Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak.  

Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku.

Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti.

Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka. 

Predujam poreza na dohodak odnosno porez na dohodak nasljedniku se utvrđuje po istom izvoru dohotka koji se utvrđivao ostavitelju.

Porezni obveznik - nasljednik ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu ili pokrenuti poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, koju je ostavitelj sukladno odredbama Zakona bio dužan dostaviti, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom.
 

Rezident

Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište.

Rezident je i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.
 

Nerezident

Nerezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.

Promjena statusa rezidenta i nerezidenta​​​

Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na dohodak.

Za oba razdoblja podnosi se jedna godišnja porezna prijava ili se provodi jedinstveni poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak na način propisan Zakonom i Pravilnikom poreza na dohodak.

Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici, odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovu prebivalištu ili uobičejenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.

​Iznimno, kada javni bilježnik dostavi ispravu o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina, smatra se da je izvršena prijava upisa u registar poreznih obveznika.​

Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak od:

1. obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke   

2. imovine 

3. nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz ili u inozemstvu i u diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet,

4. samostalne djelatnosti iz inozemstva,

5. imovine i imovinskih prava iz inozemstva,

6. kapitala i drugog dohotka iz inozemstva,

7. obrtničke djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova za koje se počinje paušalno utvrđivati dohodak prema i/ili

8. djelatnosti slobodnih zanimanja.

Prijavu u registar poreznih obveznika podnose i porezni obveznicu koji ostvaruju dohodak te primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i druge primitke koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom iz inozemstva te primitke koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da međunarodnim ugovorima nije drukčije uređeno.

Prijava se podnosi u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvrđivanje paušalnog dohotka ili prelaska na oporezivanje po odbitku, odnosno početka ostvarivanja primitaka.

​​Porezni obveznici dužni su pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti i/ili prestanku ostvarivanja dohotka iz inozemstva i/ili prelasku s utvrđivanja paušalnog dohotka prema članku 82. Zakona o porezu na dohodak  na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga i/ili prestanku utvrđivanja dohotka od imovine i drugog dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti, prestanku utvrđivanja dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i prestanku ostvarivanja dohotka, i to u roku 8 dana.

Prebivalište
Porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan.

Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.

Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i u inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u državi u kojoj je prebivalište obitelji, a za poreznog obveznika samca ili ako se prebivalište obitelji ne može utvrditi, smatra se da ima prebivalište u državi iz koje pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti ili u kojoj se pretežno zadržava. Ako u tom slučaju druga država ne smatra poreznog obveznika svojim poreznim rezidentom, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu.

Uobičajeno boravište
Uobičajeno boravište ima porezni obveznik u onom mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tom mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno.

Uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine.

Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.​

Porezno razdoblje je, u pravilu, kalendarska godina, a može biti kraće od kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident ili nerezident,

2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.

U ovim slučajevima prava se računaju u korist poreznog obveznika, na pune mjesece.

Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju.​

Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka.

Primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne.

Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U slučaju prestanka porezne obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva povećava gospodarska snaga (pravnom sljedniku).

Izdaci se pripisuju onoj fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarske djelatnosti, bez obzira tko ih je učinio.

Primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka.

Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka niti izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su:

1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi i/ili

2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka.

Ako se porezni obveznik zbog osobnih razloga odrekne tražbine po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao tražbine ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos tražbine utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od tražbine.

Primitak se ne utvrđuje po osnovi tražbina od nepovezane osobe koje su se pokazale nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka ili drugog postupka sukladno posebnim propisima.

Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih tražbina koje su potvrđene u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja.

Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih tražbina od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka (tražbine koje su utužene ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljene u stečajnom postupku nad dužnikom ili drugom postupku u skladu s posebnim propisima) premašuju iznos tražbine, ili ako dokaže da je pokrenuo određene radnje radi naplate tražbine pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa tražbine.

Primicima se ne smatraju otpisi tražbina od nepovezanih osoba, koje su zastarjele i koje u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 665,00 eura po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit ili obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti. Primicima se ne smatraju otpisi tražbina do 40,00 eura od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, ako ukupno utvrđena tražbina po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos.

Ako se porezni obveznik odrekne tražbine za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan Zakonom o porezu na dohodak.

I. Dohotkom se ne smatraju:

1. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje koji bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje se određuju i isplaćuju u mjesečnim obrocima, kao dokupljena mirovina, 

2. obiteljske mirovine i invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje i zakonu kojim se uređuju o prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, 

3. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 

4. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove), rješavanje kojih nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava,

5. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina.
 

II. Dohotkom se ne smatraju niti: 

1. primici po posebnim propisima: 

a) potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, 

b) socijalne potpore, 

c) doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta, 

Dohotkom se ne smatraju primici po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica. 

d) primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina, 

e) potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda;

2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja; 

3. nasljedstva i darovi, osim ako je Zakonom o porezu na dohodak drukčije uređeno;

4. primici od otuđenja osobne imovine, osim posebne vrste imovine (smatra se otpad u skladu s posebnim propisima); 

5. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću; (Pod odštetom se smatraju i isplate po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti i imovine.)

6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i dozvoljenim igrama na sreću prema posebnom zakonu; 

7. novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica, te jednokratni novčani dodaci koji se isplaćuju uz mirovine na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske ili na temelju posebnog propisa,;

8. jednokratne potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe;

9. pomoći i potpore koje neprofitne organizacije isplaćuju svim svojim članovima pod istim uvjetima iz sredstava prikupljenih članarinama koja nisu ostvarena obavljanjem djelatnosti koja podliježe obvezi plaćanja poreza na dobit te članovima uže obitelji preminulog člana neprofitne organizacije, a temeljem statuta i odluka nadležnih tijela neprofitnih organizacija, uz uvjet da se za isplaćene primitke ne traži niti ne daje protučinidba odnosno da se ne radi o primicima iz dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugog dohotka;

10. udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica i/ili

11. formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova.

III. Dohotkom se ne smatraju niti primici po osnovi ugovora o osiguranju života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. 

Ako su primici iz točke II. u svezi s ostvarivanjem dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugog dohotka, smatraju se oporezivim dohotkom. 

Dohotkom se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit.

Porez na dohodak ne plaća se na:

1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama RH,

2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda,

3. na naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, državnog proračuna i centara za socijalnu skrb,

4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja te naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do 300,00 eura mjesečno,

5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,

6. primitke učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do 3.600,00 eura godišnje,

7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu,

8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj,

9. primitke radnika i fizičkih osoba po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa,

10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa,

11. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje do trenutka isplate navedenih primitaka u istom poreznom razdoblju nisu ostvarili primitke po osnovi nesamostalnog rada ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa,

12. primitke po osnovi službenih putovanja po osnovi prijevoza i noćenja koje isplatitelji - neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovoga djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja - neprofitnu organizaciju,

13. potpora djetetu (smatra se i dijete predškolske dobi) za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada, ukupno do 600,00 eura mjesečno,

14. stipendije učenicima za redovito školovanje na srednjim školama te studentima u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima, odnosno stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima, ukupno do 600,00 eura mjesečno,

Stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima do 900,00 eura mjesečno. Neoporezivi dio priznaje se samo po osnovi jedne stipendije.

​15. stipendije studenata u redovitom statusu na  sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima, odnosno stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima i studenata na poslijediplomskoj razini te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima, i to studentima za redovito školovanje na visokim učilištima,

16. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do 600,00 eura mjesečno,

17. nagrade za športska ostvarenja prema posebnim propisima do 3.000,00 eura godišnje i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima do 600,00 eura​ mjesečno,

18. premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 67,00 eura mjesečno za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 804,00 eura godišnje,

19. stipendije studentima u redovitom statusu na visokim učilištima, izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja,

20. novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, novčane pomoći i naknade troškova prijevoza koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje prema propisima o zapošljavanju,

21. primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa EU putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj, za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova EU, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, a u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa,

22. primitke u visini razlike između primljenih bespovratnih novčanih sredstava isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti ili mjere trajnog ukidanja prava na obavljanje ribolova obalnim mrežama potegačama, malim plivaricama i gospodarskog sakupljanja crvenog koralja uz uništenje plovila ili ribolovnih alata, u skladu s posebnim propisima, i knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila odnosno ribolovnih alata,​

23. stipendije studenata na poslijediplomskim studijima u skladu s točkama 14., 15. i 19., te primitke (osim primitaka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugih primitaka) koji se isplaćuju studentima na poslijediplomskoj razini, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima u skladu s točkama 15. i 19. odnosno iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa,

24. premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, osiguravatelju odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje, do propisanog iznosa,

25. nacionalnu naknadu za starije osobe prema posebnim propisima,

26. primitke fizičkih osoba ostvarene po osnovi obavljanja nesamostalnog rada ili djelatnosti za poslodavca koji nije registriran u Republici Hrvatskoj temeljem stečenog statusa digitalnog nomada sukladno posebnom propisu i/ili

Godišnju osnovicu poreza na dohodak čini ukupan iznos dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka koji se ne smatra konačnim, a umanjen za osobni odbitak,  osim ako je Zakonom o porezu na dohodak drugačije uređeno.

Porezne osnovice i stope za 2025.g.:

​Godišnjim dohotkom smatra se ukupan dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim ​ koji porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju i koji se obračunava na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
​

Konačnim dohotkom smatra se svaki pojedinačni iznos dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala i drugog dohotka koji se smatra konačnim.

Dohodak se može utvrđivati i u paušalnom iznosu te se tako utvrđeni dohodak smatra konačnim.

Za konačne dohotke ostvarene u poreznom razdoblju porezni obveznici ne mogu koristiti osobni odbitak​ niti podnijeti godišnju poreznu prijavu niti se za te dohotke može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

Utvrđivanje inozemnog dohotka

Pri utvrđivanju oporezivog dohotka odredbe međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, a koji su na snazi, imaju prednost pred odredbama tuzemnog Zakona.

Porez koji je rezident platio u inozemstvu temeljem inozemnog dohotka uračunat će se u tuzemni porez na dohodak za svaki pojedinačni inozemni dohodak zasebno, osim ako je Zakonom o porezu na dohodak drukčije uređeno.

Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu.

Iznimno, porez koji je rezident platio u inozemstvu temeljem inozemnog dohotka neće se uračunati u tuzemni porez na dohodak ako isti nije plaćen u inozemstvu u skladu s odredbama međunarodnog ugovora, ako je međunarodni ugovor u primjeni.

Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak obavlja se u godišnjem obračunu poreza putem podnesene godišnje porezne prijave, odnosno u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak te u slučaju konačnog oporezivanja putem podnesenog izvješća.

Oporeziv dohodak preuzima se na način kako ga je utvrdila država izvora dohotka. Oporeziv dohodak umanjuje se za obvezne doprinose ako isti nisu bili priznati kao izdatak u državi izvora dohotka.

Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak koji se sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak smatra dohotkom od samostalne djelatnosti, dužni su upisati se u registar poreznih obveznika​ poreza na dohodak,  ali nisu dužni utvrđivati taj dohodak na temelju poslovnih knjiga i evidencija.

Ove odredbe neće se primjenjivati ako država izvora sukladno odredbama međunarodnog ugovora nije imala pravo oporezivanja odnosnog dohotka ili ako država izvora ne oporezuje odnosni dohodak ili ako porezni obveznik izabere u Republici Hrvatskoj utvrđivati i plaćati predujmove poreza na dohodak, odnosno konačni porez na dohodak, sukladno odredbama ovoga Zakona.

Obveze obračuna i uplate poreza na dohodak i izvješćivanje o inozemnom dohotku

Tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik rezident koji oporezivi dohodak iz ostvari izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, obvezan je, neovisno od drugih odredaba ovoga Zakona, na taj dohodak obračunati predujam poreza na dohodak, odnosno konačni porez, i uplatiti ga u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno od dana isplate dohotka osim ako Zakonom o porezu na dohodak nije propisano da se porez plaća prema rješenju Porezne uprave ili godišnje. U istom roku tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće, osim ako je Zakonom o porezu na dohodak drukčije uređeno.

Porezni obveznik rezident koji ostvaruje mirovinu ostvarenu iz inozemstva ili u inozemstvu predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi te mirovine uplaćuje prema rješenju Porezne uprave do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, odnosno tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja ako je utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak do 15,00 eura.

Iznimno od porezni obveznik rezident koji ostvaruje primitke iz inozemstva ili u inozemstvu za koje u tijeku poreznog razdoblja postoji obveza plaćanja predujma poreza na dohodak, odnosno konačnog poreza na dohodak, u inozemstvu, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak, odnosno konačni porez na dohodak, u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja, o čemu je obvezan izvijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana od dana ostvarenog prvog primitka u tekućoj godini. Isto se primjenjuje i za primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca, kao i za primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu.

Tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik, obvezan je dostaviti Poreznoj upravi podatke o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu, koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to na propisanom izvješću do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Isto se primjenjuje i u slučaju kada Republika Hrvatska u skladu s međunarodnim ugovorom izuzima taj dohodak od oporezivanja. Ako do navedenoga roka tuzemni poslodavac, odnosno sam porezni obveznik iz opravdanih razloga ne posjeduje podatak o uplaćenom inozemnom porezu, a isti želi uračunati u tuzemnu poreznu obvezu, o tome je dužan izvijestiti Poreznu upravu i naknadno dostaviti podatak o uplaćenom inozemnom porezu, a najkasnije do 30. studenog tekuće godine za prethodnu godinu.

Temeljem dostavljenog izvješća Porezna uprava izvršit će obračun poreza na dohodak sukladno odredbama ovoga Zakona, uz primjenu uračunavanja poreza koji je rezident platio u inozemstvu, a koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak.

Konačan porez na inozemni dohodak utvrđen temeljem ostvarenog konačnog dohotka, uz prethodno uračunavanje plaćenog inozemnog poreza, porezni obveznik plaća prema rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.