Obveze u postupku fiskalizacije
OBVEZE SVIH OBVEZNIKA:
1. Internim aktom propisati način numeriranja brojeva računa i popis poslovnih prostora s njihovim opisom (adresa poslovnog prostora, tip poslovnog prostora - fiksni, pokretni, Internet trgovina...).
2. Računi što ih obveznici fiskalizacije ispostavljaju za isporučena dobra i obavljene usluge moraju sadržavati sve propisane elemente.
3. U poslovnom prostoru (zatvorenom) na svakom elektroničkom naplatnom uređaju ili drugom vidnom mjestu istaknuti obavijest o obvezi izdavanja računa, te obvezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun ili ako se radi o samoposlužnim uređajima obavijest o fiskalizaciji prodaje putem samoposlužnih uređaja.
Obveznik fiskalizacije dužan je radi provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa imati:
1. Digitalni certifikat
2. Interni akt
3. Dostaviti podatke o poslovnom prostoru
4. Izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja
5. Izdavati račune sa JIR-om
6. Knjigu računa
Digitalni certifikat
Obveznik fiskalizacije dužan je od Financijske agencije nabaviti digitalni certifikat koji se u postupku fiskalizacije koristi za elektroničko potpisivanje elemenata računa te za identifikaciju obveznika fiskalizacije prilikom elektroničke razmjene podataka.
POSTUPAK PRIBAVLJANJA CERTIFIKATA:
Radi provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa i fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, obveznici fiskalizacije, dužni su od Financijske agencije nabaviti produkcijski aplikacijski certifikat za fiskalizaciju.
Produkcijskim aplikacijskim certifikatom smatra se aplikacijski digitalni certifikat za fiskalizaciju FINA RDC: Fiskal x (x predstavlja redni broj certifikata izdanog za određenog poreznog obveznika).
Obveznici fiskalizacije koji žele provesti testiranje postupka fiskalizacije izdavanja računa i/ili postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja od Financijske agencije nabavljaju aplikacijski digitalni certifikat FINA DEMO: Fiskal x.
Obveznik fiskalizacije, ovisno o modelu povezivanja, samostalno odlučuje o potrebi broja aplikacijskih digitalnih certifikata za provedbu postupka fiskalizacije izdavanja računa.
Za potrebe izdavanja produkcijskog aplikacijskog certifikata provodi se postupak registracije obveznika fiskalizacije u Sustav PKI.
Sustav PKI (Public Key Infrastructure) je Registar digitalnih certifikata koji vodi Financijska agencija.
Registracija u Sustav PKI provodi se dostavom dokumentacije:
1. rješenje o upisu u nadležni registar (tijelo koje ga je osnovalo),
2. obavijest Državnog zavoda za statistiku o razvrstavanju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i matičnom broju (samo za obveznike fiskalizacije pravne osobe) i
3. presliku identifikacijskog dokumenta osobe ovlaštene za zastupanje obveznika fiskalizacije.
Po obavljenoj registraciji u Sustav PKI, za izdavanje produkcijskog aplikacijskog certifikata obveznik fiskalizacije predaje sljedeću dokumentaciju:
1. Zahtjev za izdavanje aplikacijskog certifikata za fiskalizaciju
2. Ugovor o obavljanju usluga certificiranja
3. presliku identifikacijskog dokumenta skrbnika certifikata, te
4. dokaz o uplati naknade za izdavanje produkcijskih aplikacijskih certifikata za fiskalizaciju.
FINA PRUŽA PODRŠKU OBVEZNICIMA FISKALIZACIJE OKO POSTUPAKA VEZANIH ZA IZDAVANJE I KORIŠTENJE CERTIFIKATA:
Telefon: 0800 0080
FINA e-pošta: certifikati-fiskalizacija@fina.hr
FINA web: www.fina.hr/fiskalizacija
Interni akt
Interni akt je odluka o pravilima slijednosti numeričkih brojeva računa, o popisu poslovnih prostora, dodijeljenim oznakama poslovnih prostora i naplatnih uređaja te visini blagajničkog maksimuma.
Obveznik fiskalizacije ga predočuje za potrebe poreznog nadzora.
Numerički broj računa mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed, bez praznina, po svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru.
Neprekinuti numerički redoslijed svake kalendarske godine kreće od broja 1 do broja n, po svakom poslovnom prostoru, odnosno po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru (nisu dozvoljene razne kombinacije, kao na primjer: 7001, 100001, ili slično, ali obveznik fiskalizacije može kao dodatni element na računu iskazati i svoje brojčane oznake koje mu trebaju radi lakšeg knjigovodstvenog praćenja poslovanja primjerice broj skladišta i drugo).
Ako obveznik fiskalizacije u postupku fiskalizacije koristi zajedničke brojeve računa za promet u gotovini i bezgotovinski promet brojevi računa izdavanja računa za promet u gotovini neće uvijek ići istim slijedom. U takvim je slučajevima važno da postoji brojčani slijed računa u knjigovodstvu poreznog obveznika, i to kako je propisano internim aktom obveznika fiskalizacije.
Ako se u poslovnom prostoru brojevi računa određuju jedinstveno za sve blagajne tada brojevi računa slijede neprekinuti brojčani redoslijed u svim blagajnama (primjerice, ako su u poslovnom prostoru 5 elektroničkih blagajni tada prvi račun ima broj 1-POS1-1, drugi 2-POS1-1, itd., bez obzira na kojoj je blagajni račun ispostavljen).
Kad se u poslovnom prostoru broj računa određuje posebno za svaku elektroničku blagajnu tada brojevi računa u svakoj blagajni slijede neprekinuti brojčani redoslijed (primjerice, ako su u poslovnom prostoru dvije elektroničke blagajne tada na prvoj blagajni prvi račun ima broj 1-POS1-1, drugi 2-POS1-1, a na drugoj blagajni prvi račun ima broj 1-POS1-2, a drugi 2-POS1-2).
PRIMJERI INTERNIH AKATA:
Dostava podataka o poslovnim prostorima
Obveznik fiskalizacije dužan je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti podatke o svim poslovnim prostorima u kojima se obavlja djelatnost.
Ove podatke obveznik fiskalizacije dostavlja elektroničkim putem korištenjem elektroničkog servisa Porezne uprave (sustav ePorezna), po pojedinom poslovnom prostoru s početkom obveze fiskalizacije, a prije početka dostave računa.
Aplikacija ePorezna omogućuje obvezniku fiskalizacije unos podataka za novi poslovni prostor, te promjenu podataka za postojeći poslovni prostor. Upute za rad u aplikaciji možete pronaći ovdje: Korisničke upute: Fiskalizacija-prijava poslovnih prostora.
Iznimno, obveznik fiskalizacije koji po posebnom propisu nema obvezu korištenja sustava ePorezna, podatke dostavlja po pojedinom poslovnom prostoru putem obrasca Prijave podataka u sustav fiskalizacije neposredno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu ili prebivalištu. Tada prijavu podataka obavlja službena osoba u ispostavi Porezne uprave temeljem Obrasca prijave podataka u sustavu fiskalizacije.
Obveznik podatke dostavlja pojedinačno za svaki poslovni prostor u kojem izdaje račune, a koji podliježu postupku fiskalizacije izdavanja računa, prije slanja računa koji se odnosi na taj poslovni prostor, te podatke o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja prilikom uključivanja u sustav fiskalizacije.
Podatak o poslovnim prostorima mora sadržavati ove podatke:
1. OIB
2. OZNAKU POSLOVNOG PROSTORA
Pravila označavanja poslovnih prostora obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom na početku fiskalizacije. Oznaka mora biti označena na isti način kao što će se navoditi na samom računu u dijelu broja računa - oznaka poslovnog prostora.
Kod unosa poslovnog prostora obveznik bira jedinstvenu oznaku poslovnog prostora.
Mora sadržavati barem jedan znak, a najviše 20 brojčanih (0-9) i/ili slovčanih (a-z, A-Z) znakova.
Kod definiranja oznake poslovnog prostora, ne može se koristiti oznaka koju je obveznik ikad bio prije koristio ili ju koristi.
Obveznik određenu oznaku poslovnog prostora može koristiti samo jednom. Oznaku koju je obveznik prijavio nije moguće mijenjati.
Nakon zatvaranja oznake poslovnog prostora, više nije moguće otvoriti poslovni prostor pod istom oznakom.
Prilikom spremanja podataka o samoposlužnom uređaju, aplikacija ePorezna generira ISU (identifikator samoposlužnog uređaja) koji se prikazuje na kartici 'Poslovni prostor' ispod oznake poslovnog prostora.
3. ADRESU POSLOVNOG PROSTORA
- za FIKSNI poslovni prostor obveznik odabire adresu poslovnog prostora,
- za POKRETNI POSLOVNI PROSTOR / INTERNET TRGOVINU obveznik prijavljuje na adresu sjedišta obveznika, odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta ,
- za SAMOPOSLUŽNI UREĐAJ obveznik navodi adresu gdje se samoposlužni uređaj nalazi, a ako se adresa ne može točno utvrditi navodi njegovu najbližu geolokacijsku adresu te popunjava dodatno polje u kojem pobliže opisno opisuje lokaciju.
(U slučaju da korisnik kod prijave podataka u sustavu ePorezna pretragom u polju 'ADRESA' ne može naći adresu poslovnog prostora tada mora označiti polje ispred teksta 'Adresa nije pronađena' pa odabrati polje 'INTERAKTIVNA KARTA' nakon čega mu se otvara skočni prozor s kartom na kojoj je potrebno označiti lokaciju poslovnog prostora te ju povezati s najbližom adresom, tj. s najbližim kućnim brojem.
Nakon odabira adrese na interaktivnoj karti, ona se zatvori te se adresa odabrana na karti upiše u polje 'Približna adresa'.
Nakon toga se zatvara karta te se na kartici 'Adresa' otvara polje 'Napomena' u kojem se može ukratko napisati koja je prava adresa poslovnog prostora.)
4. TIP POSLOVNOG PROSTORA
- fiksni poslovni prostor
- pokretni poslovni prostor - ako se djelatnost obavlja na terenu ili ako se radi o povremenim mjestima obavljanja djelatnosti
- internet trgovina
- samoposlužni uređaj .
U slučaju odabira Pokretnog poslovnog prostora/Internet trgovine u aplikaciji ePorezna može se unijeti napomena za tip poslovnog prostora, a u slučaju odabira samoposlužnog uređaja obavezan je unos napomene za tip u kojoj se navodi točan fizički smještaj samoposlužnog uređaja na lokaciji.
U slučaju da je obveznik greškom prijavio poslovni prostor primjerice kao fiksni, obzirom da više ne može promijeniti tip na Pokretni poslovni prostor/Internet trgovina, takav poslovni prostor je potrebno zatvoriti. Zatim je potrebno otvoriti poslovni prostor pod novom oznakom poslovnog prostora i staviti mu ispravni tip poslovnog prostora. Nakon zatvaranja oznake poslovnog prostora, više nije moguće otvoriti poslovni prostor pod istom oznakom.
5. VRSTU DJELATNOSTI KOJA SE OBAVLJA U POSLOVNOM PROSTORU
Obveznik fiskalizacije podatak o vrsti djelatnosti koja se obavlja u poslovnom prostoru dostavlja prema važećem šifarniku koji sadrži nacionalnu klasifikaciju djelatnosti (NKD).
Ako obveznik fiskalizacije u poslovnom prostoru obavlja više djelatnosti, dužan je kao pretežitu djelatnost navesti onu djelatnost od koje ostvaruje najveće prihode u tom poslovnom prostoru, a ostale djelatnosti koje obavlja u poslovnom prostoru navodi kao sporedne djelatnosti.
6. RADNO VRIJEME I RADNE DANE
Redovno radno vrijeme je podijeljeno na 4 vrste:
- jednokratno - ako obveznik u pravilu ima jednokratno radno vrijeme u poslovnom prostoru
(za Internetsku trgovinu ili pokretnu trgovinu ili trgovinu putem samoposlužnog uređaja, može se navesti od 0 do 24 sata),
- dvokratno - ako obveznik u pravilu ima dvokratno radno vrijeme u poslovnom prostoru,
- parni/neparni - ako se radno vrijeme razlikuje na parne odnosno neparne dane,
- po dogovoru - ako poslovni prostor radi isključivo po dogovoru (ni za jedan dan ne postoji redovno radno vrijeme) bez unosa radnog vremena za dane.
U slučaju da postoji posebna napomena vezana za uneseno radno vrijeme, ono se može u aplikaciji ePorezna upisati u polju 'Napomena' iznad popisa radnog vremena.
Napomena se može unijeti primjerice za sljedeće slučajeve:
- ako je poslovni prostor otvoren/zatvoren svaki prvi, drugi ili treći ponedjeljak ili subotu ili neki drugi dan u tjednu u mjesecu
- ako se na određeni dan u tjednu radi dvokratno
- ako se na određeni dan radi različito ovisno radi li se o parnim/neparnim danima i sl.
Ako obveznik na određeni datum radi drugačije nego mu je redovno radno vrijeme tada je dužan upisati iznimku radnog vremena najkasnije na dan kada ona nastupa, a najranije do mjesec dana unaprijed.
7. DATUM OTVARANJA POSLOVNOG PROSTORA
8. DATUM ZATVARANJA POSLOVNOG PROSTORA
Obveznik fiskalizacije podatak o datumu zatvaranja poslovnog prostora dostavlja ako se poslovni prostor privremeno ili trajno zatvara.
9. STATUS POSLOVNOG PROSTORA (O-otvoren, P-privremeno zatvoren, Z-zatvoren)
Obveznik može privremeno zatvoriti poslovni prostor u sljedećim situacijama:
− ako se radi o sezonskoj djelatnosti,
− zbog adaptacije poslovnog prostora,
− zbog bolovanja radnika,
− godišnjeg odmora (kolektivnog),
− inventure,
− preseljenja na drugu lokaciju
− i drugim slučajevima kada se u poslovnom prostoru privremeno ne obavlja djelatnost.
10. OZNAKU O IZDAVANJU PRATEĆEG DOKUMENTA: ponuda, narudžba i slično.
Ovu oznaku ispunjava obveznik fiskalizacije koji odluči ili koji ima poslovnu potrebu izdavanja pratećih dokumenata za poslovni prostor u kojem bez propisane zakonske obveze koristi takav način poslovanja.
Ako se u poslovnom prostoru izdaju prateći dokumenti potrebno je u aplikaciji ePorezna označiti indikator „Oznaka o izdavanju dokumenta iz čl.27.b Zakona“ tj. kada se prestanu izdavati prateći dokumenti ili se poslovni prostor privremeno ili trajno zatvara, potrebno ga je odznačiti.
11. PODATAK O PROIZVOĐAČU I/ILI ODRŽAVATELJU PROGRAMSKOG RJEŠENJA
Podatak o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja obveznika fiskalizacije obavezno sadrži OIB proizvođača i/ili održavatelja programskog rješenja.
Ako obveznik fiskalizacije nema podatak o OIB-u proizvođača i/ili održavatelju programskog rješenja jer se radi o stranoj fizičkoj ili pravnoj osobi bez OIB-a, dostavlja podatake proizvođača i/ili održavatelja programskog rješenja koji obavezno moraju sadržavati ime i prezime/naziv, adresu, oznaku države i identifikacijski broj strane fizičke ili pravne osobe iz države u kojoj ista ima poslovni nastan.
Korisnik može i sebe unijeti i za proizvođača i za održavatelja softvera ako u poslovnom prostoru koristi vlastito programsko rješenje, odnosno ako ga sam održava. Također, ako su proizvođač i održavatelj ista osoba unosi se i kao proizvođača i kao održavatelja softvera.
PROMJENA PODATAKA POSLOVNOG PROSTORA
Ako se promijene podaci po pojedinom poslovnom prostoru, a osobito ako se u nekom poslovnom prostoru djelatnost prestane obavljati ili obveznik fiskalizacije počinje obavljati djelatnost u novom poslovnom prostoru, ili ako promjeni djelatnost koju obavlja u poslovnom prostoru, obveznik fiskalizacije dužan je prije početka primjene promijenjenih podataka dostaviti podatke o promjenama.
Tipovi promjena koje je potrebno dostaviti:
1. promjena adrese (u slučaju kada postojeća ulica na kojoj se nalazi poslovni prostor mijenja naziv, potrebno je kroz aplikaciju ažurirati navedenu promjenu)
2. promjena radnog vremena,
3. promjena djelatnosti,
4. poslovni prostor se privremeno zatvara/trajno zatvara/ponovno otvara,
5. promjena podataka o proizvođaču/održavatelju programskog rješenja,
6. promjena podataka o oznaci o izdavanju pratećih dokumenata (ponuda, narudžba i slično).
Izdavanje računa putem elektroničkih naplatnih uređaja
Elektronički naplatni uređaji moraju omogućiti korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje elemenata računa te omogućiti vezu (internet) za elektroničku razmjenu podataka s Ministarstvom financija, Poreznom upravom.
Obveznik fiskalizacije radi provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa dužan je koristiti programsko rješenje koje omogućava postupanje u skladu s odredbama ovoga Zakona, odnosno programsko rješenje koje će onemogućiti postupke kojima se izbjegava postupak fiskalizacije izdavanja računa.
Programskim rješenjem koje omogućava izbjegavanje postupka fiskalizacije izdavanja računa osobito će se smatrati programsko rješenje koje ima mogućnost promjene stavaka u već izdanom računu.
Obveznik fiskalizacije te proizvođač i/ili održavatelj programskog rješenja odgovorni su za ispravnost programskog rješenja.
Obveznik fiskalizacije može testirati podatke s računa.
Sve obveze propisane za izdavanje računa (sadržaj računa, broj računa) na odgovarajući način primjenjuju se i kod izdavanja računa za storniranje računa odnosno kod računa u kojima se iskazuje djelomični ili cjeloviti povrat robe ili usluga. Ako se po storniranju računa izvršava povrat plaćenih iznosa u gotovom novcu, moguće je provesti postupak fiskalizacije i po računima s iskazanim negativnim predznakom.
Izdavanje računa sa jedinstvenim identifikatorom računa
Izdavanje računa provodi se putem elektroničkih naplatnih uređaja koji omogućavaju korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje elemenata računa te vezu (Internet) za elektroničku razmjenu podataka s Ministarstvom financija, Poreznom upravom.
JIR se dodjeljuje elementima svakog pojedinačno dostavljenog računa u trenutku izdavanja računa.
Proces razmjene podataka, između obveznika fiskalizacije i Centralnog informacijskog sustava Porezne uprave (CIS-a) radi izdavanja računa koji sadrže jedinstveni identifikator računa započinje u trenutku kad operater na naplatnom uređaju izdaje kupcu račun.
Proces razmjene podataka sastoji se od sljedećih koraka:
1. pristupna točka (naplatni uređaj ili informacijski sustav) obveznika fiskalizacije priprema podatke za račun i temeljem istih izračunava zaštitni kod izdavatelja,
2. pristupna točka priprema XML poruku zahtjeva i elektronički ju potpisuje s privatnim ključem aplikacijskog certifikata koji je izdan obvezniku u svrhu fiskalizacije,
3. pristupna točka obveznika fiskalizacije inicira jednosmjernu sigurnu komunikaciju pri čemu se poslužitelj Porezne uprave predstavlja s poslužiteljskim certifikatom,
4. nakon uspješno uspostavljene sigurne komunikacije vrši se poziv servisa,
5. CIS zaprima i obrađuje poruku zahtjeva. Ako je zahtjev uspješno obrađen CIS priprema XML poruku odgovora koja sadrži JIR, elektronički ju potpisuje s privatnim ključem aplikacijskog certifikata fiskalcis i šalje pristupnoj točki obveznika fiskalizacije.
6. pristupna točka obveznika fiskalizacije zaprima poruku odgovora i provjerava elektronički potpis s javnim ključem aplikacijskog certifikata fiskalcis,
7. operater na naplatnom uređaju izdaje kupcu račun s ispisanim JIR-om.
Ako se prilikom obrade poruke zahtjeva dogodi greška CIS vraća XML poruku odgovora koja sadrži opis greške. U tom slučaju odgovor ne sadrži JIR i operater na naplatnom uređaju (blagajnik) izdaje kupcu račun bez JIR-a.
Poslovni proces izdavanja računa kupcu ne smije biti onemogućen zbog nastale greške. Obveznik fiskalizacije je dužan ispraviti nepravilnosti u slanju poruke i poruku naknadno dostaviti.
U svim slučajevima kad obveznik fiskalizacije nije dobio JIR za izdani račun obveznik je dužan naknadno ponoviti slanje poruke.
U trenutku kad obveznik dobije ispravnu poruku odgovora od CIS-a koja sadrži JIR može smatrati da je račun prijavljen Poreznoj upravi.
Poruke koje nisu dobile JIR treba dostaviti naknadno u periodu manjeg opterećenja, uzimajući u obzir zakonom propisan rok od 48 sati za dostavu računa.
Maksimalno vrijeme (time-out) koje pristupna točka obveznika fiskalizacije treba čekati poruku odgovora s JIR-om od CIS-a određuje obveznik.
Obveznik treba napraviti procjenu vremena uzimajući u obzir vrstu i dostupnost internetske veze koju koristi i poslovno prihvatljivo vrijeme za dobivanje odgovora. Kod procjene u obzir treba uzeti i maksimalno vrijeme od 2 sekunde u kojem CIS treba obraditi poruku zahtjeva i vratiti poruku odgovora (vrijeme od trenutka ulaska poruke zahtjeva u CIS do trenutka izlaska poruke odgovora iz CIS-a).
Knjiga računa
Obveznici fiskalizacije u slučaju potpunog prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja i/ili nemogućnosti uspostave veze za razmjenu podataka s Poreznom upravom, dužni su izdavati račune iz uvezane knjige računa.
Uvezanu knjigu računa prije početka upotrebe ovjerava Ministarstvo financija, Porezna uprava. Ovjera knjige računa vrši se u najbližim ispostavama Porezne uprave.
Uvezana knjiga računa sastoji se od omota, predlista i knjižnog bloka, formata je 14,5 x 10,0 cm (A6) i sadrži 3 x 50 NCR listova.
Obveznici fiskalizacije, koji su u sustavu poreza na dodanu vrijednost, koriste uvezanu knjigu računa s iznosom poreza razvrstanim po poreznim stopama.
Uvezana knjiga računa za te obveznike fiskalizacije, sastoji se od omota, predlista i knjižnog bloka, formata je 21 x 29,7 cm (A4) i sadrži 3 x 50 NCR listova.
Uvezana knjiga računa ima otisnut serijski broj koji se sastoji od sedmeroznamenkaste brojčane oznake na predlistu i na knjižnom bloku.
Na prvoj stranici omota knjige računa, otisnut je tekst "Knjiga računa".
Papir za predlist obavezno je MOULD sa zaštićenim UV vlaknima i zaštitnim vodenim znakom, čime se osigurava zaštita od zloupotrebe.
Na predlistu naveden je članak 22. stavak 2. Zakona o fiskalizaciji u promrtu gotovinom temeljem kojeg Ministarstvo financija, Porezna uprava ovjerava knjigu računa s pripadajućim prostorom za podatke o:
1. serijskom broju knjige računa
2. oznaka klase
3. datum ovjere
4. broj ovjere
5. prostor za pečat i potpis.
Račun iz knjige uvezanih računa mora sadržavati najmanje ove podatke:
1. vrijeme izdavanja računa (sat i minuta),
2. oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju,
3. oznaku načina plaćanja računa - novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo.
Uzorak računa iz uvezene knjige računa za obveznike koji nisu u sustavu PDV-a:
Uzorak računa iz uvezene knjige računa obveznika koji su u sustavu PDV-a:
Poslovni prostor
Poslovni prostor je svaki zatvoreni ili otvoreni prostor, svaki samoposlužni uređaj, ali i svako pokretno mjesto (kombi i dostavna vozila) koje služi za obavljanje djelatnosti isporuke dobara te obavljanje usluga.
Za potrebe provedbe fiskalizacije zasebnim poslovnim prostorom može se smatrati dio ili više dijelova jednog poslovnog prostora u kojima se obavlja različita djelatnost.
Poslovnim prostorom smatra se i prostor kojeg obveznik fiskalizacije radi potrebe obavljanja djelatnosti koristi samo povremeno ili privremeno za potrebe održavanja sajmova, seminara ili provedbu sličnih djelatnosti.
Za djelatnosti koje se obavljaju na terenu obveznik fiskalizacije samostalno određuje potrebu zasebnog vođenja pokretnog poslovnog prostora ovisno o prirodi posla.
Obveznik fiskalizacije dostavlja pojedinačno podatke za svaki poslovni prostor u kojem izdaje račune, a koji podliježu postupku fiskalizacije izdavanja računa, prije slanja računa koji se odnosi na taj poslovni prostor te podatke o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja prilikom uključivanja u sustav fiskalizacije.