Izdavanje i primanje eRačuna i fiskalizacija eRačuna

1. TKO SE SMATRA IZDAVATELJEM I PRIMATELJEM ERAĆUNA? JE LI SVAKI OBVEZNIK IZDAVANJA RAČUNA U KRAJNJOJ POTROŠNJI UJEDNO I IZDAVATELJ I PRIMATELJ ERAČUNA?
 

Izdavatelj i primatelj eRačuna prema Zakonu jesu:
 

1. porezni obveznik (upisan u registar PDV-a, obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti  i obveznik poreza na dobit) sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Hrvatskoj 

2. tijela državne uprave, JLP(R)S te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i JLP(R)S upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika.
 

Svaki obveznik fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji istovremeno ne mora po definiciji biti primatelj i izdavatelj eRačuna i obrnuto. Stoga je potrebno provjeriti zakonske definicije i utvrditi kada postoji obveza izdavanja računa u krajnjoj potrošnji i fiskalizacija, a kada obveza izdavanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna. 

Primjerice porezni obveznik upisan u sustav PDV-a koji istovremeno nije obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili obveznik poreza na dobit ne smatra se obveznikom fiskalizacije u krajnjoj potrošnji, ali je obveznik izdavanja i zaprimanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna. 
 

• INO DRUŠTVA KOJA IMAJU SAMO PDV BROJ U HRVATSKOJ (BEZ STALNE POSLOVNE JEDINICE) I NEREGISTRIRANE?
 

Navedene osobe ne smatraju se izdavateljima i primateljima eRačuna prema Zakonu.
 

 

Zakonom se propisuje obveza izdavanja eRačuna u B2B segmentu, između ostalih, za sve izdavatelje eRačuna koji su u sustavu PDV-a. Stoga i samostalni umjetnik u sustavu PDV-a mora izdati eRačun ako ga izdaje obvezniku koji se prema Zakonu smatra primateljem eRačuna. Tehničkom specifikacijom osnovne uporabe eRačuna s proširenjima, dostupnom na portalu Fiskalizacije, u dijelu eRačun, prošireno je polje Napomene te se iznosi vezani uz iskazivanje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja mogu iskazati u navedenom polju. Dakle, u konkretnom slučaju nije moguće napraviti izuzeće od izdavanja eRačuna i primijeniti eIzvještavanje.
 

Ključne riječi: samostalni umjetnici, eRačun, B2B, sustav PDV-a, Polje Napomene, fiskalizacija
 

Javnobilježnički i odvjetnički uredi kao obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili kao obveznici poreza na dobit smatraju se i obveznicima fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji i obveznicima eRačuna i fiskalizacije eRačuna.

Ključne riječi: javnobilježnički uredi, odvjetnički uredi, porez na dohodak, porez na dobit, fiskalizacija, eRačuni
 

5. SMATRA LI SE ZAJEDNICA SUVLASNIKA IZDAVATELJEM I PRIMATELJEM ERAČUNA?
 

Zajednica suvlasnika nije primatelj eRačuna u smislu Zakona. Međutim, navodimo da ako zajednica suvlasnika obavlja i druge djelatnosti osim održavanja zgrade, ista u skladu s posebnim propisima može biti obveznik PDV-a, odnosno poreza na dobit te bi  u tom slučaju bila obveznik fiskalizacije 2.0 prema Zakonu.
 

 

Paušalni obrt, kao obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, je od 01.01.2026. u obvezi zaprimanja eRačuna i fiskalizacije istih, ako je račun izdao izdavatelj eRačuna. Tijekom 2026. godine za obveznike koji nisu u sustavu PDV-a (pa tako i za paušalni obrt) ne postoji obveza izdavanja eRačuna, već se račun može izdavati kao i do sada. Od 01.01.2027. i za obveznike koji nisu u sustavu PDV-a počinje obveza i izdavanja eRačuna i fiskalizacije  istih prema primateljima eRačuna. Obveza izdavanja eRačuna postoji bez obzira na broj računa koji se izdaju. 

Obveznici koji nisu u sustavu PDV-a za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju istih mogu koristiti besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN, koja se nalazi unutar ePorezne. Napominjemo da na poveznici https://porezna.gov.hr/fiskalizacija/bezgotovinski-racuni/fiskalizacija-bezgotovinskih-racuna možete naći Korisničke upute aplikacije MIKROeRAČUN. 
 

 

eRačun je  račun izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku koji omogućuje automatsku i elektroničku obradu. Stoga se za izdavanje i zaprimanje eRačuna mora imati programsko rješenje. Zakon navedeno programsko rješenje navodi kao pristupnu točku. Navedenu pristupnu točku svaki izdavatelj i primatelj eRačuna može razviti ili samostalno ili nabaviti na tržištu.

Prema navedenom eRačunom se ne smatra pdf format računa niti se eRačun može poslati na mail.
 

 

Zakonom  se propisuje  eRačun kao račun koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku, a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu. eRačun kao strukturirani elektronički oblik zaprima se u sustave i sustavi razmjenjuju eRačun. Dakle, eRačun nije pdf niti sličan dokument koji se može poslati na mail adresu. Stoga email nije i ne može biti sredstvo za razmjenu eRačuna. 
 

 

Promjena koju donosi Zakon odnosi se na obvezu razmjene eRačuna. Stoga obveznici koji se smatraju izdavateljima i primateljima eRačuna moraju izvršiti pravovremene pripreme za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju. U tom dijelu obvezni su:
 

- odrediti svoju pristupnu točku odnosno nabaviti programsko rješenje za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju 

- po odabiru pristupne točke  potvrditi Poreznoj upravi adresu za zaprimanje eRačuna putem FiskAplikacije (u ePoreznoj) - radi objave adrese u Adresaru Porezne uprave

- potvrditi ovlaštenje za osobu koja dostavlja fiskalizacijsku poruku uz korištenje digitalnih certifikata

- povezati „listu“ svojih proizvoda s klasifikacijom KPD

- biti spremni za provedbu izvještajnog sustava i to: 

1. izdavatelj eRačuna za račune za koje se ne može izdati eRačun radi nedostupnosti adrese primatelja te podatke o naplati

2.  primatelj eRačuna podatak o odbijanju eRačuna. 
 

Obveza razmjene eRačuna uvodi se postupno. Obveznici u sustavu PDV-a započinju s razmjenom eRačuna od 1. siječnja 2026.. Ostali primatelji eRačuna u 2026. godini imaju obvezu zaprimanja eRačuna i fiskalizacije zaprimanja, a od 1. siječnja 2027. i obvezu izdavanja eRačuna i fiskalizaciju izdavanja. 

Obveznici koji od 1. siječnja 2026. imaju obvezu samo zaprimanja eRačuna, a istovremeno nisu obveznici javne nabave, mogu kao pristupnu točku koristiti besplatnu aplikaciju Porezne uprave MIKROeRačun. 
 

 

Da. Programska rješenja se međusobno razlikuju. Stoga porezni obveznika koji  istovremeno izdaje račune u krajnjoj potrošnji i račune u B2B i B2G segmentu mora raspolagati s oba programska rješenja. Napominjemo i da obveznik koji samo izdaje račune u krajnjoj potrošnji, ali istovremeno zaprima ulazne račune od drugih izdavatelja eRačuna mora isto tako raspolagati s oba programska rješenja.

Postupak izdavanje eRačuna i fiskalizacije provodi se u nekoliko koraka:
 

1. Izdavatelj izdaje eRačun primatelju korištenjem programskog rješenja

2. Automatizirano programsko rješenje izdavatelja izdvaja set podatka iz eRačuna i šalje fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi

3. Automatizirano programsko rješenje primatelja izdvaja set podatka iz eRačuna i šalje fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi
 

Fiskalizaciju provode i izdavatelj i primatelj eRačuna čime je omogućena unakrsna provjera podataka. 
 

 

U fiskalizacijskoj poruci Poreznoj upravi dostavljaju se sljedeći podaci:
 

1. datum izdavanja računa, broj računa i datum dospijeća plaćanja

2. izdavatelj i primatelj računa

3. količina, vrsta isporučenih dobara i/ili obavljenih usluga, uključujući KPD, osim u slučaju računa za predujam te jedinična cijena bez PDV-a

4. datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma 

5. porezna osnovica za svaku poreznu stopu ili izuzeće, 

6. stopa PDV-a i iznos PDV-a koji treba platiti, osim ako se primjenjuje poseban postupak 

7. broj i datum prvobitnog računa, u slučaju promjena i

9. broj bankovnog ili virtualnog računa izdavatelja eRačuna
 

 

Zakonom je propisana obveza izdavanja i zaprimanja eRačuna između osoba koje se smatraju primateljima i izdavateljima i to za tuzemne transakcije. Kada su kumulativno zadovoljeni uvjeti da se radi o osobama koje se smatraju primateljima i izdavateljima eRačuna i da se radi o tuzemnoj transakciji izdaje se eRačun i provodi fiskalizacija. Ako se u navedenom slučaju ne može izdati eRačuna radi nedostupnosti adrese primatelja eRačuna u digitalnom adresaru koji vodi Porezna uprava (AMSu)  izdavatelj eRačuna dužan je putem  eIzvještavanja  dostaviti podatke za isporuke za koje nije bilo moguće izdati eRačun ako se radi o trgovačkom društvu ili obrtniku ili nositelju slobodnog zanimanja kao primateljima računa.

Ako se radi o izdavanju računa od strane izdavatelja eRačuna, ali se ne radi o osobi koja se smatra primateljem eRačuna ili isporuka ne zadovoljava uvjete tuzemne transakcije, račun se izdaje prema odredbama ostalih propisa koji uređuju obvezni sadržaj računa. Račun se u tom slučaju može izdati kao papirnati račun ili u drugom odgovarajućem obliku. Stoga u takvom slučaju ne postoji obveza iskazivanja i korištenja KPD-a te ostalih obveznih elemenata eRačuna propisanih Zakonom jer se ne radi o računu koji uređuje taj propis. U ovim slučajevima ne propisuje se ni obveza provedbe izvještajnog sustava jer se ne radi o slučaju kada je trebalo izdati eRačun. 
 

Ključne riječi: eRačun, fiskalizacija, tuzemna transakcija, eIzvještavanje, AMS adresa, izdavanje računa
 

13. KAKAV SE RAČUN IZDAJE ZA ISPORUKU DOBARA OBVEZNIKU SA SJEDIŠTEM U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI ILI SA SJEDIŠTEM U TREĆOJ DRŽAVI?
 

Zakon propisuje obvezu izdavanje eRačuna i fiskalizacije ako su kumulativno zadovoljena tri uvjeta: radi se o osobama koje se smatraju primateljima i izdavateljima eRačuna i da se radi o tuzemnoj transakciji te se tada propisuje obveza izdavanja eRačun i provedba fiskalizacije eRačuna.

U opisanom slučaju primatelj eRačuna vrlo vjerojatno nije primatelj eRačuna kako ga Zakon definira (sa sjedištem u Hrvatskoj), a ne radi se niti o tuzemnoj transakciji. U tom slučaju prema Zakonu nema obveze izdavanja eRačuna niti provedbe izvještajnog sustava. Izdavatelj računa izdaje račun u njemu prikladnom obliku poštujući odredbe posebnih propisa o izdavanju eRačuna. 
 

 

U navedenom slučaju nisu obavljene tuzemne transakcije koje podliježu oporezivanju PDV-om prema odredbama hrvatskog Zakona o PDV-u, stoga neovisno o tome što se transakcija odvija između dva porezna obveznika koja imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, ne postoji obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna.
 

Ključne riječi: fiskalizacija, eRačun, PDV, tuzemna transakcija, izvođač radova, kooperant, RH
 

 

U slučaju kada inozemno društvo koje u  Hrvatskoj nema sjedište ni podružnicu, ali ima PDV identifikacijski broj, izda račun s iskazanim domaćim PDV-om, takav ulazni račun domaći porezni obveznik evidentira u svom knjigovodstvu i dalje iskazuje prema zakonskim odredbama kroz prijave koje podnosi Poreznoj upravi.

U ovom slučaju nema dodatne obveze izvještavanja prema Poreznoj upravi putem sustava fiskalizacije jer su takvi inozemni subjekti izuzeti od obveze fiskalizacije prema članku 38. Zakona.
 

 

U skladu s postojećim poreznim propisima manjkovi, donacije i gratis isporuke, podliježu obračunu PDV-a. Međutim, zakonskim propisima za ovakve obračune ne određuje se izdavanje računa, već se propisuje obveza obračuna PDV-a koji se uključuje u  PDV obrazac. Stoga se za takve obračune ne predviđa izdavanje eRačuna i fiskalizacija.
 

Ključne riječi: donacije, gratis isporuke, izdavanje eRačuna
 

 

Obveza fiskalizacije u B2B segmentu, Zakonom je propisana isključivo za eRačun i isprave koje se smatraju eRačunom. Prema članku 78. stavaku 7. Zakona o PDV-u svaka isprava ili obavijest koja mijenja prvobitni račun i koja se izričito i nedvojbeno odnosi na njega smatra se računom.

Dakle, obvezi fiskalizacije podliježu isključivo RAČUNI, dok se interni dokumenti i obračuni ne fiskaliziraju. Zamijećeno je da obveznici vrlo često nazivaju ili poistovjećuju razne dokumente s računom. Podsjećamo porezne obveznike da se Zakon primjenjuje na eRačun i dokumente koji se u skladu s posebnim propisom smatraju računom.

Račun  se izdaje za isporuku dobara i usluga i za primljeni predujam (članak  78. Zakona o PDV-u) odnosno račun je dokument kojim se zaračunava isporuka. Ako nema isporuke, a porezni obveznik izdaje dokument temeljem kojega obračunava PDV na nešto što je predmet oporezivanja takav dokument se ne može smatrati računom i na njega se ne odnose odredbe Zakona o fiskalizaciji.

Ključne riječi: fiskalizacija internih dokumenata i obračuna
 

 

Prema članku 78. stavku 7. Zakona o PDV-u svaka isprava ili obavijest koja mijenja prvobitni račun i koja se izričito i nedvojbeno odnosi na njega smatra se računom.  Stoga se za svaki račun odnosno ispravu koja se smatra računom treba provesti postupak izdavanja eRačuna i fiskalizacija pod uvjetima utvrđenim Zakonom.

Kako bi se omogućila automatizacija procesa povezanih uz račun, EU norma (koja uključuje hrvatsko proširenje) koja se primjenjuje kod izdavanja eRačuna kao obvezni podatak u xml shemi zahtjeva i podatak o poslovnom procesu. Porezna uprava je objavila dokument Opis poslovnih procesa koji je dostupan u dokumentaciji na stranici eRačun. U navedenom dokumentu pojašnjava se upotreba poslovnih procesa. 
 

Ključne riječi: eRačun, strukturirani elektronički oblik, EU norma, osnovni model računa
 

 

Odobrenje se smatra računom odnosno ispravom koja mijenja prvobitni račun. Stoga se na izdavanje odobrenja primjenjuju sva pravila kao i na izdavanje eRačuna i fiskalizaciju eRačuna. 

Napominjemo da kod odobrenja nije potrebno navoditi KPD ali je bitno da se u referenci navedu svi računi na koje se odobrenje odnosi. Radi automatizacije procesa kod odobrenja potrebno je ispravno odrediti vrstu dokumenta prema EU normi i poslovni proces. Na stranicama Porezne uprave objavljen je primjer eRačuna - odobrenje. 

Ključne riječi: eRačun, odobrenje, naknadni popust, godišnji popusti, veliki broj računa

 

 

Zakon nije izmijenio uvjete za priznavanje prava na odbitak pretporeza. Na snazi ostaju odredbe Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u, koji propisuju da se pravo na odbitak PDV-a ostvaruje kada su ispunjena dva uvjeta:

 

• Usluga je izvršena ili je dobro isporučeno, i

• Račun je zaprimljen.
 

Ti se uvjeti nastavljaju primjenjivati i nakon 1. siječnja 2026., kada stupaju na snagu izmjene povezane s fiskalizacijom eRačuna.

Dakle, obveza fiskalizacije eRačuna ne utječe na priznavanje pretporeza. Datum fiskalizacije računa nije relevantan za priznavanje pretporeza, već se priznavanje temelji na datumu isporuke i datumu zaprimanja računa, kao i dosad.

Ključne riječi: priznavanje pretporeza, datum isporuke, datum zaprimanja računa, fiskalizacija eRačuna, Zakon o PDV-u, Pravilnik o PDV-u, pravo na odbitak PDV-a
 

23. ŠTO JE FISKALIZACIJA I U KOJEM SE ROKU MORA DOGODITI?
 

Fiskalizacija podrazumijeva automatizirani proces (programsko rješenje) kojim se iz izdanog i zaprimljenog  eRačuna izdvaja propisani set podataka u fiskalizacijsku poruku koja se dostavlja Poreznoj upravi. Postupak fiskalizacije provodi se odvojeno od postupka izdavanja i zaprimanja eRačuna. Porezna uprava potvrđuje primitak fiskalizacijske poruke, ali kako se postupak fiskalizacije provodi odvojeno od razmjene eRačuna, na eRačunu nije vidljiva ovjera Porezne uprave. Primatelji i izdavatelji eRačuna samostalno odlučuju hoće li u svojem knjigovodstvu čuvati potvrdu Porezne uprave o zaprimljenoj fiskalizacijskoj poruci. Napominjemo da će svaki obveznik u FiskAplikaciji moći pratiti statuse razmjene fiskalizacijskih poruka. . 

Fiskalizaciju eRačuna za izdani eRačun izdavatelj eRačuna dužan je provoditi odvojeno od postupka razmjene eRačuna u trenutku izdavanja eRačuna, a u slučaju samoizdavanja računa najkasnije pet radnih dana nakon što je eRačun izdan.

Fiskalizaciju eRačuna za primljeni eRačun primatelj eRačuna dužan je provoditi odvojeno od postupka razmjene eRačuna najkasnije pet radnih dana od primitka eRačuna.
 

24. ŠTO JE FISKALIZACIJA ZAPRIMANJA ERAČUNA? JE LI TO ZAPRIMLJEN, ODBIJEN, PRIHVAĆEN, PLAĆEN ERAČUN ILI NEŠTO DRUGO?
 

U kontekstu u kojem je postavljeno pitanje možemo reći da je fiskalizacija zaprimanja eRačuna pojam koji najbliže odgovara pojmu zaprimljen. Naime, pretpostavka je da je fiskalizacija dio programskog rješenja pristupne točke te da će se u trenutku kada stigne eRačun provesti automatski postupak temeljen na određenom programskom rješenju (bez ljudske intervencije) izdvajanjem dijela podataka iz eRačuna i dostavom u Poreznu upravu.  Dakle, to je trenutak kada je eRačun poslan i dostavljen drugoj strani i trenutak od kada obje strane imaju saznanja o tom eRačunu. Međutim na strani primatelja tek će započeti proces koji prati eRačun kao što je likvidatura, koja naravno može završiti i odbijanjem eRačuna.
 

Ključne riječi: fiskalizacija, zaprimanje, eRačun, sustav, likvidatura
 

 

Zakonom je propisan rok u kojem se mora provesti postupak fiskalizacije zaprimanja eRačuna. Tako se člankom 48. stavkom 4. Zakona propisuje da je fiskalizaciju eRačuna za primljeni eRačun primatelj eRačuna dužan provoditi odvojeno od postupka razmjene eRačuna najkasnije pet radnih dana od primitka eRačuna. 

Što se tiče odbijanja eRačuna navedeno je postupak koji se provodi odvojeno od postupka fiskalizacije zaprimanja odnosno koji se provodi kao dio provjere vjerodostojnosti knjigovodstvene isprave. Zakon nije propisao rok u kojem obveznik može odbiti zaprimljeni eRačun, ali je propisao rok da je primatelj eRačuna dužan u Sustav za fiskalizaciju do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti podatke o eRačunima za koje je izvršio odbijanje u prethodnom mjesecu (članak 52. stavak 1.) neovisno od činjenice kada je navedeni eRačun zaprimljen odnosno fiskaliziran.
 

Ključne riječi: prihvat/odbijanje eRačuna, rok za odbijanje

26. MORA LI SE KOD IZDANJA ERAČUNA PRIMJENJIVATI PRAVILA O SLJEDNOSTI ERAČUNA?
 

Prema članku 48. stavku 5. Zakona izdavatelj eRačuna koji je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak te obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit, neovisno o tome je li upisan u registar obveznika PDV-a ili nije, dužan je odgovarajuće primijeniti pravila o broju računa, oznaci operatera i poslovnom prostoru. Napominjemo da izdavatelji eRačuna imaju obvezu donošenja internog akata kojim uređuju navedena pitanja, ali nisu u obvezi prijave poslovnice Poreznoj upravi. 
 

27. MOŽE LI SE PRIMJENJIVATI ISTA SLIJEDNOST RAČUNA ZA RAČUNE U KRAJNJOJ POTROŠNJI I ERAČUNE?
 

Provedba postupka fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji te provedba postupka fiskalizacije eRačuna predstavljaju dva različita postupka koji se razlikuju u načinu provedbe, ali i obuhvatu podatka te stoga zahtijevaju različita programska rješenja. 

Dakle, slijednost računa treba biti zasebno određena za račune koji se izdaju u krajnjoj potrošnji, a zasebno za transakcijski račun za koji se izdaje eRačun te se isto mora propisati u internom aktu. 

Ukoliko se na tržištu razvije rješenje koje će u jednom postupku imati ta dva različita programska rješenja, teoretski slijednost računa bi mogla biti ista, uz uvjet da je navedeno propisano internim aktom.
 

28. MOGU LI PRVA DVA POLJA U KONSTRUKCIJI BROJA RAČUNA SADRŽAVATI OZNAKE PO IZBORU POSLOVNOG SUBJEKTA, A TREĆE POLJE SLIJEDNI BROJ RAČUNA?
 

U skladu sa Zakonom broj računa, koji je prema odredbama posebnih propisa sastavni dio računa, obveznici fiskalizacije računa dužni su iskazati u polju broj računa u tri dijela: numerički broj računa, oznaka poslovnog prostora i broj uređaja za izdavanje računa. Obveza ovakve konstrukcije broja računa propisana je za B2C segment odnosno za račune u krajnjoj potrošnji, ali i za B2B segment (članak 48. stavak 5. Zakona ).

Vezano uz dostavljeni prijedlog o izmjeni redoslijeda u konstrukciji broja računa napominjemo da isto nije moguće, međutim svaki obveznik fiskalizacije je slobodan samostalno odrediti u internom aktu što se smatra poslovnim prostorom i/ili naplatnim uređajem. Dakle primjerice moguće je odrediti zasebnu oznaku naplatnog uređaja za gotovinske i bezgotovinske račune odnosno prilagoditi praćenje vlastitim potrebama. Isto tako osim ovih obvezatnih dijelova računa u nastavku moguće je staviti i druge oznake prema potrebama obveznika fiskalizacije.
 

Ključne riječi: broj računa, B2C, B2B, poslovni prostor, uređaj
 

29. ISPORUKA ROBE ILI USLUGA IZVRŠENA JE 31.12.2025., A RAČUN JE KREIRAN/IZDAN 3.1.2026. TREBA LI U NAVEDENOM SLUČAJU KAO DATUM IZDAVANJA KOJI SE PROSLJEĐUJE U FISKALIZACIJU NAPISATI 3.1.2026. UZ ČINJENICU DA BROJ RAČUNA TREBA SLIJEDITI BROJČANI NIZ ZA 2026. GODINU?
 

Prema Općem poreznom zakonu knjigovodstvo se mora voditi u skladu s propisima i na način da stručna treća osoba može u primjerenom roku steći pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okončanjem poslovnih događaja. Nadalje isprave koje služe za knjiženje smatraju se urednim kad se iz njih nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme sastavljanja i materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena.

U skladu s navedenim, datum računa je datum kada se stvarno izdaje račun, a prihod se priznaje kada su za navedeno stvoreni uvjeti u skladu s priznavanjem prihoda prema računovodstvenim standardima ili drugim propisima. Stoga se u konkretnom slučaju radi o numeričkom nizu primjenjivom za 2026. godinu uz priznavanje prihoda kada su za to stečeni uvjeti, a što može biti i 2025. godine.
 

Ključne riječi: Opći porezni zakon, datum izdavanja, numerički niz, priznanje prihoda, računovodstveni standardi
 

30. MORA LI TRODIJELNI FISKALNI BROJ IMATI U SEBI ZNAK  "/" ILI SE MOŽE KORISTITI NEKI DRUGI ZNAK NPR. "-" ILI "_"? 
 

Zakonom je propisana obveza primjene trodijelne strukture računa i u dijelu izdavanja računa i fiskalizacije računa (Fiskalizacija 1.0) i u dijelu izdavanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna (Fiskalizacija 2,0). Propisom nije određen znak kojim se odvajaju elementi trodijelne strukture, stoga su obveznici slobodni u načinu određivanja kojim će znakom odvojiti strukturu.
 

Ključne riječi: trodijelni fiskalni broj

31. ŠTO OBUHVAĆA IZVJEŠTAJNI SUSTAV?
 

Obveznici fiskalizacije u određenim slučajevima u obvezi su provoditi postupak eIzvještavanja i to: 

 

- izdavatelj eRačuna za račune za koje se ne može izdati eRačun radi nedostupnosti adrese primatelja te podatke o naplati

- primatelj eRačuna podatak o odbijanju eRačuna
 

Izvještajni sustav se provodi dostavom podataka u Poreznu upravu i to:
 

- putem web-servisa, 

- usluge informacijskog posrednika ili 

- putem FiskAplikacije.
 

Način provedbe izvještajnog sustava određuje sam obveznik ovisno o dinamici očekivane potrebe korištenja izvještajnog sustava. 
 

32. NA KOJI NAČIN ĆE SE DOSTAVLJATI PODACI U SUSTAV EIZVJEŠTAVNJA I MOGU LI ISTO OBAVALJATI POSREDNICI?
 

Prema Zakonu informacijski posrednici MOGU pružati i uslugu eIzvještavanja, a Porezna uprava će na Popisu informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti objaviti opseg usluga koje pruža određeni informacijski posrednik. Ovisno o opsegu usluga porezni obveznik može odabrati svog informacijskog posrednika odnosno odrediti svoju pristupnu točku. Napominjemo da se postupak eIzvještavanja može izvršiti i kroz FiskAplikaciju koja je dostupna unutar ePorezne svim poreznim obveznicima. Naravno da je za pretpostaviti da će odluka poreznog obveznika ovisiti o očekivanoj količini obveze ispunjenja eIzvještavnja.
 

Ključne riječi: AMS, adresa primatelja, eIzvještavanje, informacijski posrednik, FiskAplikacija
 

33. KAKO SE PROVODI IZVJEŠTAJNI SUSTAV AKO IZDAVATELJ ERAČUNA NIJE MOGO IZDATI ERAČUN?
 

Zakon obvezuje na izdavanje eRačuna ako su kumulativno zadovoljeni uvjeti da imamo zakonski definiranog primatelja i izdavatelja eRačuna i da se radi o tuzemnoj transakciji. Ako su kumulativno ispunjeni uvjeti, ali izdavatelj eRačuna ne može izdati eRačun radi nedostupnosti adrese primatelja eRačuna, izdaje račun na njemu prihvatljiv način te provodi postupak eIzvještavanja. EIzvještavanje podrazumijeva da izdavatelj dostavlja podatke za isporuke za koje je morao izdati eRačun, ako se radi o trgovačkom društvu ili obrtniku ili nositelju slobodnog zanimanja kao primateljima računa. 

Kako bi se postupak maksimalno pojednostavio programsko rješenje izdavatelja eRačuna može uvijek pitati AMS o dostupnosti adrese primatelja eRačuna te ako ista postoji razmijeniti eRačun i provesti postupak fiskalizacije. Ako nije bilo moguće izdati eRačun radi nedostupnosti adrese u AMS-u, izdavatelj eRačuna može uvijek za svaku tuzemnu transakciju provesti postupak eIzvještavanja ne vodeći računa o statusu primatelja eRačuna. 
 

34. ŠTO ZNAČI DOSTAVITI PODATAKA O ODBIJANJU ERAČUNA?
 

Pretpostavka je da će se svaki ulazni eRačun fiskalizirati primjenom programskog rješenja odmah u trenutku zaprimanja. Kasnije u postupku likvidacije računa može doći do utvrđivanja nedosljednosti u računu koje će zahtijevati da primatelj eRačuna odbije eRačun u komunikaciji s izdavateljem eRačuna ili putem informacijskog posrednika.  

Primatelj eRačuna dužan je Poreznoj upravi do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti podatke o eRačunima za koje je izvršio odbijanje u prethodnom mjesecu. U informaciji dostavlja podatke i to: 
 

1. datumu izdavanja eRačuna

2. broju eRačuna

3. OIB-u izdavatelja i primatelja eRačuna

4. datumu odbijanja i

5. razlogu odbijanja.
 

Dostavom podatka o odbijanju eRačuna primatelj eRačuna dostavio je izjavu da neće koristiti pravo na pretporez po tom eRačunu.
 

35. TREBA LI ULAZNI RAČUN KOJI JE KUPAC IZ NEKOG RAZLOGA ODBIO (U SUSTAV JE POSLANA INFORMACIJA O ODBIJANJU) EVIDENTIRATI U PDV KNJIGAMA I KNJIŽITI? 
 

Zakon nije mijenjao dosadašnja postupanja s knjigovodstvenim ispravama već je samo propisao kada se iste izdaju kao eRačun. 

Potrebno je naglasiti kako svaka knjigovodstvena isprava, pa tako i račun ili storno računa mora nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o poslovnom događaju. Knjigovodstvena isprava se stavlja bez odgode, nakon saznanja o činjenici o kojoj treba sastaviti knjigovodstvenu ispravu.

Stoga vezano uz konkretno pitanje smatramo da se nastavlja praksa koja je usklađena s ostalim propisima koji uređuju navedeno područje. Kroz izmjene i dopune Zakona o PDV-u odnosno Pravilnika o PDV-u od 1. siječnja 2026. ukinut će se obveza vođenja Knjige izdanih računa odnosno Knjige ulaznih računa, stoga će porezni obveznici moći samostalno odlučiti na koji način će u svome knjigovodstvu osigurati podatke potrebne za pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a, odnosno ostvarivanje prava na odbitak PDV-a. 
 

Ključne riječi: ulazni račun, odbijanje računa, storno račun, evidencija u PDV knjigama, Zakon o fiskalizaciji, računovodstvena praksa, ukidanje knjiga I-RA i U-RA, samostalno vođenje evidencije, razdoblje oporezivanja
 

36. ŠTO AKO IZDAVATELJ NE ŽELI PRIHVATITI ODBIJANJE RAČUNA ODNOSNO NE ŽELI IZDATI STORNO? ZNAČI LI TO DA JEDNA STRANA (POŠILJATELJ) MOŽE IMATI KNJIŽEN RAČUN,  A DRUGA (PRIMATELJ) NE, JER GA JE ODBILA ŠTO ĆE REZULTIRATI RAZLIKOM PRILIKOM USKLADE SALDA?
 

Zakon nije promijenio dosadašnja postupanja u poslovnoj praksi poreznih obveznika. Primatelj eRačuna ako odbija eRačun o navedenom dostavlja informaciju u Poreznu upravu kroz eIzvještavanje (podatak o odbijanju). Dostavom ove informacije kroz sustav eIzvještavanja smatra se da je dana izjava da se neće koristiti pretporez po navedenom eRačunu, u skladu sa člankom 52. stavkom 3. Zakona.

Podatak o odbijanju dostavljen u Poreznu upravu, ne isključuje potrebu izravne komunikacije s izdavateljem eRačuna ili putem informacijskih posrednika kao što je i prema važećoj poslovnoj praksi. Izdavatelj eRačuna takvo odbijanje može prihvatiti ako razloge smatra prihvatljivim te će tada napraviti storniranje eRačuna i taj storno eRačuna ponovno će ići od izdavatelja prema primatelju uz slanje fiskalizacijskih poruka Poreznoj upravi. Ovisno o razlozima odbijanja ovisi hoće li doći do novog izdavanja eRačuna. Status odbijanja eRačuna bit će vidljiv u FiskAplikaciji i izdavatelju i primatelju eRačuna.

Napominjemo da se danas događaju situacije u kojima izdavatelj računa ne prihvaća odbijanje računa nakon čega u pravilu dolazi do spora koji se rješava pred trgovačkim sudom. U takvim slučajevima izdavatelj računa u svojem knjigovodstvu zadržava potraživanje prema kupcu. Tijekom spora nadležni trgovački sud pitat će Poreznu upravu je li primatelj računa koristio pretporez po navedenom eRačunu. Ukoliko će Porezna uprava imati zabilježeno odbijanje računa kroz sustav eIzvještavanja obavijestit će sud da pravo na pretporez nije korišteno.
 

Ključne riječi: odbijanje, eIzvještavanje, storno, FiskAplikacija, pretporez
 

37. HOĆE LI IZDAVATELJ U FISKAPLIKACIJI VIDJETI KOJE JE ERAČUNE PRIMATELJ ODBIO?
 

Informacija o odbijanju eRačuna dostavljena Poreznoj upravi vidljiva je u FiskAplikaciji izdavatelju i primatelju eRačuna kroz prikaz statusa po navedenom računu. Međutim to je samo status vezan uz eRačun koji ne isključuje postojeća postupanja i postojeću poslovnu praksu između izdavatelja i primatelja eRačuna ili njihovih informacijskih posrednika u ovakvim slučajevima. Dakle i dalje će se postupati na temelju odbijenog eRačuna u vlastitom knjigovodstvu, a u FiskAplikaciji je samo dostupan status povezan uz taj eRačun.
 

Ključne riječi: status računa, FiskAplikacija, knjigovodstvo, odbijeni račun
 

38. HOĆE LI POSTOJATI ROK ZA PRIHVAĆANJE ILI ODBIJANJE RAČUNA? 
 

Zakonom nisu propisani rokovi za prihvaćanje ili odbijanje eRačuna te se u tom dijelu nastavlja postojeća praksa. eRačun se smatra zaprimljenim sve dok nema zabilježene poruke o njegovom odbijanju.
 

Ključne riječi: rok, odbijanje, eRačun, zaprimljeni račun
 

39. ŠTO ZNAČI DOSTAVITI PODATAK O NAPLATI RAČUNA?
 

Izdavatelj eRačuna dužan je Poreznoj upravi do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti podatke o eRačunima za koje je izvršena naplata u prethodnom mjesecu. Podaci o naplati dostavljaju se i za račune dostavljene kroz izvještajni sustav. 
 

Izdavatelj eRačuna dostavlja podatke o:
 

1. datumu izdavanja eRačuna

2. broju eRačuna

3. OIB-u izdavatelja eRačuna

4. iznosu i načinu plaćanja i

5. datumu naplate.
 

40. NA KOJI NAČIN ĆE SE PROVODITI IZVJEŠTAVANJE KOD OBRAČUNSKIH PLAĆANJA (POGOTOVO VIŠESTRUKIH KOMPENZACIJA)?
 

Tehničkom specifikacijom propisan je dio eIzvještajnog sustava za naplatu. Propisana je xml shema za dostavu podataka, kao što je vidljivo iz Zakona, omogućen je i unos i export podataka kroz FiskAplikaciju. Koji će se model dostave podataka koristiti ovisit će o učestalosti potrebe dostave ovakvih podataka od strane izdavatelja eRačuna. Unosom podatka o naplati, u FiskAplikaciji evidentira se status „naplaćen“ koji se prikazuje i izdavatelju i primatelju eRačuna.
 

41. OBZIROM DA DO 20. U MJESECU TREBA DOSTAVITI PODATKE O RAČUNIMA PLAĆENIM U PRETHODNOM MJESECU POSTAVLJA SE PITANJE RADI LI SE O IZLAZNIM RAČUNIMA KOJI SU NAPLAĆENI ILI O ULAZNIM RAČUNIMA KOJI SU PLAĆENI. 
 

Obveza dostave podatka o naplati propisana je samo za izdavatelja eRačuna. Izdavatelj eRačuna za eRačune koji su naplaćeni u tekućem mjesecu (bez obzira kada su izdani) dostavlja podatak najkasnije do 20. u mjesecu koji slijedi nakon tog mjeseca. Naravno, ukoliko se eIzvještajni sustav temelji na softverskom rješenju, fiskalizacijske poruke će se dostavljati u trenutku kada se naplata stvarno evidentira, a u protivnom krajnji rok propisuje se kao 20-ti u mjesecu za svu naplatu evidentiranu u prethodnom mjesecu. Obveza eIzvještavanja u dijelu naplate odnosi se na sve eRačune evidentirane fiskalizacijskim porukama u Poreznoj upravi, neovisno o priznavanju PDV-a po navedenim eRačunima.
 

Ključne riječi: izdavatelj, eRačun, naplata, prethodni mjesec, fiskalizacija, PDV
 

42. MOŽE LI SE PUTEM EIZVJEŠTAVANJA OMOGUĆITI ISPRAVAK PODATAKA ?
 

eIzvještavanje u dijelu dostave podataka omogućuje i ispravak podataka. Ispravak se može izvršiti dostavom podatka s negativnim iznosom. Nakon navedenog moguće je ponoviti poruku s ispravnim podacima. 
 

Ključne riječi: eIzvještavanje, ispravak, negativni iznos, PDV obrasci, kompenzacija
 

43. JE LI DATUM NAPLATE POTREBAN ZA SVE RAČUNE I ONE S OPOREZIVIM I NEOPOREZIVIM USLUGAMA? ZAŠTO JE BITAN DATUM NAPLATE KOD NEOPOREZIVIH USLUGA? 
 

Podatak o naplati kao dio eIzvještajnog sustava dostavljaju svi izdavatelji eRačuna, za svaki izdani eRačun. Na temelju navedenih podataka pratit će se poštivanje rokova plaćanja.
 

Ključne riječi: datum naplate, oporezive, neoporezive, praćenje rokova, B2B osiguranje
 

44. JEL MOGUĆE IZVJEŠTAJ PLAĆENIH RAČUNA POSLATI I NAKON PROPISANOG ROKA ODNOSNO NAKON 20-OG U MJESECU? 
 

Izvještaj o naplati dostavlja se najkasnije do 20-tog u mjesecu za račune naplaćene u prethodnom mjesecu. Primjerice 20. travanj 2026. je krajnji rok  u kojem izdavatelj eRačuna dostavlja podatke o izdanim eRačunima naplaćenim u razdoblju od 1. do 31. ožujak 2026. Dakle nije moguća situacija navedena u pitanju.  
 

Ključne riječi: izvještaj, naplata, prethodni mjesec, rok, eRačun
 

45. S OBZIROM DA SE UKIDA OPZSTAT, NA KOJI NAČIN ĆE SE IZVJEŠTAVATI O  KUPCIMA IZ EU I TREĆIH ZEMALJA ZA KOJE SE TAKOĐER TREBA IZVJEŠTAVATI U OPZSTAT?
 

Obveza eIzvještavanja u Zakonu i odnosi se na tuzemne transakcije tako da se od 1. siječnja 2026. za transakcije s kupcima iz EU i trećih zemalja neće trebati izvješćivati o naplati. 

Trenutno su ove transakcije obuhvaćene obvezom po OPZ-STAT.

Dakle, od 1. siječnja 2026. godine više se neće trebati izvješćivati jednom godišnje već će informacija o plaćenim računima dolaziti do 20-tog u mjesecu za prethodni mjesec, ali samo za tuzemne transakcije.

Razdoblje izvješćivanja se skraćuje s godišnjeg na mjesečno razdoblje.

Posljednja informacija o neplaćenim računima koji se odnose na transakcije s kupcima iz EU i trećih država bit će zaprimljena u OPZ-STAT obrascu koji će biti zaprimljen u veljači ili travnju 2026.
 

Ključne riječi: eIzvještavanje, tuzemne transakcije, EU kupci, treće zemlje, rok, mjesečno izvještavanje, OPZ-STAT
 

46. PRIJAVLJUJU LI SE POREZNOJ UPRAVI KROZ E IZVJEŠTAVANJE RAČUNI PREMA PODUZETNICIMA KOJI NEMAJU HRVATSKI OIB? 
 

Ne. Obveza izdavanja eRačuna i fiskalizacija eRačuna vezana je samo za primatelj i izdavatelje eRačuna taksativno navedene u Zakonu i to samo za tuzemne transakcije. Stoga ako obveznik nema OIB zasigurno se radi o činjenici da navedeni porezni obveznik nije zakonski obveznik primanja eRačuna. 
 

Ključne riječi: eIzvještavanje, poduzetnici, OIB, tuzemne transakcije, obveznici
 

47. SMATRA LI SE PODATKOM O NAPLATI I SLUČAJ KADA SE RAČUN ZATVARA ODOBRENJEM (NEGATIVNA FAKTURA ZA BONUSE) 
 

S obzirom da se eRačunom smatra i odobrenje te s obzirom da će se isto fiskalizirati, navedeno znači da će se stavka potraživanja smanjiti za iznos odobrenja. Stoga u tom slučaju nije potrebno dostavljati podatak o naplati. Međutim napominjemo da je moguće dostaviti i negativni podatak o naplati. S obzirom na navedeno dopuštene su sve metode koje odgovaraju poreznom obvezniku i načinu njegova knjiženja u poslovnim knjigama. 
 

Ključne riječi: račun, odobrenje, negativna faktura, fiskalizacija, obrazac naplate, potraživanja
 

48. MOŽE LI INFORMATIČKA TVRTKA S VLASTITIM ERP SUSTAVOM IZRAVNO KORISTITI SERVISE POREZNE UPRAVE ZA EIZVJEŠTAVANJE?
 

Korisnik može implementirati potrebne servise i izravno iz svog ERP sustava obavljati eIzvještavanje o naplati. Za to nije potrebna dodatna certifikacija za fiskalizaciju ili eIzvještavanje.
 

Ključne riječi: servisi, ERP sustav, eIzvještavanje, naplata, certificiranje, fiskalizacija
 

49. AKO IZDAVATELJ ERAČUNA NIJE USPIO IZDATI ERAČUN JER PRIMATELJ ERAČUNA NIJE DOSTAVIO IDENTIFIKATOR AMS-U, ALI JE IZVRŠIO PRIJAVU PODATAKA KROZ SUSTAV EIZVJEŠTAVANJA OČEKUJE LI SE NEKO PRIHVAĆANJE OD STRANE PRIMATELJA ERAČUNA KROZ IZVJEŠTAJNI SUSTAV? AKO PRIMATELJ ERAČUNA NAKNADNO UPIŠE POTREBNE PODATKE U AMS, JE LI INICIJALNI ERAČUN POTREBNO STORNIRATI I IZDATI NOVI KAO ERAČUN I PROVESTI POSTUPAK FISKALIZACIJE?
 

Ako izdavatelj eRačuna nije u mogućnosti izdati eRačun radi nedostupnosti podataka o adresi primatelja eRačuna u AMS-u, izdavatelj može izdati račun na bilo koji njemu prihvatljiv način. Ako je bio u obvezi kod navedene transakcije izdati eRačun, primijenit će eIzvještavanje te dostaviti podatke kroz navedeni sustav odnosno fiskalizirati će podatke o navedenoj isporuci. Znači podaci će se dostaviti samo od strane izdavatelja kroz sustav eIzvještavanja. Tako dostavljeni podaci će se kao podaci iz računa iskazivati u FiskAplikaciji. 

Ako se adresa primatelja eRačuna naknadno upiše u AMS nije moguće ponovno izdavati račun, jer je već račun izdan. U poslovnoj praksi nikada nije moguće izdati dva puta račun za istu transakciju.
 

Ključne riječi: AMS, eRačun, eIzvještavanje, FiskAplikacija
 

50. AKO SE ERAČUN NE MOŽE IZDATI JER NIJE DOSTUPNA ADRESA PRIMATELJA ERAČUNA MORA LI SE PDV OBRAČUNATI I ISKAZATI U PRIJAVI PDV-A? U OVOM SLUČAJU IZDAVATELJ ĆE IZDATI RAČUN NA NJEMU PRIHVATLJIV NAČIN I PROVESTI IZVJEŠTAJNI SUSTAV. MOŽE LI PRIMATELJ TAKVOG RAČUNA ODBITI PDV ISKAZAN NA RAČUNU KAO PRETPOREZ BEZ OBZIRA ŠTO RAČUN NIJE ZAPRIMLJEN KAO ERAČUN? 
 

Zakon nije propisao rokove izdavanja računa niti mijenjao odredbe o tome postoji li obveza izdavanja računa ili ne. Međutim propisao je kada će se između poreznih obveznika te poreznih obveznika i javnih tijela račun koji se mora izdati, izdavati ako eRačun. Ukoliko ne postoje preduvjeti za izdavanje eRačuna jer nije objavljena adresa primatelja eRačuna, izdavatelj će svakako izdati račun na njemu prihvatljiv način te provesti postupak eIzvještavanja. Ponovno napominjemo da se račun izdaje samo jednom te da nema postupka ponovnog slanja računa pa ni u slučaju da primatelj naknadno objavi adresu u AMS-u. U ovom trenutku pravo korištenja pretporeza nije uvjetovano poštivanjem odredbe o načinu zaprimanja računa (dakle ne uvjetuje se da se račun mora zaprimiti kao eRačun) tako da i u ovom slučaju primatelj može koristi pravo na pretporez sukladno ostalim zakonskim odredbama, neovisno o činjenici što nije zaprimio eRačun (već neki oblik računa).
 

Ključne riječi: PDV, eRačun, pretporez, eIzvještavanje, fiskalizacija

51. MOŽE LI SE NA PRODAJNIM MJESTIMA I DALJE IZDAVATI RAČUNE I PROVODITI FISKALIZACIJA 1.0 (KAO I DO SADA) IAKO SE RADI O B2B SEGMENTU JER SE RAČUN PLAĆA KARTICOM ILI GOTOVINOM?
 

Prema članku 39. Zakona od obveze izdavanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna može biti izuzeta transakcija koja se plaća gotovinom ili karticom te za koju je izdan račun i proveden postupak fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji prema članku 15. Zakona. U navedenom slučaju ako se izda račun i provede postupak fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji ne može se izdati i fiskalizirati eRačun. Odluka koji će se postupak provesti je na izdavatelju eRačuna. 
 

52. TREBAJU LI RAČUNI,  KOJI SU IZDANI NA BLAGAJNI I FISKALIZIRANI FISKALIZACIJOM 1.0., BITI POSLANI KAO ERAČUNI I FISKALIZIRANI FISKALIZACIJOM 2.0.? 
 

Račun je moguće izdati samo jednom i tada se provodi pripadajući postupak fiskalizacije. Stoga ili će se račun izdati po pravilu izdavanja računa i provesti postupak Fiskalizacije 1,0 ili će se izdati kao eRačun i provesti postupak Fiskalizacije 2,0.
 

Ključne riječi: fiskalizacija 1.0, fiskalizacija 2.0, račun na blagajni, eRačun, izdavanje računa
 

53. OD KADA ĆE SE PROVODITI POSTUPAK FISKALIZACIJE RAČUNA UZ DOSTAVU OIB-A PRIMATELJA RAČUNA U XML SHEMI. GDJE JE OBJAVLJENA TEHNIČKA DOKUMENTACIJA? 
 

Članak 39. Zakona stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine što onda znači da je od 1. siječnja 2026. godine moguće provoditi postupak fiskalizacije računa putem XML sheme gdje se navodi OIB primatelja računa u B2B segmentu. Aktualna tehnička dokumentacija je objavljena na stranicama portala Fiskalizacija, u dijelu Fiskalizacija 2.0
 

Ključne riječi: fiskalizacija 1.0, B2C, OIB kupca, XML shema, Zakon o fiskalizaciji, tehnička specifikacija
 

54. AKO IZDAVATELJ ERAČUNA IZDAJE RAČUNE SAMO U B2B SEGMENTU, ALI POVREMENO IZDA I RAČUN U KRAJNJOJ POTROŠNJI POSTOJI LI POTREBA ZA PROGRAMSKIM RJEŠENJEM ZA FISKALIZACIJU U B2C SEGMENTU?
 

Programska rješenja za provedbu postupka fiskalizacije računa razlikuju se od rješenja za fiskalizaciju eRačuna.

Obveznici fiskalizacije moraju biti spremni provesti odgovarajući postupak fiskalizacije neovisno o broju računa koje izdaju, pa i ako izdaju samo poneki račun u krajnjoj potrošnji (B2C segmentu).
 

Ključne riječi: fiskalizacija, B2C segment, programsko rješenje, postupak fiskalizacije, eRačun
 

55. TREBA LI DRUŠTVO (WEB SHOP) IMATI DVA ODVOJENA SUSTAVA ZA FISKALIZACIJU RAČUNA B2B I B2C, AKO PRODAJE PROIZVODE I DRUGIM POREZNIM OBVEZNICIMA I U KRAJNJOJ POTROŠNJI? MOŽE LI SE ISPORUKA U B2B SEGMENTU FISKALIZIRATI PO PRAVILMA F 1.0 BEZ OBZIRA NA NAČIN PLAĆANJA?
 

Takvu iznimku nije moguće primijeniti. Takva prodajna mjesta morat će raspolagati programskim rješenjem za provedbu postupka izdavanja računa prema B2C segmentu i fiskalizacije računa u B2C segmentu i programskim rješenjem za izdavanje eRačuna i provedbu fiskalizacije eRačuna.
 

Ključne riječi: B2C, B2B, fiskalizacija, eRačun, programsko rješenje, iznimka
 

56. JE LI PODATAK KPD-A OBVEZAN I ZA RAČUNE KOJI SE IZDAJU U B2B SEGMENTU ALI NE KAO ERAČUNI?
 

Zakonom je propisana obveza izdavanja i zaprimanja eRačuna između osoba koje se smatraju primateljima i izdavateljima i to za tuzemne transakcije. Kada su zadovoljeni uvjeti da se radi o osobama koje su primatelji i izdavatelji eRačuna te o tuzemnoj transakciji, izdaje se eRačun i provodi fiskalizacija. Ako se ne može izdati eRačun zbog nedostupnosti adrese u AMS-u, izdavatelj je dužan putem eIzvještavanja dostaviti podatke o isporukama za koje nije bilo moguće izdati eRačun, ako se radi o trgovačkom društvu, obrtniku ili nositelju slobodnog zanimanja kao primateljima računa. 

Napominjemo da radi olakšavanja izvještajnog sustava, programska rješenja se mogu napraviti na način da se kod svakog računa koji se nije mogao izdati kao eRačun, a radi se o tuzemnoj transakciji provede izvještajni sustav neovisno tko je osoba primatelj računa. Na opisani način ne očekuje se od izdavatelja računa da utvrđuje status primatelja računa.

Ukoliko se radi o izdavanju računa od strane izdavatelja eRačuna, ali se ne radi o osobi koja je primatelj eRačuna ili isporuka ne zadovoljava uvjete tuzemne transakcije, račun se izdaje prema ostalim propisima koji uređuju obvezni sadržaj računa. U takvom slučaju ne postoji obveza iskazivanja i korištenja KPD te ostalih obveznih elemenata eRačuna propisanih Zakonom jer se ne radi o računu koji uređuje taj propis.
 

Ključne riječi: KPD, eRačun, fiskalizacija, tuzemna transakcija, AMS, eIzvještavanje, trgovačko društvo
 

57. ŠTO JE TOČNO INDIKATOR KOPIJE? 
 

Prema članku 43. Zakon kada se ispravlja podatak na eRačunu koji ne utječe na obračun poreza, eRačun se može u istom razdoblju oporezivanja izdati pod istim brojem, uz obvezno navođenje podatka »indikator kopije računa«. Ispravljeni eRačun obveznici fiskalizacije eRačuna dužni su fiskalizirati odmah nakon provedenog slanja i zaprimanja. 

Činjenica da je proveden navedeni postupak, kojim se izbjegava korak storniranja računa, označuje se korištenjem Indikatora kopije. Vrijednost podatka se iskazuje kao 'true' ili kao 'false'. Navedeni podatak se nalazi u Specifikacija osnovne uporabe eRačuna s proširenjima: 

HR-BT-1; Indikator kopije računa --> Oznaka je li račun kopija već poslanog računa ili izvornik (poslan prvi puta).

Dodatno napominjemo da je korištenje Indikatora kopije propisano kao mogućnost, a ne kao obveza. 
 

Ključne riječi: indikator kopije, članak 43. 
 

58. NA KOJI NAČIN ĆE ISPRAVLJEN RAČUN S NAVODOM „INDIKATOR KOPIJE RAČUNA“ BITI VIDLJIV KUPCU I MOŽE LI TO UTJECATI NA OBRAČUN POREZA?
 

Člankom 43. Zakona  predviđena je mogućnost da se umjesto storna računa ponovno pošalje isti eRačun s oznakom „indikatora kopije računa“ u shemi eRačuna (HR BT-1). Kupac će u strukturi podataka vidjeti da je iskazan podatak „indikator kopije računa“ te će znati da se radi o navedenoj situaciji. Bitno je istaknuti da se ova opcija može koristiti samo ako se radi o ispravku podatka koji ne utječe na obračun poreza kao primjerice pogrešno pozivanje na referencu, neke napomene na računu i slično. Cilj odredbe je pomoć u bržoj obradi računa. Napominjemo da je primjena navedenog članka opcija odnosno da se uvijek može provesti storno i ponovno izdati eRačun.
 

59. TREBA LI DRUŠTVO KOJE IZDAJE RAČUNE U IME I ZA RAČUN DRUGOG DRUŠTVA IMATI DVA ODVOJENA SUSTAVA ZA IZDAVANJE ERAČUNA - SVOJ VLASTITI I DODATNI ZA DRUŠTVO U ČIJE IME IZDAJE ERAČUN?
 

Napominjemo da Zakonom nisu propisana jedinstvena (certificirana) programska rješenja, već se dozvoljavaju sva rješenja koja ispunjavaju postavljene zahtjeve. Stoga je i u ovom slučaju dozvoljeno da obveznik samostalno odluči na koji način će implementirati programsko rješenje. U konkretnom upitu smatramo da je jedino važno istaknuti da programsko rješenje mora jasno razgraničiti o čijim se računima radi odnosno mora omogućiti razlikovanje računa druge osobe.
 

Ključne riječi: programsko rješenje, razgraničenje, računi druge osobe, izdavanje eRačuna
 

60. ZA ŠTO SLUŽI FISKAPLIKACIJA?? 
 

Aplikacija za fiskalizaciju i eIzvještavanje „FiskAplikacija“ je aplikacija Porezne uprave kojom se obveznicima primjene Zakona omogućuje pregled fiskaliziranih podataka, upravljanje ovlaštenjima za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju, uvid u statuse računa, uvid u informativno ispunjenu prijavu poreza na dodanu vrijednost za određeno razdoblje oporezivanja te unos podataka za potrebe fiskalizacije i eIzvještavanja. Porezni obveznici samostalno odlučuju na koji način će koristiti navedenu aplikaciju te samostalno odlučuju hoće li kako i koje podatke koristiti u svojem knjigovodstvu. Porezna uprava smatra da je pregled fiskaliziranih podataka velika pomoć u praćenju izdavanja i zaprimanja eRačuna te da kao takva znatno olakšava postupke usklađenja podataka i kartica kupci/dobavljači.
 

Ključne riječi: FiskAplikacija, fiskalizacija F2.0, IT stručnjaci, Porezna uprava, obveznici, fiskalizirani podaci, ovlaštenja, eRačuni, statusi računa, informativna prijava PDV, unos podataka, eIzvještavanje, knjigovodstvo, kartice kupci/dobavljači
 

61. KOJI PODACI ĆE BITI DOSTUPNI U FISKAPLIKACIJI?
 

Za izdavatelje i primatelje eRačuna omogućen je besplatno dostupan aplikativni sustav FiskAplikacija u sustavu ePorezne. FiskAplikacija omogućuje:
 

- pregled fiskaliziranih podataka iz sustava Fiskalizacije 1.0 i 2.0 i eIzvještavanja 

- uvid u informativnu prijavu PDV-a za određeno obračunsko razdoblje

- uvid u statuse iz fiskalizacijskih podataka (poslan/zaprimljen/naplaćen/odbijen) - olakšano usklađenje eRačuna - salda konti kartice kupaca i dobavljača, zamjena za OPZ-STAT

- uvid u greške u fiskalizaciji 

- unosnu formu za fiskalizaciju i eIzvještavanje.
 

62. HOĆE LI U FISKAPLIKACIJI BITI MOGUĆ UVID U SVE FISALIZACIJSKE PORUKE (F 1.0 I F 2.0)?
 

U FiskAplikaciji omogućit će se pregled svih fiskaliziranih podataka, kako onih iz eRačuna i B2B segmenta, tako i onih iz računa u krajnjoj potrošnji i B2C segmenta kao i iz sustava eIzvještavanja. Stoga će od 1. siječnja 2026. biti moguć uvid u svaku fiskaliziranu poruku unutar FiskAplikacije.
 

Ključne riječi: FiskAplikacija, eRačun, B2B, B2C, eIzvještavanje, pregled, fiskalizirani promet
 

63. TKO ĆE IMATI UVID U FISKAPLIKACIJU?
 

FiskAplikaciji se pristupa kroz sustav ePorezna. Uvid će imati osoba koju porezni obveznik ovlasti. Aplikacija je namijenjena svim poreznim obveznicima na koje se Zakon odnosi.
 

Ključne riječi: ePorezna, ovlaštenje, porezni obveznik, svi poslovni subjekti
 

64. KOJE ZNAČENJE IMA INFORMATIVNA PRIJAVA KOJA ĆE BITI DOSTUPNA U FISKAPLIKACIJI?
 

Informativna porezna prijava koja se prikazuje u FiskAplikaciji formira se na temelju fiskaliziranih podataka uz pretpostavku prava na maksimalni odbitak PDV-a. Međutim, Zakon nije promijenio  dosadašnji način popunjavanja prijave PDV-a (Obrazac PDV) u smislu Zakona o PDV-u i činjenicu da je i nadalje isključivo porezni obveznik odgovoran za ispravno popunjavanje i podnošenje u propisanom roku.

Informativna prijava je upravo kako sam naziva kaže informativni izračun jer Porezna uprava ne raspolaže sa svim podacima potrebnim za utvrđivanje konačne porezne obveze. U tom dijelu ističemo da Porezna uprava ne raspolaže:

- u dijelu isporuka s podacima o obvezi PDV-a koja proizlazi u slučaju manjkova, korištenju dobara poslovne imovine za neposlovne svrhe, raznim davanjima bez naknade i slično, a za koje ne postoji obveza izdavanja računa, kao i podaci o obavljenim isporukama za koje još nije izdan račun; podaci o isporukama za koje nije izdan eRačun (izvoz, isporuke na EU tržištu)…

- u dijelu prava na pretporez s podacima o nemogućnosti odbitka PDV-a jer se radi o nabavi povezanoj s reprezentacijom, pro rata, ograničenje prava na 50% odbitka pretporeza za osobne automobile i slično. 
 

Ključne riječi: informativna prijava, FiskAplikacija, samostalna odluka
 

65. ŠTO JE APLIKACIJA MIKROERAČUN?
 

MIKROeRAČUN je besplatna aplikacija Porezne uprave u kojoj je Porezna uprava pristupna točka odnosno informacijski posrednik. Pravo korištenja aplikacije ima izdavatelj i primatelj eRačuna pod uvjetom da nisu upisani u registar obveznika PDV-a prema propisu o PDV-u  i da nisu javni naručitelji.

Aplikacija ima nekoliko funkcionalnosti:
 

- zaprimanje eRačuna od 1. siječnja 2026.

- izdavanje eRačuna od 1. siječnja 2027.

- fiskalizacija zaprimanja i izdavanja eRačuna

- čuvanje eRačuna u rokovima čuvanja.
 

Obveznicima koji imaju pravo korištenja navedene aplikacije Porezna uprava je u korisnički pretinac poslala poruku o mogućnostima korištenja aplikacije. Obveznici koji se odluče za korištenje aplikacije prihvaćaju opće uvjete korištenja te ne moraju pristupnu točku tražiti na tržištu. Korištenjem aplikacije MIKROeRAČUN preuzeti su troškovi prilagodbe razmjeni eRačuna i fiskalizaciji ove kategorije obveznika. 
 

Ključne riječi: MIKROeRAČUN, besplatna aplikacija
 

66. HOĆE LI APLIKACIJU MIKROERAČUN MOĆI KORISTITI I NEPROFITNE UDRUGE KOJE NISU U SUSTAVU PDV-A? 
 

Besplatna aplikacija za izdavanje, zaprimanje i fiskalizaciju eRačuna („MIKROeRAČUN“) je aplikacija Porezne uprave koja je namijenjena određenoj skupini primatelja eRačuna za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju istih pod uvjetima propisanim Zakonom. Pravo na korištenje navedene aplikacije imaju izdavatelj i primatelj eRačuna pod uvjetom da su korisnici sustava ePorezna, nisu upisani u registar obveznika PDV-a prema propisu o PDV-u i pod uvjetom da nisu obveznici primjene propisa o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi kao javni naručitelji.  S obzirom da neprofitne udruge, koje nisu obveznici poreza na dobit, nisu obveznici fiskalizacije odnosno ne smatraju se zakonski obveznim izdavateljem i primateljem eRačuna iste ne mogu koristiti aplikaciju MIKROeRAČUN.
 

Ključne riječi: MIKROeRAČUN, besplatna aplikacija, eRačuni, fiskalizacija, Porezna uprava, primatelji, ePorezna, neprofitne udruge, sustav PDV-a, javna nabava
 

67. KOJI SE UGOVORI SMATRAJU VALJANIMA I SKLOPLJENIMA NA VALJAN NAČIN U SMISLU ČLANKA 58. STAVKA 4. ZAKONA O FISKALIZACIJI?  (Objavljeno 12.11.2025.)

Sklapanje ugovora moguće je elektroničkim putem, odnosno u elektroničkom obliku - ponuda i prihvat ponude mogu se dati elektroničkim putem.
Kada se elektronička poruka koristi kao oblik sklapanja ugovora, takvom ugovoru ne osporava se pravna valjanost samo zbog činjenice da je sastavljen u elektroničkom obliku (čl. 9. st. 1.-3. Zakona o elektroničkoj trgovini, „Narodne novine“, br. 173/03, 67/08, 36/09, 130/11, 30/14, 32/19, 67/25).
Također, ugovor je moguće sklopiti i u pisanom obliku.
Zakon o fiskalizaciji ne propisuje obveznu formu ugovora, stoga su oba oblika - pisani i elektronički - prihvatljiva.

Ključne riječi: ugovor, elektronički oblik, pisani oblik, valjanost ugovora, članak 58., Zakon o fiskalizaciji, Zakon o elektroničkoj trgovini

68. JE LI PRIHVATLJIV UGOVOR O BESPLATNOM KORIŠTENJU INTERNETSKE PLATFORME ZA PRIJEM ELEKTRONIČKIH RAČUNA UZ PRIHVAĆANJE OPĆIH UVJETA KORIŠTENJA? (Objavljeno 12.11.2025.)

Opći uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za veći broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavljač) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlaže drugoj strani, bilo da su sadržani u formuliranom (tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva.
Zakon o fiskalizaciji (NN 89/25) za poslove informacijskih posrednika i pristupnih točaka propisuje sklapanje ugovora (čl. 58. st. 4.), dok članak 58. stavak 5. propisuje iznimku - kada Porezna uprava kao informacijski posrednik pruža uslugu putem aplikacije MIKROeRAČUN, ugovor se ne sklapa, već se pristupa korištenjem aplikacije uz prihvaćanje općih uvjeta korištenja koje Porezna uprava objavljuje.
Prema članku 295. Zakona o obveznim odnosima, opći uvjeti obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili su joj morali biti poznati u trenutku sklapanja ugovora.
Za poslove prema Zakonu o fiskalizaciji koje obveznik može ugovoriti s informacijskim posrednikom (izdavanje i primanje eRačuna, fiskalizacija eRačuna, eIzvještavanje, metapodatkovni servisi), ugovori se mogu sklopiti u papirnatom ili elektroničkom obliku, odnosno prihvaćanjem općih uvjeta ako su oni sastavni dio ugovora.

Ključne riječi: opći uvjeti, informacijski posrednik, MIKROeRAČUN, članak 58., Zakon o obveznim odnosima, eRačun

69. JESU LI VALJANI I UGOVORI KOJI KORISNICIMA OMOGUĆAVAJU KORIŠTENJE POJEDINIH USLUGA BEZ NAPLATE? (Objavljeno 12.11.2025.)

Da. Zakon o fiskalizaciji ne propisuje da usluge informacijskih posrednika moraju biti naplatne, već samo da međusobni odnosi između informacijskog posrednika i obveznika budu uređeni ugovorom.

Ključne riječi: ugovor bez naknade, informacijski posrednik, članak 58., Zakon o fiskalizaciji

70. TREBAJU LI SE POSTOJEĆI UGOVORI, KOJI KAO PRAVNU PODLOGU NAVODE ZAKON O ELEKTRONIČKOM IZDAVANJU RAČUNA U JAVNOJ NABAVI I ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, A SKLOPLJENI SU PRIJE STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O FISKALIZACIJI USKLADITI S ISTIM? (Objavljeno 12.11.2025.)

Da. Svi ugovori koji su kao pravnu osnovu imali Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi ili Zakon o PDV-u, a sklopljeni su prije stupanja na snagu novog Zakona o fiskalizaciji, trebaju se uskladiti s njim.

Usklađenje se može provesti dodatkom postojećem ugovoru, sklapanjem novog ugovora ili prihvaćanjem novih općih uvjeta ako za to postoje preduvjeti.
 
Ključne riječi: usklađivanje ugovora, Zakon o fiskalizaciji, dodatak ugovoru, opći uvjeti, eRačun

71. KOJI SU OBVEZNI ELEMENTI ANEKSA UGOVORA I MOŽE LI SE UMJESTO NJEGA KORISTITI IZMJENA OPĆIH UVJETA  NA KOJI SE SVAKI SKLOPLJENI UGOVOR POZIVA? (Objavljeno 12.11.2025.)

 Zakon o fiskalizaciji ne propisuje sadržaj ugovora, ali ugovorom treba urediti usluge o kojima se dogovaraju obveznik i informacijski posrednik, poput:

• izdavanja i primanja eRačuna i pratećih isprava,

• fiskalizacije eRačuna,

• eIzvještavanja,

• metapodatkovnih servisa.

Trenutak prestanka važenja ugovora uređuje se samim ugovorom, u kojem je obično definiran i način ugovaranja novih usluga ili izmjena.

Korištenje izmijenjenih općih uvjeta moguće je ako se postojeći ugovori na njih pozivaju ili ako su oni njihov sastavni dio.

Ključne riječi: ugovor, aneks, izmjena općih uvjeta, fiskalizacija eRačuna, informacijski posrednik

72. PREDSTAVLJA LI REGISTRACIJA KORISNIKA U MPS NAČIN UPISA IDENTIFIKATORA KORISNIKA U AMS I JE LI POTREBNA DODATNA PRIVOLA? (Objavljeno 12.11.2025.)

Ne. Članak 44. stavak 1. Zakona o fiskalizaciji propisuje da se „dostavlja podatak o identifikatoru“.
Dakle, ne radi se o registraciji korisnika, već o dostavi podatka o identifikatoru putem MPS-a u AMS.
Korisnik ne daje dodatnu privolu, već putem FiskAplikacije potvrđuje korištenje usluge informacijskog posrednika koji je poslao podatak o njegovom identifikatoru u AMS. Nakon toga, identifikator postaje javno dostupan u AMS sustavu.

Ključne riječi: registracija korisnika, MPS, AMS, identifikator, FiskAplikacija, privola, članak 44. Zakona o fiskalizaciji

73. TREBA LI SE NAJPRIJE OBAVITI DOSTAVA ERAČUNA, A ZATIM FISKALIZACIJA? (Objavljeno 12.11.2025.)

 Da. Člankom 47. Zakona o fiskalizaciji propisano je da izdavatelj i primatelj eRačuna moraju provesti fiskalizaciju za svaki izdani i zaprimljeni eRačun. Stoga je preduvjet fiskalizacije da eRačun bude izdan ili zaprimljen.
 
Ključne riječi: fiskalizacija eRačuna, izdavatelj, primatelj, članak 47., eRačun

74. ŠTO PRISTUPNA TOČKA IZDAVATELJA TREBA UČINITI AKO DOBIJE PORUKU O POGREŠCI? (Objavljeno 12.11.2025.)

 Sustav fiskalizacije vraća poruke o pogreškama u XML formatu, u skladu s javno objavljenim tehničkim shemama. Poruke sadrže opis pogreške i prijedlog ispravka, prema kojima pristupna točka treba postupiti.

Ključne riječi: poruka o pogrešci, pristupna točka, fiskalizacija, XML format, tehničke sheme, ispravak pogreške

75. ŠTO JE PRISTUPNA TOČKA I ČEMU SLUŽI?
 

Pristupna točka je porezni obveznik ili informacijski posrednik koji ispunjava sve tehničke uvjete za razmjenu eRačuna i/ili fiskalizaciju eRačuna i/ili eIzvještavanje i/ili uslugu MPS-a. 

Dakle, razmjena eRačuna i/ili fiskalizacija eRačuna provodi se putem pristupne točke. 
 

Ključne riječi: pristupna točka
 

76. TKO SE SMATRA IP POSREDNIKOM? 
 

Informacijski posrednik je pravna ili fizička osoba kojoj je dodijeljen OIB i koja uslužno pruža usluge izdavanja i primanja eRačuna i pratećih isprava drugima i  fiskalizacije  eRačuna, a može pružati usluge eIzvještavanja i/ili meta podatkovnih servisa drugima. Dakle informacijskim posrednikom se praktično smatra onaj tko uspostavlja komunikaciju s AMS-om Porezne uprave.
 

Ključne riječi: IP posrednik, OIB, izdavanje eRačuna, primanje eRačuna, fiskalizacija, eIzvještavanje, AMS
 

77. HOĆE LI POSTOJEĆI INFORMACIJSKI POSREDNICI AUTOMATSKI POSTATI INFORMACIJSKI  POSREDNICI PREMA ZAKONU?
 

Postojeći informacijski posrednici moraju dokazati da mogu razmjenjivati eRačun i raditi fiskalizaciju. Dakle nitko ne stječe automatizmom status informacijskog posrednika prema Zakonu. 

Osobe koje prema odredbama Zakona žele biti informacijski posrednici (i postojeći i budući) trebaju pripremiti propisanu dokumentaciju, pripremiti tehnička rješenja u skladu s Tehničkim specifikacijama te proći testiranje sukladnosti putem Portala za testiranje sukladnosti rješenja za razmjenu i fiskalizaciju eRačuna. Ako testiranje uspješno prođe i dostavljena je sva dokumentacija osoba će se smatrati informacijskim posrednikom usklađenim za potrebe ovog propisa. Takve informacijske posrednike Porezna uprava objavit će na svojim Internet stranicama na Popisu informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti. Na taj način svi se porezni obveznici mogu informirati o informacijskim posrednicima koji zadovoljavaju uvjete iz Zakona za pristupnu točku. 
 

Ključne riječi: informacijski posrednik, test sukladnosti, dokumentacija, tehnička rješenja, ePorezna, portal
 

78. MOŽE LI OBVEZNIK IMATI VIŠE INFORMACIJSKIH POSREDNIKA?
 

Da. Obveznik samostalno određuje broj informacijskih posrednika putem kojih će razmjenjivati eRačune. 

Međutim, prema Zakonu ukoliko obveznik ima više informacijskih posrednika za zaprimanje eRačuna, mora imati i više identifikatora jer kod svakog informacijskog posrednika mora se identificirati drugim identifikatorom. 
 

79. MOŽE LI OBVEZNIK IMATI INFORMACIJSKOG POSREDNIKA ZA RAZMJENU ERAČUNA, A FISKALIZACIJU PROVODITI PUTEM RAČUNOVODSTEVNOG UREDA?
 

Da. Obveznik može imati informacijskog posrednika za razmjenu eRačuna kojeg potvrđuje putem FiskAplikacije. 

Istovremeno fiskalizaciju eRačuna obveznik može provoditi putem informacijskog posrednika ili drugu osobu koju ovlasti kao primjerice računovodstveni ured.
 

80. MOGU LI USLUGE INFORMACIJSKOG POSREDNIKA OBAVLJATI I DRUŠTVA IZ DRŽAVA ČLANICA EU-A ILI TREĆIH ZEMALJA KOJA NEMAJU OIB I NISU REGISTRIRANA U SUDSKOM REGISTRU U REPUBLICI HRVATSKOJ?
 

Društva iz država članica Europske unije ili trećih zemalja mogu pružati usluge informacijskog posrednika, no mora biti ispunjeno nekoliko uvjeta. Prije svega, moraju imati dodijeljen OIB (osobni identifikacijski broj) u Republici Hrvatskoj. Nadalje, nije propisano da moraju biti registrirana u sudskom registru u Republici Hrvatskoj, ali moraju dostaviti svu traženu dokumentaciju i uspješno proći test sukladnosti propisan za informacijskog posrednika.

Dakle, ključni preduvjeti su:
 

• dodijeljen OIB u Republici Hrvatskoj,

• dostava dokumentacije prema zahtjevima Porezne uprave,

• prolazak testa sukladnosti za informacijskog posrednika.

Ključne riječi: društva iz EU, treće zemlje, informacijski posrednik, OIB, sudski registar, test sukladnosti, dokumentacija
 

81. HOĆE LI INFORMACIJSKI POSREDNIK MORATI NUDITI I USLUGE ERAČUNA I USLUGE FISKALIZACIJE ERAČUNA?
 

Da. Prema Zakonu informacijski posrednik je pravna ili fizička osoba kojoj je dodijeljen OIB i koja uslužno pruža usluge izdavanja i primanja eRačuna i pratećih isprava drugima i usluge fiskalizacije eRačuna, a može pružati usluge i/ili eIzvještavanja i/ili Meta podatkovnih servisa drugima. Međutim obveznik fiskalizacije samostalno odlučuje koje usluge će trebati od informacijskog posrednika.
 

Ključne riječi: informacijski posrednik, eRačun, fiskalizacija, eIzvještavanje, usluge
 

82. KOJI JE POSTUPAK TESTIRANJA SUKLADNOSTI PRISTUPNE TOČKE I KOJE ZAHTJEVE PRISTUPNA TOČKA MORA ZADOVOLJITI TOKOM TESTA SUKLADNOSTI?
 

Tehničkom specifikacijom detaljno su razrađeni svi testni scenariji koje pristupna točka mora proći.
 

83. POSTOJI LI RAZLIKA U POSTUPKU TESTIRANJA SUKLADNOSTI AKO JE PRISTUPNA TOČKA SAM OBVEZNIK KOJI TO RADI ZA SEBE ILI INFORMACIJSKI POSREDNIK KOJI SE TESTIRA RADI USLUGA KOJE ĆE PRUŽATI NA TRŽIŠTU?
 

Postoji. Pristupna točka koja je sam porezni obveznik i koja usluge neće pružati tržišno nije u obvezi dostaviti propisanu dokumentaciju već samo mora proći test sukladnosti. Takva pristupna točka neće biti objavljena na Popisu informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti.

Ostale pristupne točke moraju dostaviti dokumentaciju i proći test sukladnosti nakon čega će biti objavljene na Popisu informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti.
 

84. ZAŠTO INFORMACIJSKI POSREDNIK MORA POSJEDOVATI VALJANI ISO CERTIFIKAT?
 

Posjedovanje ISO certifikata garantira sigurnost upravljanja podacima, što je nužnost u primjeni Zakona.

Ključne riječi: ISO, sigurnost podataka, certifikat, primjena Zakona
 

85. JE LI NUŽNO DA SU INFORMACIJSKI POSREDNICI U CIJELOSTI SUKLADNI S NIS2 DIREKTIVOM?
 

Zakon uređuje informacijske posrednike u svojoj temeljnoj djelatnosti. Potreba zaštite mrežne i informacijske infrastrukture informacijskih posrednika, koja je u potpunosti oslonjena na kibernetički prostor, regulirana je u Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024), člankom 9. i prilogom I., točkom 9. Time su na najprikladniji mogući način informacijski posrednici uključeni u nacionalni transpozicijski zakon za NIS2 Direktivu, Zakon o kibernetičkoj sigurnosti. 

Ključne riječi: NIS2, kibernetička sigurnost, informacijski posrednik, kritična infrastruktura
 

Ključne riječi: pristupna točka, testni scenariji, tehnička specifikacija
 

86. U KOJOJ ULOZI SU ERP PROVIDERI AKO SE NE SMATRAJU INFORMACIJSKIM POSREDNIKOM?
 

Ako je ERP spojen s Informacijskim posrednikom, ERP nije pristupna točka već je pristupna točka informacijski posrednik. ERP pružatelji usluga koji prodaju ERP rješenja za kreiranje računa i šalju ih preko informacijskih posrednika s kojima su integrirani nisu pristupna točka i u tom slučaju informacijski posrednici su ti koji nude uslugu razmjene eRačuna i oni su pristupne točke.

Ako će neki ERP pružatelj usluge razviti usluge (razmjenu eRačuna/Fiskalizaciju/objavu u adresar) i sam ih nuditi korisnicima kao uslugu na tržištu, onda on postaje informacijski posrednik.
 

Ključne riječi: ERP, informacijski posrednik, pristupna točka, razmjena eRačuna, fiskalizacija
 

87. KAKO ĆE SE PROVESTI INTERKONEKCIJA INFORMACIJSKIH POSREDNIKA ODNOSNO POVEZIVANJE SVIH INFORMACIJSKIH POSREDNIKA U SVRHU RAZMJENE ERAČUNA?
 

Isto nije potrebno s obzirom da će Porezna uprava voditi AMS (Adresar meta podatkovnih servisa). Preko AMS-a svaki izdavatelj eRačuna može doći do adrese primatelja eRačuna. Nadalje Tehničkom specifikacijom je definirano da svi moraju znati komunicirati putem AS4 protokola i na taj način je razmjena eRačuna unificirana da svi znaju razgovarati međusobno bez potrebe međusobnih interkonekcija.

Ključne riječi: AMS, razmjena eRačuna, AS4 protokol, unificirana komunikacija, adresar
 

88. KOLIKO SE PREDVIĐA DA ĆE TRAJATI PROCES ZA ISHOĐENJE ODOBRENJA ZA POSREDNIKA?
 

Postupak ishođenja odobrenja ovisit će prvenstveno o samom obvezniku odnosno koliko će mu vremena trebati da prođe test sukladnosti. Ukoliko se dostavi dokumentacija i prođe test sukladnosti postupak je dalje automatizam i Porezna uprava objavljuje takve osobe na Popisu informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti. 
 

Ključne riječi: postupak, test sukladnosti, odobrenje, automatska obrada, objava na listi posrednika
 

89. DA LI INFORMACIJSKI POSREDNIK KOJI SU POVEZANI NA CENTRALNU PLATFORMU I USKLAĐENI SA NORMOM ZA E-RAČUN MOŽE BITI STRANI POSREDNIK?
 

Uvjeti za informacijskog posrednika za eRačune propisani su Zakonom. Informacijski posrednik je definiran kao pravna ili fizička osoba kojoj je dodijeljen OIB i koja uslužno pruža usluge izdavanja i primanja eRačuna te pratećih isprava drugima i fiskalizacije eRačuna, a može pružati usluge eIzvještavanja i/ili metapodatkovnih servisa drugima.

Poslove informacijskog posrednika mogu obavljati osobe koje dostave dokumentaciju i uspješno provedu testiranje sukladnosti ishođenjem završnog izvješća. Prema tome, poslove informacijskog posrednika može obavljati društvo koje ima sjedište u inozemstvu, posjeduje hrvatski OIB, dostavi traženu dokumentaciju, uspješno provede testiranje sukladnosti i bude objavljeno na Popisu informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti.
 

90. HOĆE LI SE PRIHVAĆATI E-RAČUNI TIPA GS1 EANCOM (EDIFACT), TZV. EDI RAČUNI?
 

Zakonom nisu ograničene druge metode i tehnike razmjene eRačuna, ali se u Tehničkoj specifikaciji propisuje da svaki informacijski posrednik minimalno mora znati zaprimiti račun po AS4 protokolu. Na taj način prema Zakonu odnosno prema tehničkim specifikacijama koje prate navedeni Zakon stvaraju se preduvjeti da svaki informacijski posrednik može komunicirati sa svakim bez potrebe da se rade međusobne interkonekcije. Međutim, isto tako nije spriječeno odnosno onemogućeno da se rade i drugi načini razmjene eRačuna stoga će se moći koristiti EDI računi.
 

Ključne riječi: eRačun, EDI, AS4
 

91. TREBA LI FISKALIZIRATI EDI RAČUNE? 
 

Ako izdavatelji i primatelj eRačuna razmjenjuju eRačune primjenom EDI metode i za tako razmijenjene račune dužni su provesti postupak fiskalizacije. 
 

Ključne riječi: EDI računi, fiskalizacija, izdavanje eRačuna, primanje eRačuna
 

92. HOĆE LI POSTOJATI MOGUĆNOST UČITAVANJA (UPLOADANJA) ERAČUNA IZRAVNO NA PORTAL POREZNE UPRAVE - PUTEM APLIKACIJE EPOREZNA, BEZ KORIŠTENJA USLUGA PRISTUPNE TOČKE, POSEBNO ZA VELIKE POREZNE OBVEZNIKE? 
 

Ne, nije moguće učitati (uploadati) eRačune izravno putem portala Porezne uprave. Porezna uprava neće imati ulogu centralne točke za razmjenu eRačuna. Napominjemo da se Poreznoj upravi ne dostavljaju eRačuni već fiskalizacijske poruke sa propisanim sadržajem iz eRačuna. 

U sustavu su predviđene različite razine razmjene:
 

• Za potrebe fiskalizacije, moguće je dostaviti fiskalizacijsku poruku putem aplikacije ePorezna.

• Međutim, za razmjenu eRačuna između obveznika fiskalizacije, obvezno je koristiti pristupnu točku, tj. informacijskog posrednika ili vlastito programsko rješenje.
 

Ključne riječi: učitavanje eRačuna
 

93. POSTOJE LI PROCEDURALNI KORACI KOJE JE POTREBNO SLIJEDITI DA BI NETKO BIO INFORMACIJSKI POSREDNIK?
 

Da, postoje proceduralni koraci koji se moraju slijediti. Ako pristupna točka djeluje kao informacijski posrednik, potrebno je razviti odgovarajuća aplikativna rješenja za razmjenu eRačuna, fiskalizaciju i objavu adrese za zaprimanje eRačuna u AMS-u. Ta rješenja moraju biti testirana prema scenarijima definiranim kroz Portal za testiranje sukladnosti. Nakon uspješnog testiranja i provjere dostavljene dokumentacije, izdaje se potvrda o sukladnosti, a informacijski posrednik se upisuje na popis ovlaštenih informacijskih posrednika. Nakon toga, informacijski posrednik objavljuje adresu (ili adrese) za zaprimanje e-računa u AMS-u putem MPS komponente, a svaku od objavljenih adresa korisnici - porezni obveznici potvrđuju kroz FiskAplikaciju (ePorezna).
 

Ključne riječi: proceduralni koraci, prijava, ispitivanje sukladnosti, informacijski posrednik, testiranje sukladnosti, potvrda o sukladnosti.
 

94. SMATRA LI SE INFORMACIJSKIM POSREDNIKOM ONO DRUŠTVO KOJE RAZVIJA I PRODAJE SVOJ SOFTVER (POSLOVNE KNJIGE, OBRAČUN PLAĆA,…)? 
 

Može biti, ali i ne mora. Ako se samo prodaje softver, a druga osoba uspostavlja komunikaciju s AMS-om onda je informacijski posrednik ona osoba koja komunicira s AMS-om. 
 

Ključne riječi: posrednik, prodaja softvera, komunikacija s AMS-om

 

95. TREBA LI ERAČUN OBVEZATNO SADRŽAVATI OZNAKU POSLOVNOG PROCESA - NAPRIMJER P1, P2, P9? 
 

Da. Eu normom je predviđeno polje BT 23 kao obvezatno polje. Stoga je kod svakog eRačuna potrebno staviti i oznaku poslovnog procesa. 
 

Ključne riječi: oznake poslovnog procesa, P1, P2, P9, izlazni račun
 

96. MORAJU LI NA IZLAZNOM RAČUNU ZA KOJI RADIMO KOREKCIJU (U SLUČAJU DA SE VEŽE NA VIŠE RAČUNA) BITI NAVEDENI SVI PRETHODNO IZDANI RAČUNI/DOKUMENTI KOJI SU OBUHVAĆENI TOM KOREKCIJOM? 
 

Da. Kako bi se ispravno provela knjiženja po zaprimljenom eRačunu potrebno je ispravno referencirati na sve račune obuhvaćene korekcijom. 
 

97. KAKO SE U ERAČUNU NAVODI OZNAKA OPERATERA? MOŽE LI BITI SISTEMSKA OZNAKA ILI MORA IMATI OZNAKU OPERATERA (OSOBE) PA JE INTERNIM AKTOM ODLUČENO KOJA JE TO OSOBA? 
 

U eRačunu kao oznaka operatera mora se navesti OIB operatera. U slučaju da se radi o samoposlužnom procesu moguće je navesti OIB samog poreznog obveznika. 

Eu normom je u polju BT -4 propisano da eRačun mora imati oznaku operatera i polje BT-5 u kojem se navodi OIB operatera. 
 

Ključne riječi: oznaka operatera, OIB, samoposlužni proces, interni akt
 

98. AKO SE ISPOSTAVLJA DOKUMENT S NEGATIVNIM IZNOSOM - TEREĆENJE, HOĆE LI SUSTAV FISKALIZACIJE MOĆI PREPOZNATI DA SE RADI O SMANJENJU PRETPOREZA, A NE SMANJENJU OBVEZE ZA POREZ I HOĆE LI BITI OMOGUĆENO FISKALIZIRATI DOKUMENT S NEGATIVNIM IZNOSOM - TEREĆENJE? 
 

Ako se fiskalizira račun koji ima negativne vrijednosti, on će biti izračunan kao negativan. Iznimka je knjižno odobrenje koje se smatra negativnim i u slučajevima kada dođe kao pozitivan.
 

Ključne riječi: fiskalizacija terećenja, negativni iznos, terećenje, smanjenje pretporeza, fiskalizacija 2.0
 

99. VEZANO ZA POLJE IDENTIFIKATOR SHEME, IDU LI SVI MATERIJALI/PROIZVODI POD CG(COMMODITY GROUPING) I ŠTO STAVITI ZA ERAČUNE ZA USLUGE?
 

Identifikator sheme, označava klasifikaciju koja se koristi. Koristi se KPD klasifikacija, oznaka koja se unosi je 'CG'. Navedeno se koristi i za usluge i za robe.
 

Ključne riječi: identifikator sheme-polje Commodity grouping, KPD
 

100. NA ŠTO SE ODNOSI DIO VERZIJA SHEME?
 

Navedeno se odnosi na verziju KPD klasifikacije. Trenutno važeća verzija je KPD2025. Klasifikacija se mijenja i detalji su objavljeni na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Navedeno možete pronaći na ovoj poveznici: 

https://web.dzs.hr/App/klasus/default.aspx?lang=hr
 

Ključne riječi: verzija sheme, KPD
 

101. KADA SE  KORISTI ŠIFRA VRSTE DOKUMENTA 83 ODOBRENJE ZA FINANCIJSKE ISPRAVE?
 

Odobrenje 381 već samo po sebi sadrži financijski ispravak. To je opet širina Norme i šifarnika koji ima puno širi obujam od realno potrebnog. Šifra 83 koristi kad se baš radi financijski ispravak na obje strane, znači primatelj računa je knjižio izvorni račun i sad naknadno radi financijski ispravak i mora proknjižiti i to. I radi se o financijama, ne o npr. skladištu. No, ponavljamo, već je 381 dovoljan i za tu svrhu.
 

Ključne riječi: šifra dokumenta 83
 

102. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU ŠIFRE VRSTE DOKUMENTE 383- TEREĆENJE I 384-KOREKTIVNI RAČUN?
 

Korektivni račun se može koristiti na način da postoje pozitivne i negativne stavke i služi općenito za korekcije koje se odnose na referencirani izvorni račun. Utječe na PDV ovisno o tome da li su stavke negativne ili pozitivne.

Terećenje je zapravo opet račun koji dodatno tereti referencirani račun i utječe na PDV jer ima nova terećenja. Npr. izdan je račun na 100.00 + PDV25% = 125.00. Terećenje nakon tog računa koje kaže da je osnovica uvećana za dodatnih 20.00 + PDV25% = 25.00. Obveza PDV po ta dva računa je 25.00 + 5.00 = 30.00
 

Ključne riječi: šifra vrste dokumenta 383-Terećenje i 384-Korektivni račun
 

103. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU VRSTE POSLOVNOG PROCES P4 I P6?
 

Proces P4 - objašnjenje:

Kupac naručuje robu i usluge. Plaćanje predujma je obavljeno unaprijed. Svaka isporuka rezultira računom i račun se može odnositi samo na jednu isporuku i na jednu narudžbenicu. Prodavatelj će po izdavanju računa za obavljenu isporuku, stornirati  račune za predujam.

Proces P6 - objašnjenje:

Plaćanje se obavlja prije nego što je isporuka izvršena, temeljem specifične narudžbe koju je postavio Kupac. Narudžbenica je razmijenjena između kupca i prodavatelja, ali dogovoreno je da će se  plaćanje izvršiti prije isporuke. Klijent plaća unaprijed na temelju specifične narudžbe koju je postavio. Iako narudžba može biti specifična za određenu isporuku, plaćanje se obavlja prije nego što se isporuka izvrši. Prodavatelj će po izdavanju računa za obavljenu isporuku, stornirati  račune za predujam.

Dodatno: najveća razlika je što u P4 ne mora postojati narudžbenica, dok u procesu P6 postoji specifična narudžbenica za određenu isporuku.

Kod P4 i avansnog plaćanja nema obaveze iskazivanja KPD jer se može izdati račun za predujam za još nepostojeće isporuke.
 

Ključne riječi: poslovni proces P4 i P6, KPD
 

104. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU ŠIFRE VRSTE DOKUMENTA 325- PREDRAČUN I 386- RAČUN ZA PREDUJAM?
 

Predračun (Proforma invoice),  je neobvezujući dokument koji se koristi kao ponuda prije sklapanja posla. Nije knjigovodstveni dokument i nema učinak računa u smislu Zakona o PDV-u i Zakona o računovodstvu.

Račun za predujam je pravi račun u smislu Zakona o PDV-u, koji se izdaje nakon što je posao dogovoren i obavljeno plaćanje prodavatelju unaprijed. 

Predračun kao pojam je preuzet iz EU norme, s obzirom na to da mi slijedimo EU normu, pa smo ga ostavili i ovdje ako postoji potreba za njegovim korištenjem.
 

Ključne riječi: šifra vrste dokumenta 325-Predračun i 386-Račun za predujam
 

105. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU ŠIFRE VRSTE DOKUMENTA 81-ODOBRENJE ZA ROBU I USLUGE, 83- ODOBRENJE ZA FINANCIJSKE ISPRAVKE I 381- ODOBRENJE? 
 

Navedeni šifarnik je preuzet iz EU norme pa pokriva i tuzemne i inozemne transakcije. U Hrvatskoj se najčešće koriste sljedeće šifre vrste dokumenta: 

82 - Račun za mjerene usluge

326 - Parcijalni račun

380 - Komercijalni račun

383 - Terećenje

384 - Korektivni račun

386 - Račun za predujam

394 - Račun za leasing

Dodatno, 81 - Odobrenje za robu i usluge: 
 

• Nije račun i nema porezni značaj sam po sebi.

• Koristi se unutar poduzeća radi kontrole i autorizacije procesa.

• Obično ga izdaje prodaja, nabava, računovodstvo ili uprava.
 

83 - Odobrenje za financijske ispravke je interna potvrda kojom se kontrolirano ispravljaju pogreške u knjigovodstvu. Ne odnosi se na ispravke računa prema kupcima, već na knjiženja unutar računovodstvenog sustava.

Prema EU normi, specifikaciji osnovne uporabe eRačuna s proširenjima, za odobrenje se koristi šifra vrste dokumenta 381 i obuhvaća račun koji se odnosi na odobrenje.

Navedeni šifarnik u dokumentaciji omogućuje širu poslovnu potrebu, kako za potrebe fiskalizacije 2.0 tako i za interne potrebe poreznih obveznika.

EN podržava širi set tipova dokumenata od stvarne potrebe.
 

Ključne riječi: šifra vrste dokumenta 81-Odobrenje za robu i usluge, 83-Odobrenje za financijske ispravke i 381-Odobrenje
 

106. JE LI POLJE REFERENCA NA UGOVOR - BT-12 OBVEZNO POLJE I KOJI SE PODATAK  OČEKUJE?
 

Navedeni podatak nije obvezan,  ali ako se poslovni odnos temelji na ugovoru, on se navodi i obvezan je, a ako ne postoji ugovor na temelju kojeg se izdaje eRačun, podatak nije obavezan. Očekuje se podatak o broju ugovora (identifikacija ugovora koja mora biti jedinstvena).
 

Ključne riječi: polje 3.1.3.7 referenca na ugovor- BT-12
 

107. MOŽE LI SE ZA POLJE PRETHODNI ERAČUN BG-3 STAVITI PERIOD NA KOJI SE ODNOSE PRETHODNI RAČUNI (AKO POSTOJI VIŠE NJIH) ILI MORAJU SVI DOKUMENTI BITI NAVEDENI POJEDINAČNO?
 

Svaki dokument se navodi zasebno kao referenca, a pravila su definirana u specifikaciji osnovne uporabe eRačuna s proširenjima, unutar poglavlja BG-3 Referenca prethodnog računa.
 

Ključne riječi: polje 3.1.3.8 prethodni eRacun-BG-3
 

108. DA LI BT-111 ZNAČI DA ĆE PRIKAZATI UKUPNI IZNOS PDV-A U RAČUNOVODSTVENOJ VALUTI U ONOJ VALUTI KOJU SMO NAVELI U BT-6?
 

Valuta koju primjenjujete je EUR, a polje BT-111 prikazuje iznos koji će biti vezan na navedenu valutu iskazanu u polju BT-6.
 

Ključne riječi: BT-111, BT-6, računovodstvena valuta, PDV
 

109. NA KOJI NAČIN SE EVIDENTIRA STORNO RAČUNA I STORNO ODOBRENJA RAČUNA?
 

Storno računa može se raditi na dva načina. Izdavanje korektivnog računa (Invoice) u negativnom punom iznosu s oznakom procesa P10 i tip dokumenta 384 ili izdavanjem odobrenja (CreditNote) u punom iznosu s oznakom procesa P9 i tip dokumenta 381. 

Storno odobrenja bi zapravo bilo terećenje (Invoice) u punom iznosu i oznakom procesa P10 i tip dokumenta 384. 

Storno odobrenja bi se moglo raditi i sa tipom 381 (CreditNote) s negativnim iznosima i oznakom procesa P9, međutim ovo izrazito komplicira obradu takvih dokumenata.
 

Ključne riječi: storno računa, storno odobrenja, šifarnik vrste dokumenta
 

110. POSTOJI LI PREDVIĐENO POLJE ZA NAZIV BANKE NA IZLAZNIM DOKUMENTIMA I JE LI OBAVEZNO? JE LI TO BT-20 UVJETI PLAĆANJA ILI BT-81 KOD NAČINA PLAĆANJA?
 

Postoji BT-86 Identifikator pružatelja platnih usluga u koji se upisuje BIC ili SWIFT koji se odnosi na banku. Poslovni pojam i polje za naziv banke nije definiran u EN.

Ključne riječi: naziv banke na izlaznim dokumentima, BT-86 Identifikator pružatelja platnih usluga
 

111. POSTOJI LI PREDVIĐENO POLJE ZA NAČIN PLAĆANJA (NPR. TRANSAKCIJSKI RAČUN) NA IZLAZNIM DOKUMENTIMA I JE LI OBAVEZNO? JE LI TO BT-20 UVJETI PLAĆANJA ILI BT-81 KOD NAČINA PLAĆANJA?
 

Navedeni podatak se unosi u polje BT-81. Poslovno pravilo za ovaj podatak glasi: Instrukcija za plaćanje (BG-16) navest će kod načina plaćanja (BT-81). 

Za navedeni primjer treba koristiti: 30 - Kreditni transfer.
 

Ključne riječi: način plaćanja, polje BT-81, instrukcija za plaćanje BG-16
 

112. JE LI IDENTIFIKATOR BT-126 REDNI BROJ STAVKI RAČUNA?
 

Navedeni podatak se može smatrati i rednim brojem stavke računa.
 

Ključne riječi: identifikator BT-126, redni broj stavki računa
 

113. JE LI POLJE BT-156 ŠIFRA PROIZVODA KOD KUPCA OBAVEZNO? MOŽE LI BITI PRAZNO AKO NEMAMO INFORMACIJU OD KUPCA?
 

Navedeni podatak nije obavezan. 

Napomena: podsjećamo na poslovno pravilo HR-BR-33 (Račun ne smije sadržavati prazne xml elemente osim elementa s elektroničkim potpisom računa).
 

Ključne riječi: polje BT-156 Šifra proizvoda kod kupca, poslovno pravilo HR-BR-33
 

114. MOŽE LI SE EAN KOD PROIZVODA STAVITI POD IDENTIFIKATOR BT-128?
 

EAN kodovi se upisuju u polje BT-157 Standardni identifikator artikla s Identifikatorom sheme „0160“. U Specifikaciji osnovne upotrebe eRačuna s proširenjima je naveden primjer za EAN kod:

Primjer korištenja:

…

<cac:Item>

…

<cac:StandardItemIdentification>

<cbc:ID schemeID=“0160“>04012345123456</cbc:ID>

</cac:StandardItemIdentification>

…

</cac:Item>

…

</cac:InvoiceLine>

Ključne riječi: EAN kod, identifikator BT-157
 

115. KAKO PRIKAZATI POPUSTE/ RABATE AKO IH IMA  VIŠE OBZIROM DA JE SAMO JEDNA LINIJA U SPECIFIKACIJI ILI  IH JE POTREBNO ZBROJITI ( BT-136, BT-137, BT-138)?
 

Popusti se mogu iskazati na 3 načina:
 

1. Popusti na razini dokumenta (BG-20), može ih biti više i tako je definirano Specifikacijom, i takvi popusti umanjuju osnovicu PDV-a po određenoj kategoriji/stopi PDV-a

2. Popusti na razini stavke računa (BG-27), može ih biti više i tako je definirano Specifikacijom, i takvi popusti umanjuju neto iznos stavke računa

3. Popust na cijenu artikla (BT-147), može biti samo jedan i vrlo rijetko se koristi, utječe na jediničnu neto cijenu artikla.
 

U Specifikaciji je jasno navedeno da ih može biti više u koloni „Kardinalnost“ i navedena vrijednost „0..n“ koja označava da je poslovni pojam (polje, element) neobavezan i da ih može biti više.
 

Ključne riječi: Prikaz popusta, dokument (BG-20), stavka računa (BG-27), cijena artikla (BT-147) 
 

116. JE LI OBAVEZNO NAVESTI CIJENU PO JEDINICI MJERE? 
 

Jedinična cijena se obavezno navodi na stavci računa i povezana je s jedinicom mjere u smislu jedinične količine (BT-149) i kôda jedinice mjere jedinične količine (BT-150). BT-149 i BT-150 nisu obavezni podaci. Ako se ne navede BT-149 i BT-150 smatra se da je cijena iskazana za količinu 1. BT-149 i BT-150 se koristi u situacijama u kojima želimo iskazati cijenu za npr. 100 (komada) nekog artikla.

Ključne riječi: jedinična cijena, BT-149 i BT-150