Minimalni globalni porez na dobit

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je u prosincu 2021. godine dokument Porezni izazovi proistekli iz digitalizacije gospodarstva - Globalna pravila protiv smanjenja porezne osnovice (eng. Global Anti-Base Erosion - GloBE), Model pravila za Stup 2 (dalje: Model pravila OECD-a).
Model pravila OECD-a uz određene prilagodbe za države članice Europske unije sadržan je u Direktivi Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (u daljnjem tekstu: Direktiva).
Direktiva je donesena kako bi se Model pravila OECD-a, proveo na način što sličniji globalnom sporazumu te kako bi se osiguralo da su pravila koja države članice Europske unije provode na temelju te Direktive kvalificirana u smislu Modela pravila OECD-a.  Zbog svoje kompleksnosti Direktiva je u hrvatski porezni sustav uvedena putem Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit (Narodne novine, broj 155/2023: dalje Zakon).
Primjena i obuhvat Zakona
 
Zakon se primjenjuje na sastavne subjekte skupine (u daljnjem tekstu: grupe) multinacionalnih poduzeća (u daljnjem tekstu: MNP) ili velike domaće skupine čiji godišnji prihod u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini iznosi 750.000.000,00 eura ili više, uključujući prihod od isključenih subjekata
 
Minimalno efektivno oporezivanje dobiti osigurava se primjenom pravila za plaćanje dopunskog poreza, utvrđenih prema odredbama Zakona, a to su:
 
a) pravilo za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza u skladu s kojim se dopunski porez izračunava i plaća za višak dobiti svih sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi i koji se nalaze u Republici Hrvatskoj (eng. Qualified Domestic Minimum Top-Up Tax - QDMTT)
 
b) pravilo o uključivanju dobiti u skladu s kojim matično društvo grupe multinacionalnih poduzeća ili velike domaće grupe izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi (eng: Income Inclusion Rule - IIR)
 
c) pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti u skladu s kojim sastavni subjekt grupe multinacionalnih poduzeća podliježe dopunskom porezu jednakom njegovu udjelu dopunskog poreza koji nije naplaćen na temelju pravila o uključivanju dobiti za sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi (eng. Undertaxed Profit Rule - UTPR).
 

• Primjenom tih pravila utvrđuje se iznos dopunskog poreza kojim se osigurava da efektivno oporezivanje dobiti iznosi najmanje 15%. Naplata kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza pod točkom a) ima prednost u naplati u odnosu na druga pravila (točke b) i c)). 

• Dopunski porez prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske.

 
Zakon sadrži nekoliko kompleksnih područja:

1. posebna pravila za utvrđivanje potencijalnih poreznih obveznika, uključene i isključene subjekte

2. pravila za utvrđivanje kvalificirane dobiti (gubitka) svakog uključenog subjekta, da bi se mogla utvrditi ukupna kvalificirana dobit (gubitak) skupine na području države (jurisdikcije) - Model pravila OECD-a

3. utvrđivanje priznatih (pokrivenih) poreza na dobit svakog subjekta te ukupno plaćeni porez grupe u državi (jurisdikciji)

4. pravila za izračun efektivne porezne stope

5. pravila za plaćanje dopunskog poreza

6. administrativne obveze MNP-a i velike domaće grupe, obveze Porezne uprave i način plaćanja i naplate dopunskog poreza

7. prijelazna pravila

8. obvezu izrade posebnih pravilnika, objave sporazuma o sigurnim lukama i primjeni OECD pravila

 
Zakon je stupio na snagu 31. prosinca 2023. godine, a pravilnik za primjenu Zakona će se donijeti do kraja 2025. godine.
 
 KVALIFICIRANI MEĐUNARODNI SPORAZUMI O SIGURNIM LUKAMA
                 
Zakonom je propisano kako će se prilikom utvrđivanja iznosa dopunske porezne obveze uzeti u obzir usvojeni odgovarajući modeli i pravila OECD-a koji se odnose na primjenu pravila za plaćanje dopunske porezne obveze u Zakonu u mjeri u kojoj je to u skladu s odredbama toga Zakona.
Ministar financija će pravilnikom propisati jedinstvenu primjenu modela i pravila OECD-a do kraja 2025. godine.
 
Zakonom je propisano kako će se prema odluci sastavnog subjekta za potrebe primjene toga Zakona primijeniti dogovoreni kvalificirani međunarodni sporazumi o sigurnim lukama koji se odnose na primjenu izvješćivanja po državama (eng. Country by Country Report; u daljnjem tekstu: CbCR), pravila o prenisko oporezovanoj dobiti i standardu za kvalificirani domaći dopunski porez.
 
Također je propisano kao će ministar financija na mrežnim stranicama Porezne uprave objaviti dogovorene sporazume za sigurne luke i naknadno dogovorene kvalificirane međunarodne sporazume o sigurnim lukama koji se primjenjuju na odgovarajući način za potrebe toga Zakona.
 
 
Kvalificirani međunarodni sporazumi o sigurnim lukama (pojednostavljuju izračun i smanjuju administrativno oterećenje) koji se mogu primijeniti prilikom utvrđivanja porezne obveze prema Zakonu, objavljeni su u više dokumenata OECD-a i dostupni su na sljedećim poveznicama:
 
I. Safe Harbours and Penalty Relief: Global Anti-Base Erosion Rules (Pillar Two) 
 
U OECD - ovu dokumentu Sigurne luke i ublažavanje kazni (dalje: dokument Sigurne luke)  na stranici šest navodi se Prijelazna sigurna luka - CbCR, (engl. Transitional CbCR Safe Harbour)
 

1.Tijekom prijelaznog razdoblja smatra se da dopunski porez u jurisdikciji za fiskalnu godinu iznosu nula ako:

a)MNP u svojem kvalificiranom izvješću po državama (u daljnjem tekstu: kvalificirani CbCR) za fiskalnu godinu prijavljuje ukupne prihode manje od 10 milijuna eura, a dobit (gubitak) prije poreza na dobit manje od 1 milijuna eura u toj jurisdikciji; ili  

b)grupa MNP-ova ima pojednostavljenu efektivnu poreznu stopu koja je jednaka ili veća od prijelazne stope u toj jurisdikciji za fiskalnu godinu; ili 

c)dobit (gubitak) grupe MNP-ova prije poreza na dobit u toj jurisdikciji jednaki su ili manji od iznosa sadržajnog isključivanja dobiti za sastavne subjekte koji su rezidenti u toj jurisdikciji prema CbCR-u, kako je izračunan u skladu s Modelom pravila OECD-a.  

2. Gore navedeni pojmovi imaju sljedeće definicije:

Pojednostavljeni obuhvaćeni porezi su rashodi jurisdikcije za porez na dobit iskazan u kvalificiranim financijskim izvještajima grupe MNP-ova, nakon uklanjanja svih poreza koji nisu obuhvaćeni porezi i nesigurnosti u pogledu oporezivanja iskazanih u kvalificiranim financijskim izvještajima grupe MNP-ova. 
Pojednostavljena efektivna porezna stopa izračunava se dijeljenjem pojednostavljenih obuhvaćenih poreza jurisdikcije s dobiti (gubitkom) prije poreza na dobit  kako je navedeno u kvalificiranom CbCR-u grupe MNP-ova.
Prijelazno razdoblje obuhvaća sve fiskalne godine koje počinju 31. prosinca 2026. ili prije, ali ne uključuju fiskalnu godinu koja završava nakon 30. lipnja 2028. 

 
Prijelazna stopa znači:   
Izvori informacija za određivanje prijelazne sigurne luke za CbCR  navedeni su na stranici osam OECD-ovog dokumenta Sigurne luke.
 
Izvor informacija -  CbCR

1. Dolje navedeni pojmovi imaju sljedeće definicije:  

Kvalificirano CbCR znači izvješće po državama koje se priprema i podnosi pomoću kvalificiranih financijskih izvještaja. 
Ukupni prihodi znači ukupni prihodi grupe MNP-ova u jurisdikciji kako je navedeno u njezinu kvalificiranom CbCR-u. 
Dobit (gubitak) prije poreza na dobit znači dobit (gubitak) grupe MNP-ova prije poreza na dobit u jurisdikciji kako je navedeno u njezinu kvalificiranom CbCR. 
Kvalificirani financijski izvještaji znači:
a) računi koji se koriste za pripremu konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva (kako bi se ispunio zahtjev iz članka 3.1.2.); 
b) odvojeni financijski izvještaji svakog sastavnog subjekta pod uvjetom da su sastavljeni u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva ili odobrenim standardom financijskog računovodstva ako se informacije sadržane u tim izvještajima čuvaju na temelju tog računovodstvenog standarda i ako su pouzdane; ili 
c) u slučaju sastavnog subjekta koji nije uključen u konsolidirane financijske izvještaje grupe MNP-ova na pojedinačnoj osnovi samo zbog veličine ili pitanja značajnosti, financijski računi tog sastavnog subjekta koji se upotrebljavaju za sastavljanje CbCR-a grupe MNP-ova.

 
Postupanje s određenim entitetima i skupinama za primjenu prijelazne sigurne luke CbCR navedeni na stranici 13. i 14. dokumenta Sigurne luke
 
   

1. Odredbe o prijelaznoj sigurnoj luci za CbCR primjenjuju se na zajedničke pothvate i društva kćeri zajedničkog pothvata kao da su sastavni subjekti zasebne grupe MNP-ova, osim što su GloBE dobit ili gubitak i ukupni prihodi oni koji su iskazani u kvalificiranim financijskim izvještajima.

   

2. Prijelazna sigurna luka za CbCR ne primjenjuje se u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva u kojoj je krajnje matično društvo provodni subjekt, osim ako sve vlasničke udjele u krajnjem matičnom društvu drže kvalificirane osobe. 
3. Podložno stavku 2., ako je krajnje matično društvo provodni subjekt ili podliježe režimu odbitka dividende, dobit (gubitak) prije poreza na dobit  (i svi povezani porezi) krajnjeg matičnog društva smanjuju se u mjeri u kojoj se taj iznos može pripisati ili raspodijeliti kao rezultat vlasničkog udjela kojeg drži kvalificirana osoba.
4. Za potrebe stavaka 2. i 3. kvalificirana osoba znači: 

(a) u odnosu na krajnje matično društvo koje je provodni subjekt, imatelj udjela opisan u članku 7.1.1. točkama od (a) do (c) Modela pravila OECD-a; i 
(b) u odnosu na krajnje matično društvo koje je provodni subjekt, imatelj udjela opisan u članku 7.2.1. točkama od (a) do (c) Modela pravila OECD-a.
   

5.  Ako je investicijski subjekt rezident u jurisdikciji za potrebe CbCR-a (jurisdikcija investicijskog subjekta):

1. podložno stavku 6. u nastavku, investicijski subjekt dužan je izvršiti zaseban izračun GloBE-a u skladu s člancima od 7.4. do 7.6.; 
2. jurisdikcija investicijskog subjekta i jurisdikcija sjedišta bilo kojeg sastavnog subjekta - vlasnika mogu i dalje imati koristi od prijelazne sigurne luke za izvješćivanje po državama (CbCR); i 
3. dobit (gubitak) prije poreza na dobit  i ukupni prihodi investicijskog subjekta (i svi povezani porezi) odražavaju se samo u jurisdikcijama njegovih izravnih sastavnih subjekata - vlasnika razmjerno njihovim vlasničkim udjelima. 

6. Investicijski subjekt nije dužan izvršiti poseban izračun GloBE-a ako nije donesena odluka u skladu s člankom 7.5. ili 7.6. i ako su svi vlasnici sastavnih subjekata rezidenti u jurisdikciji investicijskog subjekta.
7. Za potrebe stavaka 5. i 6. investicijski subjekt uključuje investicijski subjekt za pružanje usluga u području osiguranja. 
 
Posebno pravilo za neto nerealizirani gubitak fer vrijednosti
 
8. Neto nerealizirani gubitak fer vrijednosti isključuje se iz dobiti (gubitka) prije poreza na dobit ako taj gubitak premašuje 50 milijuna eura u jurisdikciji. 
9. Neto nerealizirani gubitak fer vrijednosti znači zbroj svih gubitaka, umanjen za dobitke, koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti vlasničkih udjela (osim za portfeljne udjele). 
   
10. Sljedeći sastavni subjekti, grupe MNP-ova ili jurisdikcije izuzeti su iz prijelazne sigurne luke za CbCR: 
(a) sastavni subjekti bez državne pripadnosti; 
(b) grupe MNP-ova s više matičnih društava u kojima jedno kvalificirano CbCR ne uključuje informacije o kombiniranim skupinama;
(c) jurisdikcije sa sastavnim subjektima koje su odlučile podlijegati prihvatljivim sustavima poreza na raspodjelu u skladu s člankom 7.3.; i 
(d) jurisdikcije koje nisu imale koristi od prijelazne sigurne luke za CbCR u prethodnoj fiskalnoj godini u kojoj grupa MNP-ova podliježe Modelu pravila OECD-a, osim ako grupa MNP-ova nije imala nijedan sastavni subjekt u toj jurisdikciji prethodne godine.
 
   
1. Smatra se da dopunski porez (osim dodatnog tekućeg dopunskog poreza) za određenu jurisdikciju iznosi nula za fiskalnu godinu ako je ispitana jurisdikcija ispunila zahtjeve iz: 
(a) rutinskog testa dobiti; 
(b) de minimis testa; ili 
(c) testa efektivne porezne stope.
 
2. Sastavni subjekt može upotrijebiti pojednostavljeni izračun dobiti, pojednostavnjeni izračun prihoda ili pojednostavljeni izračun poreza kako bi utvrdio je li ispunjen bilo koji od tih testova u fiskalnoj godini. 
 
3. Ispitana jurisdikcija ispunjava: 
a) rutinski test dobiti ako je njezina GloBE dobit kako je utvrđen pojednostavljenim izračunom dobiti jednak ili manji od iznosa koji je rezultat izračuna sadržajnog isključivanja dobiti za tu jurisdikciju u skladu s člankom 5.3. Modela pravila OECD-a. 
(b) de minimis test ako je prosječni prihod GloBE-a takve jurisdikcije kako je utvrđen pojednostavljenim izračunom dobiti manji od 10 milijuna eura i ako je prosječna dobit te jurisdikcije manja od 1 milijuna eura ili ima gubitak u skladu s člankom 5.5. Modela pravila OECD-a. 
(c) test efektivne porezne stope ako efektivna porezna stopa jurisdikcije kako je utvrđena pojednostavljenim izračunom dobiti i poreza iznosi najmanje 15 % kako je utvrđeno u skladu s člankom 5.1.1. Modela pravila OECD-a. 
 
4. Pojednostavljeni izračun dobiti, pojednostavljeni izračun prihoda i pojednostavljeni izračun poreza (zajedno „pojednostavljeni izračuni”) alternativni su izračuni za GloBE dobit ili gubitak, GloBE prihod i prilagođene obuhvaćene poreze koji se zahtijevaju u skladu s Modelom pravila OECD-a.  Ti će se izračuni uvrstiti u dogovorene administrativne smjernice u kojima je Uključivim okvirom za BEPS utvrđeno da prilagodba ili pojednostavljenje:
(a) osiguravaju iste konačne ishode kao i oni predviđeni u skladu s Modelom pravila OECD-a; ili
(b) ne narušavaju integritet Model pravila OECD-a.
 
Na stranici 39. i 40. OECD-ovog dokumenta Porezni izazovi proizašli iz digitalizacije gospodarstva - Administrativni vodič za GloBE Model pravila (Stup 2) iz prosinca 2023.  naveden je Pojednostavnjeni izračuni za nematerijalne sastavne subjekte (eng: Non material constituent entities - NMCE)
Dostupno: Administrative Guidance on the Global Anti-Base Erosion Model Rules (Pillar Two), December 2023 
  1.         Kako bi se utvrdilo ispunjavanje uvjeta za sigurnu luku prema pojednostavnjenom izračunu za ispitnu jurisdikciju, sastavni subjekt koji podnosi prijavu može provesti godišnji izbor za utvrđivanje GloBE dobiti ili gubitka, GloBE prihoda i prilagođenih obuhvaćenih poreza nematerijalnog sastavnog subjekta primjenom pojednostavnjenih izračuna za nematerijalne sastavne subjekte. 
2.         Nematerijalni sastavni subjekt je subjekt, uključujući njegove stalne poslovne jedinice, koji nije konsolidiran na pojedinačnoj osnovi u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva isključivo na temelju veličine ili značajnosti te se smatra sastavnim subjektom u skladu s člankom 1.2.2. pod sljedećim uvjetima:
  a. konsolidirani financijski izvještaji su oni koji su opisani u točkama (a) ili (c) definicije iz članka 10.1.1.;
 b. konsolidirani financijski izvještaji podliježu vanjskom nadzoru; i
c. u slučaju subjekta čiji ukupni prihodi premašuju 50 milijuna eura, njegovi financijski izvještaji koji se upotrebljavaju za popunjavanje CbCR-a sastavljaju se u skladu s prihvatljivim financijskim računovodstvenim standardom ili ovlaštenim financijskim računovodstvenim standardom. 
3.         Upotreba pojednostavnjenih izračuna za nematerijalne sastavne subjekte znači primjena svih sljedećih izračuna u odnosu na nematerijalni sastavni subjekt za potrebe primjene testova u okviru stalne sigurne luke: 
4.         Relevantni propisi o izvješćivanju po državama znači propisi o izvješćivanju po državama jurisdikcije krajnjeg matičnog društva ili jurisdikcije zamjenskog matičnog društva ako CbCR nije podnesen u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva. Ako jurisdikcija krajnjeg matičnog društva nema zahtjeve u pogledu izvješćivanja po državama, a grupa MNP-ova ne mora podnijeti CbCR ni u jednoj jurisdikciji, odgovarajući propisi o izvješćivanju po državama znače završno izvješće o OECD-ovoj mjeri 13. BEPS-a i Smjernica OECD-a za provedbu CbCR-a.
 
II. Porezni izazovi proistekli iz digitalizacije gospodarstva - Administrativni vodič
Dostupno:https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/topics/policy-sub-issues/global-minimum-tax/administrative-guidance-global-anti-base-erosion-rules-pillar-two-july-2023.pdf
 
U OECD - ovom dokumentu Porezni izazovi proistekli iz digitalizacije gospodarstva - Administrativni vodič za GloBE Model pravila (Stup 2)  iz srpnja 2023. na  stranici 80 navodi se Standardi za sigurnu luku za QDMTT (eng. Standards for a QDMTT Safe Harbour) 
   
1. QDMTT je u skladu sa zahtjevima QDMTT sigurne luke ako ispunjava računovodstveni standard QDMTT, standard usklađenosti i administrativni standard. 
2. QDMTT ispunjava QDMTT računovodstveni standard ako se zakonodavstvom o QDMTT-u donosi jedno od sljedećeg: 
(a) odredbe koje su istovjetne člancima 3.1.2. i 3.1.3. Modela pravila OECD-a ili 
(b) Pravilo lokalnog financijskog računovodstvenog standarda. 
3. U skladu s pravilom lokalnog financijskog računovodstvenog standarda: 4. QDMTT ispunjava standard usklađenosti ako su izračuni na temelju QDMTT-a jednaki izračunima koji se zahtijevaju u skladu s Modelom pravila OECD-a, osim ako se u dokumentu Komentar QDMTT-a izričito zahtijeva odstupanje od Modela pravila OECD-a. Standard usklađenosti ispunjen je neovisno o tome što QDMTT:  Važna napomena:

Obzirom da je člankom 60. stavkom 2. Zakona propisano kako će se prilikom izračuna porezne obveze primijeniti dogovoreni sporazumi za sigurne luke iz članka 57. Zakona i naknadno dogovoreni kvalificirani međunarodni sporazumi o sigurnim lukama iz članka 34. stavka 2.  Zakona, prilikom izračuna kvalificiranog domaćeg minimalnog dopunskog poreza QDMTT ta porezna obveza će se utvrditi uz primjenu računovodstvenog standarda koji udovoljava uvjetima iz navedene točke 2. ili 3. za QDMTT Računovodstveni Standard. Što znači da se u pogledu primjene računovodstvenog standarada neće moći primijeniti članak 13. stavak 4. Zakona „ U smislu primjene stavka 1. ovoga članka, ako sastavni subjekt nije obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja u skladu s posebnim propisom, izračun viška dobiti sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi u Republici Hrvatskoj može se temeljiti na pripadajućem financijskom izvještaju izrađenom u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja koji je utvrđen u skladu s tim posebnim propisom koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj, a koji će se korigirati u slučaju utvrđenog znatnog narušavanja tržišnog natjecanja u skladu s ovim Zakonom“.
Odredbe točke 2. i 3. utvrđuju QDMTT Računovodstveni Standard i usporedive s odredbama iz članka 17.  stavak 2. Zakona koji utvrđuje prihvatljiv računovodstveni standard za izradu financijskih izvještaja, a koji se može primijeniti za utvrđivanje kvalificirane dobiti ili gubitka,  ako nije moguće jasno utvrditi neto računovodstvenu dobit ili gubitak sastavnog subjekta  primjenom računovodstvenog  standarda koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva.
 
Tako se izračun QDMTT može temeljiti na pripadajućem financijskom izvještaju izrađenom primjenom HSFI ili MSFI ako su ispunjeni uvjeti iz točke 3.  b) Standarda. Navedeno se primjenjuje i ukoliko razlike proizišle u iskazivanju stavaka koje se odnose na izračun dopunskog poreza između MSFI i HSFI budu značajnijeg karaktera.
 
 
III. Porezni izazovi proistekli iz digitalizacije gospodarstva - Administrativni vodič
 https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/topics/policy-sub-issues/global-minimum-tax/administrative-guidance-global-anti-base-erosion-rules-pillar-two-july-2023.pdf
 
Na stranici 80 OECD-ovog dokumenta Porezni izazovi proistekli iz digitalizacije gospodarstva - Administrativni vodič za  GloBE Model pravila (Stup 2)  iz srpnja 2023. navedena je Prijelazna sigurna luka prema za pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti UTPR (eng. Transitional UTPR Safe Harbour)
 
Prijelazna sigurna luka prema pravilu o prenisko oporezivanoj dobiti
1. Smatra se da je iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti izračunan za jurisdikciju krajnjeg matičnog društva jednak nuli za svaku fiskalnu godinu tijekom prijelaznog razdoblja ako jurisdikcija krajnjeg matičnog društva ima porez na dobit koji se primjenjuje po stopi od najmanje 20 %. 
2. Prijelazno razdoblje znači fiskalne godine koje ne traju dulje od 12 mjeseci, a počinju 31. prosinca 2025. ili prije tog datuma, a završavaju prije 31. prosinca 2026.

 
ADMINISTRATIVNI VODIČ I KOMENTARI MODELA PRAVILA OECD-a
 
Zakon kao i Direktiva u prvom redu trebaju osigurati da se Model pravila OECD-a provede na način što sličniji globalnom sporazumu, kako bi pravila bila ocijenjena kvalificiranim u smislu Modela pravila OECD-a.
Stoga je Zakonom propisano kako će se prilikom utvrđivanja iznosa dopunske porezne obveze uzeti u obzir usvojeni odgovarajući modeli i pravila OECD-a koji se odnose na primjenu pravila za plaćanje dopunske porezne obveze iz Zakona u mjeri u kojoj je to u skladu s odredbama toga Zakona. Ta odredba ukazuje na primjenu pravila dogovorenih na nivou Uključivog okvira BEPS-a kojega je članica i Republika Hrvatska.
Navedeno pretpostavlja kako će se u Republici Hrvatskoj slijedom Zakona i pravila dogovorenih na nivou Uključivog okvira BEPS-a primijeniti i usvojeni Administrativni vodiči i Komentar Modela pravila OECD-a dok će se ostalom regulativom propisati sve što je potrebno vezano uz primjenu Administrativnog vodiča (rokovi, način podnošenja porezne prijave, plaćanja poreza, komunikacija, sadržaj porezne prijave na hrvatskom jeziku i slično).
Administrativni vodič koji će se primijeniti za potrebe utvrđivanja dopunske porezne obveze dostupan je na  engleskom jeziku na poveznici: https://www.oecd.org/en/topics/sub-issues/global-minimum-tax/global-anti-base-erosion-model-rules-pillar-two.html#administrative-guidance
 
Komentari Modela pravila OECD-a su pripremljeni u svrhu pojašnjavanja pravila te su sastavni dio Modela, i primjenjuju se na isti način kao i Administrativni vodič.