Oporezivanje potrošnje
Temeljem dostupnih podataka Eurostata i Europske komisije na dan 30. rujna 2024. godine
Porezi na potrošnju uključuju sve poreze koji opterećuju finalnu potrošnju, odnosno njima se oporezuju dobra i usluge koji se stavljaju u promet. Najvažniji oblici poreza na potrošnju u RH su PDV, trošarine na energente, duhanske proizvode te ostali posebni porezi i trošarine. Nadalje, porezi na potrošnju u RH uključuju i razne naknade i pristojbe.
RH prednjači u oporezivanju potrošnje u EU te porezi na potrošnju u RH imaju najviši udio u BDP-u među svim državama članicama EU. Naime, udio poreza na potrošnju u BDP-u u RH iznosi 18,5% te za 7,5 postotnih bodova premašuje prosjek EU. To je prvenstveno posljedica visokog udjela poreza na dodanu vrijednost, koji iznosi čak 13,1% BDP-a.
Izvor: izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata, (30. rujna 2024.)

Izvor: izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata, (30. rujna 2024.)
No, kod ovog načina mjerenja poreznog opterećenja, izraženog udjelom u BDP-u, teško je procijeniti je li udio određenog poreznog oblika visok zbog visine same porezne stope ili veličine porezne osnovice na koju se ona primjenjuje. Stoga se kao precizniji indikator za mjerenje poreznog opterećenja koriste implicitne porezne stope, kod kojih se opterećenje različitim poreznim oblicima mjeri u odnosu na odgovarajuću makroekonomsku osnovicu. Tako se primjerice, makroekonomska osnovica kod mjerenja poreznog opterećenja potrošnje definira kao konačna potrošnja privatnih kućanstava (domaći koncept) uvećana za intermedijarnu potrošnju i socijalne transfere u naravi opće države i neprofitnih institucija koje služe kućanstvima.
U 2022. godini RH je imala implicitnu poreznu stopu na potrošnju od 21,3%, što je 4,1 postotni bod više od prosjeka EU , pri čemu odstupanje ovog indikatora ipak nije toliko značajno u odnosu na onaj iskazan udjelom u BDP-u.
Izvor : Izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostat-a, (30. rujna 2024.)
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
Porezni prag predstavlja godišnji promet pri kojem se poduzeća moraju registrirati za ulazak u sustav PDV-a. Uvodi se kako mala poduzeća ili poduzeća koja tek počinju poslovati ne moraju brinuti o administrativnom teretu usklađenosti s PDV-om. Na taj način zemlje pokušavaju olakšati pokretanje posla ili vođenje malog poduzeća. O poreznom pragu mora voditi računa svaki porezni obveznik koji ima obvezu ili namjeru ući u sustav PDV-a. Prvi grafikon prikazuje porezni prag za ulazak u sustav PDV-a, prema najnovijim dostupnim podacima, za mala poduzeća u državama članicama EU. Visine i broj pragova za ulazak u sustav PDV-a veoma se razlikuju od države do države članice. Primjerice, Francuska primjenjuje tri praga, dok Malta i Irska imaju dva praga. Ostale države primjenjuju jedan prag: najviši prag za ulazak u sustav propisuje Francuska za isporuke dobara i hotelski smještaj, te hranu i piće u restoranima (91.900 EUR), a najniži Danska (6.723 EUR). Španjolska ne propisuje prag, što znači da se i rezidentni i nerezidentni porezni obveznici moraju registrirati u sustav PDV-a u zemlji prije nego što obave prve oporezive isporuke.
Republika Hrvatska je zakonskim izmjenama u sustavu PDV-a koje su stupile na snagu 1. siječnja 2025. godine između ostaloga povećala prag za upis u registar obveznika PDV-a s 40.000 EUR na 60.000 EUR kojim se olakšava poslovanje poreznim obveznicima.
U nastavku je usporedni prikaz poreznih pragova u Europskoj uniji za 2024. godinu.

Napomene: Francuska (1) - isporuke dobara i hotelski smještaj, te hrana i piće u restoranima; Francuska (2) - usluge odvjetnika, pisaca i umjetnika; Francuska (3) - ostale usluge; Irska (1) - isporuke dobara; Irska (2) - isporuke usluga; Malta (1) - isporuke dobara; Malta (2) - isporuke usluga
Izvori: (a) European Commission, 2024. Taxes in Europe database v4. (b) Revenue - Irish Tax and Customs, 2024. Who should register for VAT? (22. srpnja 2024.)
Sljedeći grafikon prikazuje usporedbu poreznog praga Hrvatske s Austrijom, Njemačkom i Slovenijom. Hrvatski porezni prag dosta je sličan onom u Sloveniji i Austriji, dok je u odnosu na Njemačku nešto viši.
Izvor: European Commission, 2024. Taxes in Europe database v4. (22. srpnja 2024.)
Tablica prikazuje stope PDV-a u zemljama EU prema podacima u travnju 2024. - opću, sniženu, vrlo sniženu i parking stopu (značenje ovih pojmova objašnjeno je ispod tablice). Prosječna opća stopa PDV-a za države članice iznosi 21,6%. Najnižu opću stopu ima Luksemburg (17%), a najvišu Mađarska (27%). S općom stopom od 25% Hrvatska dijeli drugo mjesto na ovoj ljestvici s Danskom i Švedskom. Snižene stope koriste sve države članice osim Danske. Većina zemalja, odnosno njih 19, koristi dvije snižene stope, a jednu sniženu stopu koristi 7 zemalja - Bugarska, Estonija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Slovačka i Španjolska. Najvišu sniženu stopu primjenjuje Mađarska (18%), dok 10 država članica primjenjuje najnižu dozvoljenu sniženu stopu od 5%. Vrlo sniženu stopu koriste 3 zemlje - Francuska (2,1%), Luksemburg (3%) i Italija (4%). Parking stopu koristi 5 zemalja - Austrija, Belgija, Luksemburg, Malta i Portugal, a kreće se između 12% i 14%. Podaci o primjeni sniženih, vrlo sniženih i parking stopa na kategorije proizvoda i usluga za sve države članice nalaze se u Excel datoteci
Stope PDV-a u zemljama Europske unije (u postocima)
Zemlja | Opća stopa | Snižena stopa | Vrlo snižena stopa | Parking stopa |
Austrija | 20 | 10 / 13 | - | 13 |
Belgija | 21 | 6 / 12 | - | 12 |
Bugarska | 20 | 9 | - | - |
Cipar | 19 | 5 / 9 | - | - |
Češka | 21 | 12 / 15 | - | - |
Danska | 25 | - | - | - |
Estonija | 22 | 9 | - | - |
Finska | 24 | 10 / 14 | - | - |
Francuska | 20 | 5,5 / 10 | 2,1 | - |
Grčka | 24 | 6 / 13 | - | - |
Hrvatska | 25> | 5 / 13 | - | - |
Irska | 23 | 9 / 13,5 | - | - |
Italija | 22 | 5 / 10 | 4 | - |
Latvija | 21 | 5 / 12 | - | - |
Litva | 21 | 5 / 9 | - | - |
Luksemburg | 17 | 8 | 3 | 14 |
Mađarska | 27 | 5 / 18 | - | - |
Malta | 18 | 5 / 7 | - | 12 |
Nizozemska | 21 | 9 | - | - |
Njemačka | 19 | 7 | - | - |
Poljska | 23 | 5 / 8 | - | - |
Portugal | 23 | 6 / 13 | - | 13 |
Rumunjska | 19 | 5 / 9 | - | - |
Slovačka | 20 | 10 | - | - |
Slovenija | 22 | 5 / 9,5 | - | - |
Španjolska | 22 | 10 | - | - |
Švedska | 25 | 6 / 12 | - | - |
Izvor: European Commission, 2024. Stope PDV-a koje se primjenjuju u zemljama EU-a. (22. travnja 2024.)
Napomene:Izuzeća s povratom poreza plaćenog u prethodnim fazama (nulte stope) nisu uključena.
-
Opća stopa: Svaka zemlja članica ima opću stopu PDV-a koja se primjenjuje na isporuku većine dobara i usluga. Opća stopa ne smije biti manja od 15%.
-
Snižena stopa: Dvije snižene stope, koje ne mogu biti niže od 5%, mogu se primijeniti na najviše 24 točke Priloga III Direktive vijeća 2006/112/EZ. „Točke” su kategorije dobara i/ili usluga u tom Prilogu, npr. dječja odjeća i obuća; opskrba dječjih autosjedalica, itd.
-
Posebne stope: Neke zemlje EU-a mogu primijeniti posebne stope PDV-a na određene isporuke. Ove posebne stope vrijede za zemlje koje su ih počele primjenjivati 1. siječnja 1991. Ove su stope izvorno zamišljene kao "prijelazni aranžmani" za lakšu prilagodbu na pravila EU-a o PDV-u kada je jedinstveno tržište stupilo na snagu 1. siječnja 1993., i planiralo ih se postupno ukinuti. Postoje tri vrste tih posebnih stopa: vrlo snižene, nulte i parking stope.
-
Vrlo snižene stope: Jedna vrlo snižena stopa (niža od 5%) primjenjuje se na najviše sedam posebno određenih točaka iz Priloga III Direktive vijeća 2006/112/EZ. Izuzeće s povratom poreza plaćenog u prethodnim fazama (nulta stopa) primjenjivo je na najviše sedam posebno određenih točaka iz Priloga III Direktive vijeća 2006/112/EZ. Primjena na najviše sedam posebno određenih točaka odnosi se na vrlo sniženu stopu i nultu stopu zajedno.
-
Parking stope (ili srednje stope): Neke zemlje EU-a primjenjuju parking stope na određene isporuke dobara i usluga koje nisu obuhvaćene Prilogom III Direktive vijeća 2006/112/EZ . Snižene stope PDV-a mogu se primjenjivati i na te isporuke umjesto opće stope, pod uvjetom da te snižene stope nisu niže od 12%.
Više informacija o stopama poreza na dodanu vrijednost potražite na poveznicama niže:
-
Snižene stope (Excel verzija)
-
Vrlo snižene stope (Excel verzija)
PDV jaz
PDV jaz predstavlja dogovorni način izračuna razlike između očekivanih i stvarno prikupljenih sredstava od poreza na dodanu vrijednost u zemljama članicama Europske unije.
Izvor: European Commission, VAT gap in the EU Report 2023, Jaz PDV-a u EU-u - Ured EU-a za publikacije (europa.eu), (22. siječnja 2024. )
Europska regulativa PDV-a
U pravni poredak Republike Hrvatske vezano uz oporezivanje PDV-om prenijete su sljedeće direktive Europske unije:
-
Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (EUR-Lex - 02006L0112-20220701 - EN - EUR-Lex (europa.eu) ,
-
Direktiva Vijeća 2008/9/EZ od 12. veljače 2008. kojom se utvrđuju detaljna pravila za povrat poreza na dodanu vrijednost, predviđen u Direktivi 2006/112/EZ, poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području države članice povrata nego u nekoj drugoj državi članici
-
Direktiva Vijeća 2009/132/EZ od 19. listopada 2009. o utvrđivanju područja primjene članka 143. točaka (b) i (c) Direktive 2006/112/EZ o oslobođenju od plaćanja poreza na dodanu vrijednost prilikom konačnog uvoza određene robe (L_2009292HR.01000501.xml (europa.eu))
-
Trinaesta Direktiva Vijeća 86/560/EEZ od 17. studenoga 1986. o usklađivanju zakona država članica vezano za porez na promet - postupci za povrat poreza na dodanu vrijednost poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području Zajednice (L_1986326HR.01004001.xml (europa.eu)).
Također izravno se primjenjuju:
-
Uredba Vijeća (EU) br. 282/2011 od 15. ožujka 2011. kojom se utvrđuju provedbene mjere Direktive Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost. (:32011R0282 — HR — 1. srpnja 2022. (europa.eu))
-
Uredba Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (: 32010R0904 — HR — 1. srpnja 2021. (europa.eu))