OIB

FIZIČKA OSOBA

2. Putovnica - original na uvid, a kopija se prilaže uz Zahtjev

Iznimno, ako strana fizička osoba ne posjeduje putovnicu uz Zahtjev mora priložiti:

• europsku osobnu iskaznicu (državljani Europske unije) ili

• identifikacijski dokument iz države državljanstva uz dokaz o pripadajućem državljanstvu
   

STRANA PRAVNA OSOBA 

Kada Zahtjev u ime strane osobe (fizičke i pravne) podnosi OPUNOMOĆENIK, uz prethodno navedenu dokumentaciju (preslike dokumenata) mora dostaviti i punomoć.

​​PUNOMOĆ mora biti izdana za postupak određivanja i dodjeljivanja OIB-a. Punomoć mora biti sastavljena na hrvatskom jeziku ili prevedena na hrvatski jezik, budući da je u Republici Hrvatskoj u službenoj upotrebi hrvatski jezik. Punomoć se zadržava u nadležnoj ispostavi Porezne uprave i mora biti ovjerena od strane javnog bilježnika samo iznimno ako postoji sumnja u njezinu vjerodostojnost. Ako je punomoć izdana na javnog bilježnika, odvjetnika, javnopravno tijelo, banku, poreznog savjetnika nije potrebna ovjera punomoći. Ukoliko Zahtjev podnosi fizička osoba za stranu osobu, potrebna je ovjera punomoći.

Dokumentaciju potrebnu za određivanje i dodjeljivanje OIB-a stranim osobama možete preuzeti i na engle​sk​om​​ i njemačkom jeziku.
Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem osobnoga identifikacijskog broja možete preuzeti na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.

 EN - https://www.porezna-uprava.hr/en/Pages/PIN.aspx​

1. Što je osobni identifikacijski broj?  

Osobni identifikacijski broj je stalna identifikacijska oznaka svake osobe, koju tijela javne vlasti koriste u službenim evidencijama u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka. Osobni identifikacijski broj počinje se uvoditi i primjenjivati na području Republike Hrvatske od 1. siječnja 2009., stupanjem na snagu Zakona o osobnom identifikacijskom broju (Narodne novine broj 60/08).

2. Kako se određuju znamenke osobnoga identifikacijskog broja?

Osobni identifikacijski broj sastoji se od 11 znamenki. 10 znamenki određuje se slučajnim odabirom niza brojeva, dok 11. znamenka predstavlja kontrolni broj izračunat po „Modul 11,10“ ISO 7064.  

3. Koristi li se za osobni identifikacijski broj određena kratica?

4. Zašto se uvodi osobni identifikacijski broj?

Osobni identifikacijski broj uvodi se:

• radi opće informatizacije javne uprave - povećanja učinkovitosti državnih institucija i smanjivanja administrativnih opterećenja za građane,

• radi povezivanja i automatske razmjene podataka između svih službenih evidencija- građani će brže i lakše ostvarivati svoja prava: manje redova, manje papirologije, rezanje administrativnih obveza građana,

• kao najučinkovitija mjera u borbi protiv korupcije - bolji pregled nad imovinom građana i pravnih osoba, te prilivom i tijekom novca što je ključan preduvjet za transparentnu ekonomiju i sustavno suzbijanje korupcije,

• radi osiguravanja preduvjeta za pravedan sustav socijalnih davanja te

• radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.

5. Tko i kako dobiva osobni identifikacijski broj?

Osobni identifikacijski broj dobivaju:

• hrvatski državljani rođenjem odnosno stjecanjem hrvatskog državljanstva,

• pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske osnivanjem te

• strane osobe kada nastaje povod za njihovo praćenje na području Republike Hrvatske (upis u službene evidencije i stjecanje statusa poreznog obveznika).

Nakon 1. siječnja 2009. godine, sve nove osobe dobit će osobni identifikacijski broj u trenutku upisa činjenice rođenja odnosno stjecanja hrvatskog državljanstva, činjenice osnivanje te činjenice nastanka povoda za praćenje. Osobni identifikacijski broj odredit će se i dodijeliti na temelju informatičke razmjene podataka između tijela koji upisuju osobu i Porezne uprave, bez potrebe da osoba dolazi u Poreznu upravu.

6. Kako ću ja dobiti svoj osobni identifikacijski broj?

Svim zatečenim osobama (fizičke osobe rođene prije 1. siječnja 2009., pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osnovane prije 1. siječnja 2009., te strane fizičke i pravne osobe kojima je povod za praćenje nastao prije 1. siječnja 2009.) Ministarstvo financija - Porezna uprava odredit će i dodijeliti osobni identifikacijski broj.

Potvrda o osobnom identifikacijskom broju dostavit će se putem pošte na kućne adrese u prepoznatljivoj kuverti. Postupak dostave: potvrda o osobnom identifikacijskom broju za sve zatečene osobe započet će 12. siječnja 2009. godine. Pretpostavka za ispravnu dostavu Potvrde o osobnom identifikacijskom broju je ispravna adresa prebivališta odnosno sjedišta koja se vodi u nadležnim registrima.

Ako zatečena osoba zatreba podatak o svom osobnom identifikacijskom broju prije nego što dobije Potvrdu na svoju kućnu adresu može nakon 1. siječnja 2009:

• poslati SMS poruku na 61642 (61OIB) u kojoj će upisati svoj matični broj građana ili matični broj (MB),

• postaviti upit putem web aplikacije na stranici www.oib.hr te

• zatražiti Uvjerenje u Poreznoj upravi.

7. Što će biti s MBG - om i MB - om?

Uvođenje osobnoga identifikacijskog broja je postepeni proces u kojem će se u prvoj fazi osobama odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski brojevi, a nakon toga će se u drugoj fazi osobni identifikacijski brojevi upisati u sve službene evidencije. Radi postepenog uvođenja osobnoga identifikacijskog broja tijekom 2009. godine novim osobama će se uz osobni identifikacijski broj određivati i jedinstveni matični broj građana i matični broj. Tijekom 2009. godine na svim prijavama i u platnom prometu koristit će se jedinstveni matični brojevi građana i matični brojevi. Od 1. siječnja 2010. godine na poreznim prijavama i u platnom prometu korist će se osobni identifikacijski brojevi.

8. Moraju li se mijenjati osobni dokumenti?

Dokumente nije potrebno mijenjati, već će se postupno mijenjati, iz uobičajenih razloga primjerice istekom roka njihovog važenja. Sve dok osobni identifikacijski broj nije upisan na osobnoj iskaznici kao dokaz o osobnom identifikacijskom broj koristit će se Potvrda o osobnom identifikacijskom broju.

9. Zašto OIB, a ne MBG?

Sve zemlje članice Europske unije koriste određene identifikacijske brojeve. Republika Hrvatska uvodi osobni identifikacijski broj koji zadovoljava dva temeljna uvjeta: vodi računa o zaštiti privatnosti osobe - osobni identifikacijski broj sastoji se od znamenaka koje su određene slučajnim odabirom i ne sadrže informacije koje pokazuju vezu s osobom kojoj je dodijeljen (nije kazujući broj), zadovoljava zahtjeve Europske unije za potrebe međunarodne razmjene podataka jer ima manje od 12 znamenki.

10. Tko ima uvid u moj OIB?

Osobni identifikacijski broj koristit će sva nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima koje vode službene evidencije (registar, upisnik, popis, matice i ostale evidencije) o osobama i imovini, kako bi se službene evidencije mogle informatički povezati. Uvid u podatke o osobnom identifikacijskom broju imat će samo ovlaštene osobe i institucije s tim da će oni moći ostvariti uvid u samo one podatke za koje su ovlašteni. Središnji registar, u kojem će se putem osobnoga identifikacijskog broja moći vidjeti svi podaci, bit će na jednom mjestu za točno određene službenike Porezne uprave uz maksimalnu zaštitu svih upisanih podataka.

Zakon o osobnom identifikacijskom broju
Pravilnik o osobnom identifikacijskom broju
Zakon o Poreznoj upravi
Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a (Obrazac)

.....................................................................................................................................................................

1. Hoće li OIB u potpunosti zamijeniti MBG i MB?

Da, ali da bi prelazak sa sustava matičnih brojeva (MBG i MB) na sustav OIB-a bio što učinkovitiji i da građani ne bi imali nikakvih neugodnosti, uvedeno je prijelazno razdoblje od dvije godine u kojem će vrijediti i matični brojevi i OIB.

.....................................................................................................................................................................

2. Hrvatski državljanin sam, ali ne živim u Hrvatskoj. Hoću li i ja dobiti OIB?

Svi hrvatski državljani dobit će OIB, bez obzir jesu li prijavljeni u Republici Hrvatskoj ili izvan nje.

.....................................................................................................................................................................

3. Moram li zbog OIB-a mijenjati dokumente?

Ne. Građani će dobiti osobne isprave s OIB-om tek kada ih budu mijenjali iz uobičajenih razloga, poput isteka roka trajanja. Osobe s doživotnim osobnim iskaznicama ne trebaju mijenjati svoje dokumente već će po potrebi koristiti Potvrdu o OIB-u.

.....................................................................................................................................................................

4. Što ako izgubim svoj OIB?

Informaciju o svom OIB-u uvijek možete zatražiti slanjem sms poruke - u kojoj ćete navesti svoj MBG ili MB - na broj 61642 ili upitom u web aplikaciju na stranici www.oib.hr, a duplikat Potvrde o OIB-u možete zatražiti u Poreznoj upravi.

.....................................................................................................................................................................

5. Tko ima pristup mom OIB-u, odnosno, može li ga netko zloupotrijebiti?

Uvid u podatke o OIB-u imat će samo ovlaštene osobe i institucije s tim da će oni putem OIB-a moći ostvariti uvid samo u one podatke za koje su ovlašteni. Središnji registar, u kojem će se putem OIB-a moći vidjeti svi podaci, bit će samo na jednom mjestu za točno određene službenike Porezne uprave uz maksimalnu zaštitu svih upisanih podataka.

.....................................................................................................................................................................

6. Postoji li osobni identifikacijski broj i u drugim zemljama?

Sve razvijene demokratske zemlje koriste neku od varijanti OIB-a. Taj se broj često naziva i „poreznim“ ili „fiskalnim“ brojem, a hrvatski model osobnog identifikacijskog broja najbliži je skandinavskom modelu.

.....................................................................................................................................................................

7. Koliko će uvođenje OIB-a stajati porezne obveznike?

Sredstva potrebna za provedbu Zakona o osobnom identifikacijskom broju u iznosu od 110.000.000,00 Kn sadržana su u ukupnim sredstvima predviđenim za cjelovitu informatizaciju i modernizaciju državne uprave. Određivanje i dodjeljivanje OIB-a provodi se bez direktnog troška osoba kojima se dodjeljuje, što znači da građani ne plaćaju nikakve upravne pristojbe niti imaju ikakva druga davanja.

.....................................................................................................................................................................

8. U kojoj fazi je projekt uvođenja Osobnog identifikacijskog broja, odnosno, što znači kada se kaže da će se broj uvoditi „postupno“?

Ministarstvo financija, Porezna uprava i druga tijela državne uprave proteklih mjeseci provodili su opsežne pripreme (tehničke, informatičke, kadrovske) za početak primjene Zakona o osobnom identifikacijskom broju. Primjena zakona započinje 1. siječnja 2009. kada se kreće s dodjelom osobnoga identifikacijskog broja svim hrvatskim državljanima i pravnim osobama. Potvrdu o osobnom identifikacijskom broju hrvatski državljani i pravne osobe dobit će na kućnu adresu, odnosno adresu sjedišta počev od 12. siječnja 2009., a po potrebi će svoj osobni broj moći zatražiti i putem SMS-a ili putem web aplikacije. Paralelno s dodjelom broja hrvatskim državljanima i pravnim osobama, dodijeljene brojeve preuzimaju sve službene evidencije. Riječ je dakle o vrlo složenom i zahtjevnom procesu koji će se odvijati u nekoliko faza, a kojem je krajnji cilj informatizacija državne uprave, odnosno umrežavanja državnih institucija u svrhu brze i učinkovite razmjene podataka. U prvoj fazi umrežit će se registarska tijela (MUP, Matica rođenih, Trgovački sud, Državni zavod za statistiku i Porezna uprava), a postepeno će ih slijediti i ostala tijela državne uprave i druge institucije. Od 1. siječnja 2010. i platni promet, kao i porezne prijave prelaze na sustava OIB-a.

.....................................................................................................................................................................

9. Zašto se OIB uvodi tek sad?

Uvođenje OIB-a dio je opsežnog i složenog procesa opće informatizacije javne uprave kojim se povećava učinkovitost državnih institucija, smanjuju administrativna opterećenja građana te im se jamči brže i lakše ostvarivanje njihovih prava. Radi se dakle o vrlo složenom projektu koji je zahtijevao cijeli niz pripremnih radnji koje osiguravaju da sam proces dodjele i primjene OIB-a teče glatko i bez poteškoća za građane. Isto tako, OIB se uvodi kao instrument za usklađivanje hrvatskoga poreznog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. MBG, kao broj od 13 znamenki, ne zadovoljava europski kriterij od 12 znamenki jer za potrebe međunarodne razmjene podataka osobni identifikacijski broj ne smije imati više od 12 znamenki + oznaku zemlje HR.

.....................................................................................................................................................................

10. Jesu li sve institucije informatički povezane spremne za uvođenje i korištenje OIB-a?

Ključna registarska tijela (MUP, Matica rođenih, Trgovački sud, Državni zavod za statistiku i Porezna uprava) su povezana, a druga tijela državne uprave i institucije će se postepeno povezivati i prelaziti na sustav OIB-a po za to predviđenim fazama. Trenutno je u tijeku jedinično funkcionalno testiranje sustava povezivanja Ministarstva pravosuđa, Središnjeg državnog ureda za upravu, MUP-a i Državnog zavoda za statistiku sa sustavom OIB-a.

.....................................................................................................................................................................

11. Kada će se OIB početi primjenjivati i u platnom prometu (recimo, za prijavu poreznih prijava)?

Obavljanje platnog prometa i predaja poreznih prijava putem OIB-a započet će 1. siječnja 2010.

.....................................................................................................................................................................

12. Koji identifikator se smatra poreznim brojem?

Opći porezni zakon koji se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2009. godine propisao je da se poreznim brojem smatra osobni identifikacijski broj određen prema posebnom propisu.

.....................................................................................................................................................................

13. Kada će poduzetnici morati na računima iskazivati osobne identifikacijske brojeve?

S obzirom da se prema posebnim propisima zahtijeva da se na računima iskazuju porezni brojevi, sastavni dio svakog računa mora biti odgovarajući porezni broj. Do kraja 2009. godine poreznim brojem smatraju se važeći identifikatori (MBG, MB), dok će se od 1. siječnja 2010. godine poreznim bojem smatrati osobni identifikacijski broj, što znači da poduzetnici moraju od 1. siječnja 2010.godine prilagoditi svoje poslovanje za upotrebu osobnih identifikacijskih brojeva.

.....................................................................................................................................................................

14. Hoće li državne institucije poput mirovinskog i zdravstvenog biti uključene u sustav OIB-a?

Sve državne institucije bit će uključene u sustav OIB-a, pa tako i mirovinsko i zdravstveno. Informatičko povezivanje s navedenim institucijama već je u primjeni.

.....................................................................................................................................................................

15. Kada će se OIB početi primjenjivati u gruntovnici?

Gruntovnica će na sustav OIB-a prijeći nešto kasnije zato što evidencija vlasništva do sad nije bila vezana uz MBG pa nije moguće stari MBG jednostavno vezati uz novi OIB pa ga postepeno sasvim zamijeniti. Postupak uvođenja evidencije vlasništva prema OIB-u stoga je puno složeniji.

.....................................................................................................................................................................

16. Kada će proces uvođenja OIB-a biti u cijelosti završen, odnosno, kada će se OIB-om početi služiti sve državne evidencije?

Potpuni prijelaz na sustav OIB-a ostvarit će se kada sve institucije u potpunosti prihvate osobne identifikacijske brojeve, što se očekuje istekom prijelaznog razdoblja od dvije godine dakle 1. siječnja 2011. godine. Ovaj krajnji rok od dvije godine postavlja se radi službenih evidencija koje ne koriste MBG pa će njihov prelazak na korištenje OIB-a biti dugotrajniji postupak (gruntovnica, trgovački sudovi). Ipak, najveći dio uvođenja OIB-a završit će već do kraja 2009. godine.

.....................................................................................................................................................................

17. Kakvi se efekti očekuju nakon njegove pune primjene?

Puna primjena OIB-a u pravnom sustavu rezultirat će pravednim poreznim sustavom, sustavom socijalnih davanja te funkcioniranjem pravne države kroz pravovremenu i dosljednu provedbu upravnih, poreznih i kaznenih postupaka.

.....................................................................................................................................................................

18. I do sad je bilo „dobrih zakona“ pa su ostali mrtvo slovo na papiru. Kako će se osigurati da se i s ovim zakonom ne dogodi ista stvar?

Onoga trenutka kada se počelo raditi na stvaranju preduvjeta za uvođenje OIB-a on je prestao biti mrtvo slovo na papiru i postao živuća funkcionalna mjera.

.....................................................................................................................................................................

19. Hoće li OIB djelovati retrogradno, odnosno, hoće li se uvođenjem OIB-a moći sankcionirati ilegalna bogaćenja i neplaćanje poreza unatrag?

Da, ukoliko netko pokrene postupak, ali pod uvjetom da za konkretni slučaj nije nastupila zastara.

.....................................................................................................................................................................

20. Hoće li uvođenjem OIB-a nestati prikrivenog vlasništva? Znači li to da više nema „tajnih ortaka“?

Informatičkim povezivanjem i informatičkom razmjenom podataka omogućiti će se tijelima javne vlasti da u skladu s zakonskim ovlaštenjima raspolažu njima potrebnim informacijama. Navedeno znači da će ono tijelo koje za provedbu svojih postupaka treba raspolagati sa svim informacijama o vlasništvu neke osobe moći i pravovremeno raspolagati tim podatkom.

.....................................................................................................................................................................

21. Može li OIB razriješiti problem osnivanja više trgovačkih društava od strane jedne osobe radi izbjegavanja poreza ili da bi se prikrio tijek novca?

Uvođenjem OIB-a moći će se točno pratiti u kojim se sve društvima osoba javlja kao osnivač trgovačkog društva. Stoga ako se posebnim propisom propiše da se neće moći osnovati novo društvo ako osnivač ima udio u društvu koje ima dugove po osnovi poreza i drugih javnih davanja OIB omogućit će upravo praćenje tih podataka.

.....................................................................................................................................................................

22. Hoće li se nakon uvođenja OIB-a moći vidjeti da netko prima dvije stipendije?

Da, povezivanjem službenih evidencija putem OIB-a podaci o svim primicima fizičkih osoba bit će dostupni i vidljivi.

.....................................................................................................................................................................

23. Povlači li uvođenje OIB-a za sobom i poreznu reformu?

OIB je snažan instrument modernizacije odnosno povećanja učinkovitosti poreznog sustava.

.....................................................................................................................................................................

24. Što je sa strancima koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj? Hoće li oni dobiti OIB?

Strancima koji žele obaviti neku transakciju u Republici Hrvatskoj Porezna uprava mora dodijeliti OIB. Tek putem određenog OIB-a strana osoba moći će upisati vlasništvo nekretnine u zemljišne knjige, a OIB joj je i potreban radi činjenice da kupnjom nekretnine postaje porezni obveznik.

.....................................................................................................................................................................

25. Hoće li se putem OIB-a moći prepoznati transakcije kao što su dobivanje građevinske dozvole, trgovanje vrijednosnim papirima i slično?

Da, trgovanje vrijednosnim papirima pratit će se povezivanjem sustava OIB-a sa Središnjom depozitarnom agencijom.

.....................................................................................................................................................................

26. Hoće li prodavači automobila bilježiti OIB svojih kupaca kako bi poreznu upravu obavijestili o transakciji?

Upisivanje poreznih brojeva na račune propisano je posebnim propisom. Stoga ako posebni propis zahtijeva ispisivanje poreznog broja kupca na računu, na tom računu ispisivat će se osobni identifikacijski broj. Prema važećim posebnim propisima ne postoji posebna odredba o izvještavanju Porezne uprave o izvršenim prodajama automobila od strane prodavača.

.....................................................................................................................................................................

27. Kako će uvođenje OIB-a utjecati na određivanje socijalnog statusa građana?

Resorna ministarstva propisat će određene cenzuse za ostvarivanje prava pred tim tijelima (besplatni udžbenici, potrošnja električne energije, oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i slično). Dakle OIB ne propisuje cenzuse za ostvarivanje prava, već će se putem OIB-a na bazi službene razmjene podataka utvrđivati ispunjavanje cenzusa za ostvarivanje raznih prava pred nadležnim tijelima.

.....................................................................................................................................................................

28. Hoće li uvođenje OIB-a utjecati na reformu zdravstva?

Kako što je navedeno u točci 28. OIB je instrument razmjene podataka radi dokazivanja ispunjenja određenih cenzusa.

.....................................................................................................................................................................

29. Hoće li i kako uvođenje OIB-a utjecati na obračunavanje potrošene električne energije za potrošače od strane HEP-a?

Ako resorno ministarstvo propiše određeni imovinski ili dohodovni cenzus radi obračunavanja električne energije putem OIB-a moći će se utvriditi ispunjavanje uvjeta cenzusa.

OIB - Besplatni info telefon

Vaš upit možete poslati i putem e-pošte oib@porezna-uprava.hr.