Oporezivanje kapitala

Struktura poreza na kapital u EU se značajno razlikuje među državama članicama. Naime, porezi na kapital su široka skupina poreza koja obuhvaća sve vrste poreza na imovinu (bogatstvo), kao i poreze na dohotke od kapitala i poslovanja. Prvu od navedenih kategorija čine porezi koji opterećuju imovinu ili bogatstvo, npr. porezi na nekretnine, pokretnine, nasljedstva i darove. Ova kategorija uključuje i oporezivanje poslovanja kroz plaćanje raznih licenci, pristojbi itd.

Drugu kategoriju čine porezi na dohotke od kapitala i poslovanja pravnih i fizičkih osoba. Ta skupina uključuje porez na dohodak poduzeća (dobit), ali i poreze na dohodak te obvezne doprinose od samozapošljavanja. U navedenu skupinu spadaju i dohoci od prinosa financijske imovine (dividende, kamate) ili dohoci od drugih vrsta imovine, poput najma od nekretnina, te povremeni dobici lutrijskih igara.

Izvor: izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostat-a​​ (1. listopada 2025.)​

Promatramo li porezno opterećenje porezima na kapital, njihov udio u BDP-u za RH iznosi 5,8% te je osjetno niži u usporedbi s EU (8,5%). Pritom je udio poreza na imovinu (bogatstvo) u RH relativno nizak, a njihov najveći dio odnosi se na komunalne naknade te porez na promet nekretnina. Naime, kod oporezivanja kapitala u RH, mnogo značajniju ulogu imaju porezi na dohotke od kapitala i poslovanja, među kojima najveći udio ima porez na dobit. Nadalje, iako se kod oporezivanja dohotka fizičkih osoba većina prikupljenih prihoda uključuje u kategoriju poreza na rad (odnosno  prihodi od oporezivanja dohodaka zaposlenika), preostali dio ovih prihoda uključuje se u poreze na dohotke od kapitala i poslovanja. Tako u navedenu kategoriju spadaju primjerice prihodi od oporezivanja dohotka samostalnih djelatnosti, dividenda i udjela u dobiti, kamata, primitaka po osnovi najamnine i dr.

Porezi na kapital u RH (podaci za 2023. godinu)​

STOPE POREZA NA DOBIT U EU​​​

U ovom dijelu govori se o stopama poreza na dobit u zemljama EU, a potrebno je razlikovati zakonske i efektivne prosječne stope. Zakonske stope lako su dostupne za međunarodnu usporedbu poreznih sustava, ali kvalitetnija usporedba stvarnog poreznog opterećenja može se dobiti usporedbom efektivnih prosječnih stopa. Potonje u obzir uzimaju postojanje raznih olakšica, oslobođenja i poticaja koji smanjuju poreznu osnovicu.

Prvi grafikon prikazuje zakonske stope poreza na dobit u zemljama EU u 2025. Porezna osnovica jednaka je dobiti koja se prema računovodstvenim propisima utvrđuje kao razlika između prihoda i rashoda. Na grafikonu su istaknute najviše zakonske stope poreza na dobit, ali valja naglasiti kako neke zemlje pod određenim uvjetima primjenjuju i snižene stope poreza na dobit. Primjerice, najviša zakonska stopa poreza na dobit u Hrvatskoj iznosi 18%, a snižena stopa od 10% primjenjuje se ako je u jednogodišnjem poreznom razdoblju ostvaren prihod do 1.000.000 eura. Najveće zakonske stope poreza na dobit, iznad 30%, imaju Malta, Portugal i Njemačka, dok najniže stope imaju Mađarska (9%) i Bugarska (10%). Hrvatska se sa stopom od 18% nalazi u donjem dijelu ljestvice zemalja EU prema zakonskoj stopi poreza na dobit. Prikazani podaci dostupni su i u Excel datoteci.

Efektivna prosječna stopa poreza na dobit dobiva se na temelju procjena uz određene pretpostavke. Definira se kao udio poreza koji je trgovačko društvo dužno platiti od ukupne dobiti ostvarene nekim hipotetskim investicijskim projektom. Razmatra se hipotetska investicija trgovačkog društva i projiciraju prihodi i rashodi poslovanja (uključujući i početno ulaganje) kroz neko buduće razdoblje. Projekcija rezultira određenim ukupnim iznosom dobiti prije oporezivanja u tom razdoblju, za koju se izračunava neto sadašnja vrijednost. Ta dobit se oporezuje prema zakonskim poreznim odredbama pa se izračunava ukupni iznos poreza koji je društvo dužno platiti u tom razdoblju, a koji je sveden na neto sadašnju vrijednost. Kvocijent tog ukupnog iznosa poreza i ukupne dobiti prije oporezivanja (tj. neto sadašnjih vrijednosti tih dviju iznosa) jednak je prosječnoj efektivnoj poreznoj stopi. Najviše iznose efektivnih prosječnih stopa poreza na dobit u EU 2024., koje prelaze 25%, imaju Španjolska, Njemačka i Luksemburg, a najnižu stopu od 9% ima Bugarska. Sa stopom od 14,8% Hrvatska pripada trećini zemalja s najnižom stopom.

POREZ NA ​​DOHODAK OD KAPITALA​

U ovom poglavlju uspoređuju se pravila oporezivanja dohotka od kapitala u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj u 2024. Koristi se terminologija usklađena sa Zakonom o porezu na dohodak, a koja se donekle razlikuje od terminologije iz uvodnog dijela o oporezivanju kapitala, koju upotrebljava Europska komisija u svojoj analizi poreza.

Najvažnije vrste dohotka od kapitala su dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu, primitci od kamata te kapitalni dobitci. Oporezivanje dohotka od kapitala ne provodi se na istovjetan način u četiri promatrane zemlje, ali postoji dosta sličnosti. U Hrvatskoj i Sloveniji se na sve vrste dohotka od kapitala primjenjuje konačni porez po odbitku. Iznimno, ako obveznik u Hrvatskoj odluči utvrđivati dohodak od kapitala u okviru samostalne djelatnosti, tada dohodak ulazi u godišnji obračun. U Austriji i Njemačkoj većina dohotka od kapitala oporezuje se konačno po odbitku, uz iznimku određenih vrsta kapitalnih dobitaka, koje ulaze u godišnji obračun poreza.

U Njemačkoj se obveznicima priznaje godišnji osobni odbitak od 1.000 eura na ostvarene primitke od dividendi i kamata, a u Sloveniji se takav odbitak, također u iznosu od 1.000 eura, primjenjuje kod kamata na bankarske depozite. Osim navedenog, u Njemačkoj se porezno opterećenje uvećava za „prirez solidarnosti“.
 

Glavne značajke oporezivanja dohotka od kapitala u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj u 2024.
 

POREZ NA DOHODAK OD IMOVINE​​​

Glavne sastavnice dohotka od imovine su primitci od iznajmljivanja nepokretne i pokretne imovine te od imovinskih prava. U Hrvatskoj i Sloveniji se takvi primitci oporezuju konačnom stopom poreza po odbitku, osim ako obveznik utvrđuje dohodak od imovine u okviru samostalne djelatnosti, kada takav dohodak ulazi u godišnji obračun. Iznimno se u Hrvatskoj za određene vrste iznajmljivanja primjenjuje paušalno oporezivanje. S druge strane, u Austriji i Njemačkoj cjelokupan dohodak od imovine ulazi u godišnji obračun. Osim navedenog, u Njemačkoj se porezno opterećenje uvećava za „prirez solidarnosti“.

Glavne značajke oporezivanja dohotka od imovine u Hrvatskoj i Sloveniji, Austriji i Njemačkoj u 2024.

USPOREDNI PRIK​AZ OBRAČUNA POREZA NA DOHODAK OD KAPITALA​​​

U ovom dijelu prikazan je obračun poreza na dohodak od dividende u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj u 2024.

Tablica prikazuje obračun poreza na dohodak za dva hipotetska pojedinca koji ostvaruju dvije razine godišnjeg primitka: 1.000 i 10.000 eura. Na godišnji primitak od 1.000 eura u Njemačkoj se ne plaća porez, i to zahvaljujući odbitku koji za svakog poreznog obveznika iznosi 1.000 eura godišnje, a odnosi se na različite vrste dohotka od ulaganja. U Hrvatskoj je porezno opterećenje također relativno nisko, a obuhvaća 120 eura poreza. U Sloveniji i Austriji porez je znatno veći jer su više porezne stope, a ne postoji odbitak kao u Njemačkoj. Kada se promatra veća razina primitka, od 10.000 eura, najniži je porezni teret u Hrvatskoj, a u sve tri preostale zemlje plaća se znatno više poreza na godišnji dohodak od dividende. Obračuni za nekoliko drugih hipotetskih pojedinaca dostupni su u Excel datoteci.

(a) Godišnji dohodak od dividende jednak je 1.000 eura

(b) Godišnji dohodak od dividende jednak je 10.000 eura

USPOREDNI PRIKAZ OBRAČUNA POREZA NA DOHODAK OD IMOVINE​​

U ovom dijelu prikazan je obračun poreza na dohodak od najma u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj u 2024. U Njemačkoj se plaća „prirez solidarnosti“, koji se izračunava prema posebnoj formuli, a čija se efektivna stopa kreće od 0% do 5,5%, ovisno o visini poreza na dohodak.

Tablica prikazuje obračun za hipotetskog samca koji ostvaruje primitak od najamnine u iznosu od 100% prosječne bruto plaće (PBP) u zemlji svog prebivališta. Obračuni za nekoliko drugih tipova (s primitkom jednakim 25%, 50%, 75% i 200% PBP-a) dostupni su u Excel datoteci. U izračunima se pretpostavlja da su stvarni troškovi hipotetskog najmodavca jednaki 30% najamnine te da osoba ne ostvaruje nikakve ostale dohotke.

U Hrvatskoj i Sloveniji najamnine se oporezuju jednostopnim porezom. Stopa se primjenjuje na dohodak koji je jednak najamnini umanjenoj za paušalni izdatak, a izračunava se kao postotak najamnine. U Hrvatskoj je stopa paušalnog izdatka jednaka 30%, a u Sloveniji 10%. U Austriji i Njemačkoj dohodak od najma izračunava se kao razlika najamnine i stvarno nastalih troškova, a taj dohodak ulazi u godišnji obračun poreza. Zbog ovih razlika među zemljama u ovim izračunima razlikuje se pojam stvarnog dohotka od dohotka u poreznom smislu. U Austriji i Njemačkoj su ta dva dohotka po definiciji identična, a za Hrvatsku su jednaki jer se pretpostavlja da je stopa stvarnih troškova jednaka 30%, upravo koliko je propisano u našem zakonu. Jedino je za Sloveniju dohodak u poreznom smislu veći od stvarnog dohotka, jer se u toj zemlji primjenjuje paušalni izdatak od 10%.

U Hrvatskoj i Sloveniji ne primjenjuju se odbitci u oporezivanju dohotka od najma. U Austriji ne postoji osobni odbitak u godišnjem obračunu poreza, nego se na prvih 12.816 eura godišnjeg dohotka primjenjuje nulta porezna stopa. Jedino se u slučaju Njemačke javlja odbitak, ali on nije izravno vezan uz oporezivanje dohotka od najma, već predstavlja umanjenje osnovice za doprinos koji plaćaju osobe koje ne rade.

Obračun poreza na dohodak od najma za hipotetskog pojedinca u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj u 2024. (na godišnjoj razini, u eurima)

Idući grafikon prikazuje udjele ukupnog poreza u stvarnom dohotku od najma hipotetskih osoba s različitim iznosima najamnine, za sve četiri zemlje. Primjećuju se dva različita trenda. Proporcionalni trend prisutan je u Hrvatskoj i Sloveniji, a predstavljen je horizontalnim linijama, što znači da se prosječno porezno opterećenje dohotka od najma ne mijenja s povećanjem dohotka. S druge strane, u Austriji i Njemačkoj vlada progresivni trend, pri čemu prosječna stopa raste od 0% za pojedinca s najnižim dohotkom, pa sve do oko 30% za obveznike s najamninom jednakom 200% PBP-a.

​Izvor: Vlastiti izračuni na temelju informacija iz EUROMOD Country Reports, OECD Benefits and wages i PwC Worldwide Tax Summaries Online (30. lipnja 2025​.)

​ ​Poj​mo​vn​ik​​