Napojnica
1. Što je napojnica?
Napojnica je primitak posloprimca (radnik, student, učenik, …) primljen od strane trećih osoba, ostvaren po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu za vrijeme rada kod poslodavca / obveznika fiskalizacije računa. Poslodavac / obveznik fiskalizacije računa u čijem je poslovanju posloprimac ostvario napojnicu evidentiranu u njegovim evidencijama i knjigovodstvenim ispravama kao pravo te osobe, u obvezi je iznose napojnice prijavljene u Sustav za fiskalizaciju mjesečno prijaviti Poreznoj upravi na Obrascu JOPPD iskazivanjem podataka po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila.
2. Kakav je porezni tretman napojnice?
Napojnica koju je poslodavac / obveznik fiskalizacije računa primio i evidentirao u Sustav za fiskalizaciju pri isplati posloprimcu ne smatra se primitkom na koji se plaća porez na dohodak odnosno neoporeziva je ako je ostvarena do propisanog iznosa od 3.600,00 eura godišnje. Iznos napojnice ostvaren iznad propisanoga neoporezivog iznosa smatra se oporezivim konačnim drugim dohotkom na koji se primjenjuje stopa poreza na dohodak od 20%, pri čemu ne postoji obveza obračuna obveznih doprinosa jer je napojnica, prema propisima o doprinosima, izuzeta od plaćanja svih doprinosa.
3. U kojim se djelatnostima napojnica može primiti/ostaviti?
Zakon o fiskalizaciji ne propisuje naplatu napojnice po vrsti djelatnosti. Napojnica se može ostaviti u svakoj djelatnosti gdje je to primjenjivo ili uobičajeno (ugostiteljstvo, frizerske i kozmetičarske usluge, trgovina i slično).
4. Kako se napojnica može raspodijeliti među radnicima?
Raspodjela primljenih napojnica ne uređuje se poreznim propisima, već dogovorom između poslodavca / obveznika fiskalizacije računa i posloprimca, odnosno moguće ju je utvrditi dokumentom kojim se uređuju njihovi odnosi i pravila u poslovanju.
5. Jesu li svi poduzetnici / obveznici fiskalizacije računa dužni preuzeti nadograđeni Sustav za fiskalizaciju?
Samo obveznici fiskalizacije računa koji uz fiskalizirani račun prijavljuju napojnice dužni su prilagoditi svoja programska rješenja, odnosno osigurati zadovoljavajuću programsku podršku za razmjenu podataka sa Sustavom za fiskalizaciju.
Obveznici fiskalizacije računa koji odluče da neće primati napojnice ili u čijem poslovanju nije uobičajeno primanje napojnica, nisu u obvezi preuzeti nadograđeni Sustav za fiskalizaciju. U tom slučaju, napominje se, ako takvi obveznici ostvare napojnicu, s obzirom na to da ona neće biti evidentirana u Sustavu za fiskalizaciju, na nju se ne može primijeniti porezni tretman napojnice u skladu s propisima o porezu na dohodak.
6. Na koji se način napojnica iskazuje na računu?
Napojnica kao dobrovoljno davanje treće osobe prema zaposlenicima ne može biti iskazana kao stavka računa. Sve što se iskazuje kao stavka računa ulazi u ukupni iznos računa te time u prihode/primitke poslodavca / obveznika fiskalizacije računa, stoga ne može imati porezni tretman predviđen za napojnicu.
U skladu sa Zakonom o fiskalizaciji i Pravilnikom o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji obveznik fiskalizacije računa nije dužan ispisati i uručiti primatelju računa fiskalizirani račun u kojem se posebno iskazuje napojnica, jer se sadržaj računa nije mijenjao u okviru promjena navedenih propisa. Međutim, ako primatelj računa/kupac traži da se vidi podatak o danoj napojnici, obveznik fiskalizacije računa može osigurati programsko rješenje u kojem će se izdati kopija već fiskaliziranog računa te uz njega povezan podatak o prijavljenoj napojnici i uručiti ga primatelju računa/kupcu. Napominje se da radi prijave napojnica u Sustav za fiskalizaciju prethodno izdani fiskalizirani račun uz koji se veže napojnica nije potrebno stornirati da bi se napojnica prijavila jer se iznos napojnice prijavljuje shemom XML za napojnice, dok se račun prijavljuje shemom XML za račun.
7. Koji je zakonski rok za fiskalizaciju napojnice?
Skreće se pozornost na ispravnu primjenu Zakona o fiskalizaciji te napominje da je mogućnost dostave podataka s računa u roku od dva radna dana samo iznimka, a ne pravilo. Sustav za fiskalizaciju računa mora biti postavljen na način da se svaki račun prije izdavanja dostavi na ovjeru u Sustav za fiskalizaciju. Dakle, pravilo je fiskaliziranje prije izdavanja računa.
Članak 20. Zakona o fiskalizaciji propisuje da obveznik fiskalizacije računa kod kojeg je ostvaren primitak po osnovi napojnice primljen od strane trećih osoba, prema odredbama posebnog propisa o porezu na dohodak, uz račun iz članka 15. Zakona o fiskalizaciji dostavlja u Sustav za fiskalizaciju podatak o napojnici uspostavljenom elektroničkom vezom. Podatak o napojnici dostavlja se uz fiskalizirani račun odnosno prilikom njegova izdavanja.
S obzirom na to da se prema Zakonu o fiskalizaciji, fiskalizacija računa provodi za sve račune u krajnjoj potrošnji, bez obzira na način plaćanja, napojnica se može ostvariti i evidentirati i naplatom na transakcijski račun. Glede obveze fiskalizacije napojnice, u tim slučajevima precizirana je odredba da se napojnica evidentira u Sustavu za fiskalizaciju u trenutku kada se naplata knjigovodstveno evidentira u poslovnim knjigama obveznika fiskalizacije računa. Navedeno podrazumijeva da će u roku kada postoji obveza knjiženja naplate (što ovisi o ostalim poreznim obvezama), biti i obveza evidentiranja napojnice u Sustavu za fiskalizaciju.
Iznimno, u slučaju prekida veze, obveznik fiskalizacije računa dužan je u roku od dva radna dana od dana u kojem je došlo do prekida veze uspostaviti elektroničku vezu te dostaviti sve izdane račune. Sva pravila za izdavanje fiskaliziranih računa primjenjuju se i za prijavu napojnica u Sustav za fiskalizaciju te u skladu s navedenim, samo iznimno u slučaju prekida veze napojnica se može prijaviti u roku kao što je prethodno navedeno. Da bi navedeno postupanje bilo iznimka, obveznici fiskalizacije računa dužni su osigurati zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu odnosno dostavu podataka Poreznoj upravi.
8. Kako se tretiraju neevidentirane napojnice u blagajni u slučaju poreznog nadzora?
Svaki višak novca koji se zatekne u blagajni, a nije potkrijepljen vjerodostojnom dokumentacijom (npr. fiskalizirani račun i fiskalizirana napojnica), smatra se neprijavljenim prometom.
9. Je li napojnica izuzeta iz blagajničkog maksimuma i postoji li obveza polaganja napojnice na račun u banci?
U skladu s odredbama Zakona o fiskalizaciji napojnica je izuzeta iz blagajničkog maksimuma te se na nju ne primjenjuju odredbe Zakona o fiskalizaciji vezano za blagajnički maksimum u smislu obveze za uplaćivanje napojnice na račun otvoren kod banke. Dakle, napojnicu u smislu Zakona o fiskalizaciji nije potrebno polagati na račun banke.
10. Može li se gotovinska napojnica isplatiti odmah ili se mora polagati na račun firme pa isplaćivati kao i kartična, da bi ukupni rasknjiženi iznos napojnice odgovarao uprihođenom ili se gotovinska napojnica može samo evidentirati u JOPPD-u na kraju mjeseca (po osobi, prema važećem dogovoru)?
Polaganje gotovinske napojnice na račun firme nije propisano Zakonom o fiskalizaciji. Zakon o fiskalizaciji propisuje da se napojnica koja je ostvarena u krajnjoj potrošnji prijavljuje u Sustav za fiskalizaciju. Također, prema Zakonu o fiskalizaciji obveznik fiskalizacije računa dužan je gotov novac, iznad visine određenog blagajničkog maksimuma, primljen tijekom dana po bilo kojoj osnovi, osim napojnice, uplatiti na svoj račun otvoren kod banke istog, a najkasnije idućega radnog dana.
Napominje se da se poreznim propisima ne određuje kada, kako i kome će se iznos ostvarene napojnice isplatiti, već se određuje način njezina evidentiranja kako bi se ostvareni iznos napojnice kao pravo osobe mogao odvojeno iskazati i nadzirati od iznosa ostvarenog prometa obveznika fiskalizacije računa. Poslodavac / obveznik fiskalizacije računa, u čijem je poslovanju određena osoba ostvarila evidentiranu napojnicu u njegovim evidencijama i knjigovodstvenim ispravama kao pravo te osobe, prema propisima o porezu na dohodak, u obvezi je iznose napojnice prijavljene u Sustav za fiskalizaciju mjesečno prijaviti Poreznoj upravi na Obrascu JOPPD iskazivanjem podataka po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila.
Poslodavac / obveznik fiskalizacije računa mora osigurati podatak o ostvarenoj napojnici u evidencijama i knjigovodstvenim ispravama koje su vezane za prihode i primitke, a sve da bi se omogućilo praćenje trenutnoga i konačnog stanja podataka u naplatnom uređaju odnosno blagajni te ostvarenih prava posloprimaca kroz primljene napojnice. Tako, primjerice, ako se tijekom radnog vremena iz naplatnog uređaja, tj. blagajne, izuzmu napojnice zbog isplate posloprimcu, o tome treba osigurati podatak odnosno odgovarajuću dokumentaciju u vidu isplatnice na dan isplate (najbolje blagajničku isplatnicu potpisanu od davatelja i primatelja). Napominje se kako se svaki višak novca koji se zatekne u blagajni, a koji nije potkrijepljen vjerodostojnom dokumentacijom, smatra neprijavljenim prometom.
11. Kako se evidentiraju primljene napojnice u poslovnim knjigama poslodavca / obveznika fiskalizacije?
Napojnica evidentirana u Sustavu za fiskalizaciju, povezana na fiskalizirani račun, ne ulazi u primitke/prihode fizičkih/pravnih osoba (poslodavca / obveznika fiskalizacije računa) jer se naplaćuje u tuđe ime i za tuđi račun. Nadalje, primljene napojnice evidentirane u knjigama poslodavca / obveznika fiskalizacije računa, a koje su isplaćene posloprimcu, nisu primitak ni prihod samog poslodavca / obveznika fiskalizacije računa, niti utječu na njegovo poslovanje, međutim mora se osigurati njihova evidencija. U tom slučaju nema ni obveze PDV-a po toj osnovi. Naime, poslodavci / obveznici fiskalizacije računa u evidencijama i knjigovodstvenim ispravama trebaju osigurati podatak o ostvarenim i isplaćenim napojnicama. Tako obveznici poreza na dohodak i dobit trebaju voditi posebne evidencije kojima će osigurati jasan pregled primljenih i isplaćenih napojnica. Navedeno je potrebno radi lakše kontrole isplata napojnice i ispravnosti obračuna eventualne porezne obveze.
Međutim, ako se primljene fiskalizirane napojnice ne isplate zaposlenicima u razumnom roku (najkasnije do predaje prijave poreza na dohodak ili dobit za prethodnu godinu), mogu se smatrati primitkom/prihodom poreznog obveznika poslodavca / obveznika fiskalizacije računa odnosno naknadom koja je oporeziva PDV-om. Napominje se da u tim slučajevima ne treba stornirati fiskalizirane napojnice.
12. Na koji se način dijele i isplaćuju napojnice?
Porezni propisi (Zakon o porezu na dohodak, Zakon o fiskalizaciji, Zakon o doprinosima) propisuju porezni tretman napojnice, način prijave podataka o visini ostvarene napojnice te praćenje podataka o napojnici u evidencijama i knjigovodstvenim ispravama. Propisane su odredbe nužne za praćenje primitaka koji se ostvaruju kod određenog poslodavca / obveznika fiskalizacije računa, a koje ne nastaju u odnosu poslodavac i posloprimac, već kao davanje od treće osobe. Stoga se poreznim propisima ne određuju ostali odnosi i pravila poslovanja koji spadaju u dogovor između poslodavaca / obveznika fiskalizacije računa i posloprimaca. Prema navedenom, poreznim propisima ne određuje se kada će se i kako iznos ostvarene napojnice isplatiti, već se određuje način njezina evidentiranja da bi se ostvareni iznos napojnice kao pravo osobe mogao iskazati i nadzirati odvojeno od iznosa ostvarenog prometa obveznika fiskalizacije računa. Dakle, poslodavac je slobodan u odluci i dogovoru u vezi načina raspodjele napojnice posloprimcima te će to internim dokumentom utvrditi (svima ili pojedinim posloprimcima), kao i način isplate (gotovina, tekući račun, žiro-račun) i rok isplate (dnevno, tjedno, mjesečno). Bez obzira na koji su način napojnice primljene, mogu se isplatiti posloprimcu u gotovini ili na račun. Napominje se kako se prema čl. 92. Pravilnika o porezu na dohodak neoporezive napojnice do 3.600,00 eura mogu isplatiti u gotovini, a oporezive napojnice isključivo na račun u banci.
13. Na koji se način iskazuju napojnice u Obrascu JOPPD?
Poslodavac / obveznik fiskalizacije računa dužan je u Obrascu JOPPD iskazati iznos isplaćenih napojnica tijekom mjeseca, uključujući i napojnice isplaćene uz plaću, i to najkasnije do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su napojnice isplaćene. Navedeni podatak, neovisno o načinu isplate ili pretežnom načinu isplate napojnice, dužan je iskazati na stranici B Obrasca JOPPD po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila.
Isplata neoporezive napojnice prikazuje se u polju 15.1 stranice B Obrasca JOPPD oznakom 74 - Nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) do propisanog iznosa iz Priloga 4. Obrasca JOPPD.
Isplata oporezive napojnice prikazuje se na stranici B Obrasca JOPPD kombinacijom sljedećih oznaka:
u polju 6.1 oznakom 4001 - Osiguranik/stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a po osnovi kojeg ne postoji obveza doprinosa iz Priloga 2. Obrasca JOPPD te u polju 6.2 oznakom 4056 - Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) iz Priloga 3. Obrasca JOPPD.
14. Hoće li sustav ePorezne javljati grešku ako je stjecatelj prešao neoporezivi limit ili će sustav slati upozorenje za ispravak u narednom obračunu plaće?
U Obrascu JOPPD nije moguće s oznakom 74 iskazati iznos ostvarene napojnice u iznosu većem od propisanoga godišnjeg neoporezivog iznosa (3.600,00 eura).
Sustav će prilikom slanja Obrasca JOPPD javiti grešku da je iskazani iznos veći od propisanog neoporezivog iznosa napojnice te će poslodavac / obveznik fiskalizacije računa morati prilagoditi iskazani neoporezivi iznos odnosno iskazati ostvarenu napojnicu kao oporezivu.
Da bi se olakšalo praćenje visine ostvarene neoporezive napojnice i utvrdila ispravna porezna obveza, Porezna uprava je poslodavcima / obveznicima fiskalizacije računa omogućila u sustavu ePorezna, na temelju podataka iz službenih evidencija, uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive napojnice koje je svaka osoba ostvarila tijekom poreznog razdoblja od svih poslodavaca.
15. Kome se može isplatiti napojnica?
Napojnicu je moguće isplatiti samo onoj fizičkoj osobi - posloprimcu kod kojega postoji realni rad kod poslodavca / obveznika fiskalizacije računa, dakle osim radniku, može se isplatiti studentu i učeniku koji rade posredstvom studentskih i učeničkih udruga (npr. studentski ugovor i sl.), ali ne i članovima obitelji koji povremeno pomažu u obrtu ili vlasnicima pravnih osoba.
16. Obračunava li se iznos napojnice, koji se isplaćuje studentima kao dio primitka temeljen na studentskom ugovoru, koji kasnije isplaćuje studentski centar ili poslodavac isplaćuje direktno na njihov račun?
Budući da napojnica nije pravo koje proizlazi iz radnog odnosa, ne ulazi u primitke koji se prijavljuju u učenički/studentski ugovor.
Poslodavac / obveznik fiskalizacije računa u čijem je poslovanju student ostvario napojnicu koja je u njegovim evidencijama i knjigovodstvenim ispravama evidentirana kao pravo učenika i studenta, obvezan je podatke o ostvarenoj napojnici studenta prijaviti Poreznoj upravi na Obrascu JOPPD. Radi lakšeg praćenja visine ostvarene napojnice i utvrđivanja ispravne porezne obveze, poslodavcu se omogućava uvid u iznos ostvarenih napojnica u pojedinom poreznom razdoblju i za učenike i studente. Trenutno je potrebna suglasnost učenika ili studenta odnosno njegova izjava o pristanku korištenja njihova OIB-a u te svrhe. Porezna uprava kontinuirano unapređuje elektroničke usluge vezane za davanje suglasnosti.
Ujedno, ako je iznos ostvarene napojnice iznad godišnjega neoporezivog iznosa (3.600,00 eura), poslodavac / obveznik fiskalizacije računa je u obvezi obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su ostvarene napojnice iznad propisanoga godišnjeg neoporezivog iznosa.
Napominje se da se primljene napojnice (bile one neoporezive ili oporezive) uzimaju u obzir odnosno ubrajaju u ostvarene godišnje primitke pri utvrđivanju prava na uvećani osobni odbitak za uzdržavane članove. Stoga, ako uzdržavani članovi (npr. učenici i studenti) ostvare ukupne primitke koji se uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na uvećani osobni odbitak (među kojima je i napojnica), u iznosu višem od šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka godišnje (3.600,00 eura), njihovi uzdržavatelji gube pravo na uvećanje osnovnog osobnog odbitka za cijelo porezno razdoblje (kalendarsku godinu).
17. Kako se prikazuje isplata napojnica obrtniku?
Isplatu primljene napojnice koja je evidentirana u Sustavu za fiskalizaciju porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost (obrtnik i sl.) dužan je, bez obzira na način oporezivanja (paušalno ili na temelju poslovnih knjiga), prijaviti na Obrascu JOPPD po OIB-u primatelja (do propisanog iznosa kao neoporezivi primitak ili oporezivi drugi dohodak koji se smatra konačnim), uključujući i isplatu samom sebi. Dakle, primljena i evidentirana napojnica svakom obrtniku obvezniku poreza na dohodak / poreza na dobit ne ulazi u primitke/prihode, niti ista ulazi u prag za ulazak u sustav PDV-a. Međutim, ako se primljena i evidentirana napojnica ne isplati u razumnom roku, smatra se primitkom/prihodom odnosno naknadom koja je oporeziva PDV-om.
18. Trošak kartične provizije
Trošak kartične provizije predstavlja porezno priznati trošak poslovanja obveznika fiskalizacije računa u cijelosti (uključujući i dio troška koji se odnosi na primljenu napojnicu). Podmirivanje troška kartične provizije vezanog za primljene napojnice potrebno je regulirati u odnosu poslodavca i posloprimca, jer to nije određeno poreznim propisima.
19. Kako se isplaćuje napojnica radniku kojemu je račun blokiran?
Napojnica nije prema Ovršnom zakonu izuzeta od ovrhe, stoga ako primatelj napojnice ima zaštićeni račun, napojnica dijeli sudbinu plaće, što znači da se u istom omjeru kao i plaća isplaćuje na zaštićeni/redovan račun.
20. Kakav je porezni tretman troška danih napojnica?
Budući da napojnica neće biti iskazana na računu, radi dokaza o danoj napojnici u evidencijama, nema zapreke da davatelj usluge osigura programsko rješenje kojim će izdati kopiju već fiskaliziranog računa te uz njega povezan podatak o prijavljenoj napojnici i uručiti ga primatelju usluge. U tom slučaju će na temelju takvog računa dana napojnica u poslovnim knjigama pratiti sudbinu troškova reprezentacije (50% porezno nepriznat trošak). Naime, propisima o porezu na dohodak i porezu na dobit propisano je da se reprezentacijom smatra i povezana nagrada za dobro obavljenu uslugu (napojnica) utvrđena u skladu s čl. 76.b Zakona o porezu na dohodak, na temelju vjerodostojne dokumentacije.
