1.2. Osobni odbitci za uzdržavane članove:

• za prvo dijete: 2.838,30 eura

• za drugo dijete: 3.085,52 eura

• za treće dijete: 5.146,39 eura

• za četvrto dijete: 7.207,26 eura

• za peto dijete: 9.268,12 eura

• za svako sljedeće dijete iznos se uvećava za 2.060,87 eura

• za uzdržavanog člana uže obitelji: 2.838,30 eura.

1.3. Ostali osobni odbitci:

• za obveznika s invaliditetom 100%: 19.134,42 eura

• za studente (pod određenim uvjetima): 3.682,00 eura

• za radnike u kulturi, novinare i sportaše (pod određenim uvjetima): 15% bruto dohotka, ali ne više od 25.000,00 eura

• za potporu djetetu kojem je potrebna posebna njega ili liječenje: 10.285,40 eura

• za osobe uključene u dobrovoljno mirovinsko osiguranje: do 3.054,65 eura

• za osobe starije od 70 godina: 1.578,00 eura

• za mladu zaposlenu osobu u dobi do 29 godina: 1.367,60 eura.

2. Porezni raspored (godišnji iznosi)

Godišnja osnovica dijeli se na pet razreda na koje se primjenjuju stope od 16% do 50%.

Razred	Pragovi u eurima:	Stopa
1.	do 9.210,26	16%
2.	od 9.210,26 do 27.089,00	26%
3.	od 27.089,00 do 54.178,00	33%
4.	od 54.178,00 do 78.016,32	39%
5.	iznad 78.016,32	50%

 

3. Umanjenja poreza

3.1. Umanjenje poreza vrijedi za sve umirovljenike, a iznosi 13,5% primljene mirovine.

4. Prirezi

Nema prireza.

 
Austrija (2025.)

1. Osobni odbitak i ostala umanjenja porezne osnovice (godišnji iznosi)

Za razliku od Hrvatske i Slovenije, obvezni doprinosi u Austriji ulaze u oporezivi dohodak, ali se zatim priznaju kao olakšica koja umanjuje poreznu osnovicu.
Ne postoji osnovni osobni odbitak, već se na prvih 13.308,00 eura porezne osnovice primjenjuje stopa od 0%.
Postoji odbitak za zaposlene u iznosu od 132,00 eura.

2. Porezni raspored (godišnji iznosi)

Godišnja osnovica dijeli se na sedam razreda, na koje se primjenjuju stope od 0% do 55%.

Razred​	Pragovi u eurima	Stopa
1.	do 13.308,00	0%
2.	od 13.308,00 do 21.617,00	20%
3.	od 21.617,00 do 35.836,00	30%
4.	od 35.836,00 do 69.166,00	40%
5.	od 69.166,00 do 103.072,00	48%
6.	od 103.072,00 do 1 milijun	50%
7.	iznad 1 milijun	55%

3. Umanjenja poreza (godišnji iznosi)

3.1. Umanjenje poreza za obitelji (njem. Familienbonus Plus):

• za svako dijete do 18 godina: 2.000,16 eura

• za svako dijete iznad 18 godina: 700,08 eura

• dodatni iznos (njem. Kindermehrbetrag): 700,00 eura, dobivaju obveznici s bruto porezom ispod 700,00 eura.

3.2. Umanjenje poreza za obveznika čiji supružnik ne radi, odnosno ako je ostvario dohodak do 7.284,00 eura (njem. Alleinverdienerabsetzbetrag) i umanjenje poreza za obveznika samohranog roditelja (njem. Alleinerzieherabsetzbetrag):

• za jedno dijete: 601,00 eura

• za dvoje djece: 813,00 eura

• za treće i svako sljedeće dijete: iznos se uvećava za 268,00 eura.

3.3. Umanjenje poreza za svako dijete (njem. Kinderabsetzbetrag): 850,80 eura; umanjenje poreza za uzdržavanje djece koja žive izvan kućanstva (njem. Unterhaltsabsetzbetrag): 444,00 eura za prvo dijete, 660,00 eura za drugo dijete, 876,00 za treće i svako sljedeće dijete.

3.4. Umanjenje poreza za prijevoz zaposlene osobe (njem. Verkehrsabsetzbetrag):

• osnovni iznos: 487,00 eura

• dodatni iznos za obveznika s dohotkom do 19.424,00 eura godišnje: 790,00 eura (obveznicima s oporezivom dohotkom od 19.424,00 do 29.743,00 eura iznos se postupno smanjuje do nule).

3.5. Umanjenje poreza za umirovljenike (njem. Pensionistenabsetzbetrag): od 1.002,00 eura do 1.476,00 eura (obveznici s nižim dohotkom ostvaruju veći iznos).

4. Prirezi

Nema prireza.

Njemačka (2025.)

1. Osobni odbitak i ostala umanjenja porezne osnovice (godišnji iznosi)

Za razliku od Hrvatske i Slovenije, obvezni doprinosi u Njemačkoj, kao i u Austriji, ulaze u oporezivi dohodak, ali se zatim priznaju kao olakšica koja umanjuje poreznu osnovicu (do određenih najviših iznosa).
Ne postoji standardni osnovni osobni odbitak, već se iznos poreza određuje pomoću posebnih formula, čiji elementi ostvaruju učinak standardnoga osobnog odbitka.

1.1. Osobni odbitci za roditelje i uzdržavanu djecu:

• odbitak za djecu i odbitak za skrb o djeci i obrazovanje: 9.600,00 eura za svako dijete (za roditeljski par); ako su roditelji rastavljeni, svaki dobiva polovicu iznosa; taj odbitak ostvaruje se samo ako je to isplativije za obitelj nego „doplatak za djecu“.

• dodatni odbitak za samca u jednoroditeljskoj obitelji (njem. Entlastungsbetrag für Alleinerziehende): 4.260,00 eura za prvo dijete te uvećano za 240,00 eura za drugo i svako sljedeće dijete

• odbitak 80% troškova za skrb o djeci, a najviše 4.800,00 eura godišnje.

1.2. Ostali osobni odbici i umanjenja porezne osnovice:

• odbitak za dohodak od mirovine (njem. Rentenfreibetrag): određuje se u postotku iznosa mirovine, ovisno o kalendarskoj godini umirovljenja i vrsti mirovine

• odbitak za dohodak ostvaren od malih poslova (njem. Minijobs): do 556,00 eura mjesečno

• odbitak za dohodak osoba starijih od 65 godina (njem. Altersentlastungsbetrag): iznos ovisi o godini rođenja i raste s dobi

• paušalno umanjenje za troškove povezane sa zaposlenjem (njem. Werbungskostenpauschale): 1.230,00 eura (alternativno obveznik može prijaviti iznos stvarnih troškova)

• alimentacija plaćena bivšem partneru: do 13.805,00 eura.

2. Porezni raspored (godišnji iznosi)

Porezna funkcija za Njemačku prikazana je u donjoj tablici. Varijabla poreza označena je s T, a izračunava se kao funkcija porezne osnovice B. Pomoćne varijable označene su s K i L. Prikazan je izračun za pojedinačnog obveznika, a ova formula, uz odgovarajuću prilagodbu, služi i za izračun poreza u zajedničkom obračunu. Tablica prikazuje i granične efektivne porezne stope (GEPS), koje vrijede za obveznike pojedince u različitim skupinama prema visini osnovice (u zajedničkom obračunu poreza vrijede dvostruki iznosi osnovice).

 

Skupina	Osnovica (B) u eurima	Porez (T) kao funkcija osnovice (B)	GEPS
1.	do 12.097,00	T = 0	0%
2.	od 12.097,00 do 17.443,00	T = (932,30 * K + 1.400) * K, K = (B - 12.097) / 10.000	14-24%
3.	od 17.443,00 do 68.480,00	T = (176,64 * L + 2.397) * L + 1.015,13, L = (B - 17.443) / 10.000	24-42%
4.	od 68.480,00 do 277.825,00	T = 0,42 * B - 10.911,92	42%
​5.	iznad 277.825,00	T = 0,45 * B - 19.246,67	45%

3. Umanjenja poreza (godišnji iznosi)

Ne postoje.

4. Prirezi

Porez na dohodak uvećava se za „prirez solidarnosti“ (njem. Solidaritätszuschlag), koji se izračunava prema posebnoj formuli: (a) ako je porez T manji ili jednak 19.950,00 eura, prirez je jednak 0,00 eura, (b) ako je porez T veći od 19.950,00 eura, a manji od 37.094,53 eura, prirez je jednak 0,119 * (T - 19.950,00) eura, (c) ako je porez T veći od 37.094,53 eura, prirez je jednak 0,055 * T. Zahvaljujući toj formuli efektivna stopa prireza (odnosno omjer prireza i poreza) jednaka je: (a) 0% za porez do 19.950,00 eura, (b) između 0% i 5,5% za porez između 19.950,00 i 37.094,53 eura, te (c) 5,5% za porez iznad 37.094,53 eura. Pripadnici određenih vjerskih zajednica plaćaju i crkveni prirez po stopi od 8% ili 9% (ovisno o saveznoj pokrajini).

USPOREDNI PRIKAZ OBRAČUNA PLAĆE U HRVATSKOJ, SLOVENIJI, AUSTRIJI I NJEMAČKOJ

Na početku poglavlja o oporezivanju rada govorilo se o sustavima doprinosa i poreza na dohodak te o poreznom klinu kao mjeri poreznog opterećenja zaposlenika. Nakon toga uspoređene su porezne stope i razredi u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. U ovom dijelu detaljno će se prikazati obračuni plaće za hipotetske pojedince u tim četirima zemljama. Izračuni su napravljeni korištenjem istih pretpostavki i metodologije kao u dijelu o poreznom klinu.

Iduća tablica prikazuje obračun plaće u 2025. za hipotetske samce bez djece s bruto plaćom od 100% PBP-a. Obračuni za nekoliko drugih tipova (s bruto plaćom od 67%, 167%, 400% i 1000% PBP-a, te za godišnje bruto plaće od 24.000, 60.000 i 120.000 eura) dostupni su u Excel datoteci Prikazani elementi obračuna obuhvaćaju bruto plaću, obvezne doprinose, poreze na dohodak, neto plaću, postotne udjele različitih stavki u bruto plaći i porezni klin.

Obračun plaće za hipotetskog pojedinca s prosječnom bruto plaćom, na godišnjoj razini, u eurima

	Njemačka 2025.	Austrija 2025.	Slovenija 2025.	Hrvatska 2025.	Hrvatska 2026.
Bruto plaća	66.114,12	64.112,16	29.606,16	21.479,76	22.988,16
Obvezni doprinosi
Doprinosi poslodavca	14.591,40	17.700,48	4.766,64	3.544,20	3.793,08
Doprinosi zaposlenika	14.247,60	11.493,48	6.989,04	4.296,00	4.597,68
Porez na dohodak
Oporezivi primici ukupno	66.114,12	64.112,16	29.606,16	21.479,76	22.988,16
Izdaci	0,00	19.088,88	6.989,04	4.296,00	4.597,68
Dohodak	66.114,12	45.023,28	22.617,12	17.183,76	18.390,48
Odbici	14.618,16	132,00	5.259,96	7.200,00	7.200,00
Osnovica	51.495,96	44.891,28	17.357,16	9.983,76	11.190,48
Porez prije umanjenja	11.226,00	9.968,16	3.591,84	2.116,56	2.372,40
Umanjenja poreza	0,00	486,96	0,00	0,00	0,00
Porez nakon umanjenja	11.226,00	9.481,08	3.591,84	2.116,56	2.372,40
Prirez	0,00	0,00	0,00	0,00	0,00
Ukupno porezi na dohodak	11.226,00	9.481,08	3.591,84	2.116,56	2.372,40
Neto plaća	40.640,52	43.137,60	19.025,28	15.067,20	16.018,08
Ukupni trošak rada	80.705,52	81.812,64	34.372,80	25.023,96	26.781,24
Ukupno porezno opterećenje	40.065,00	38.675,04	15.347,52	9.956,76	10.763,16
Postotni udjeli
Doprinosi zaposlenika u bruto plaći (%)	21,6	17,9	23,6	20,0	20,0
Porezi na dohodak u bruto plaći (%)	17,0	14,8	12,1	9,9	10,3
Ukupna davanja zaposlenika u bruto plaći (%)	38,5	32,7	35,7	29,9	30,3
Neto plaća u bruto plaći (%)	61,5	67,3	64,3	70,2	69,7
Porezni klin (%)	49,6	47,3	44,7	39,8	40,2

 

  Izvor: Izračuni pomoću EUROMOD-a. (21. srpnja 2026.)
 

Sljedeća tri grafikona nastala su uzimajući u obzir izračune postotnih udjela za čitav niz bruto plaća, od 67% do 1000% PBP-a. Prvi grafikon prikazuje postotne udjele obveznih doprinosa koje plaća zaposlenik u bruto plaći. U svim zemljama udio doprinosa zaposlenika pada s rastom plaće, ali iz različitih razloga. U Hrvatskoj, Austriji i Njemačkoj razlog smanjenja udjela primjena je najviše osnovice u izračunu doprinosa zaposlenika. U Hrvatskoj najviša je osnovica jednaka šest prosječnih plaća, pa se pad udjela doprinosa u plaći opaža tek pri vrlo visokim plaćama. U Austriji i Njemačkoj najviše osnovice dosta su niže nego u Hrvatskoj pa je i udio doprinosa u bruto plaći znatno niži. U Sloveniji se ne primjenjuje najviša osnovica za doprinose zaposlenika, a za padajući udio tih doprinosa u bruto plaći zaslužan je posebni doprinos za zdravstveno osiguranje koji se plaća u fiksnom mjesečnom iznosu od 37,17 eura.

 

Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a (16. lipnja 2025.)

 

Drugi grafikon prikazuje postotne udjele poreza na dohodak u bruto plaći i vidljivo je kako su u sve četiri zemlje porezi na dohodak od rada progresivni, što se zaključuje na temelju rastućeg udjela poreza u bruto dohotku. Za sve razine plaća najniže relativno opterećenje porezom na dohodak je u Hrvatskoj.

 

Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a (16. lipnja 2025.)

 

Udjeli ukupnih davanja zaposlenika u bruto plaći, prikazani u trećem grafikonu, jednaki su zbroju doprinosa zaposlenika i poreza na dohodak u bruto plaći. Opet Hrvatska ima najniže udjele, ali je razlika u odnosu na Austriju i Njemačku manja nego u slučaju poreza na dohodak, i to zbog manjeg opterećenja doprinosima u te dvije zemlje.

 

Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a (16. lipnja 2025.)

 

IMPLICITNA POREZNA STOPA NA RAD​​

Implicitna porezna stopa na rad predstavlja sažetu mjeru kojom se pokazuje prosječno porezno opterećenje dohotka od rada u gospodarstvu. Implicitna porezna stopa na rad definira se kao zbroj poreza na dohodak zaposlenih te socijalnih doprinosa zaposlenika i poslodavaca podijeljen s ukupnim naknadama zaposlenicima. U 2023. godini RH je imala implicitnu poreznu stopu na rad od 27,8%, što je 9,2 postotnih bodova niže od prosjeka EU te prema ovoj mjeri spada među članice s najnižim poreznim opterećenjem rada.

 

Izvor: Izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata  (1. listopada 2025.)