Izdavanje i primanje eRačuna i fiskalizacija eRačuna

2. ŠTO JE FISKALIZACIJA ZAPRIMANJA ERAČUNA? JE LI TO ZAPRIMLJEN, ODBIJEN, PRIHVAĆEN, PLAĆEN ERAČUN ILI NEŠTO DRUGO?
 

U kontekstu u kojem je postavljeno pitanje možemo reći da je fiskalizacija zaprimanja eRačuna pojam koji najbliže odgovara pojmu zaprimljen. Naime, pretpostavka je da je fiskalizacija dio programskog rješenja pristupne točke te da će se u trenutku kada stigne eRačun provesti automatski postupak temeljen na određenom programskom rješenju (bez ljudske intervencije) izdvajanjem dijela podataka iz eRačuna i dostavom u Poreznu upravu.  Dakle, to je trenutak kada je eRačun poslan i dostavljen drugoj strani i trenutak od kada obje strane imaju saznanja o tom eRačunu. Međutim na strani primatelja tek će započeti proces koji prati eRačun kao što je likvidatura, koja naravno može završiti i odbijanjem eRačuna.
 

Ključne riječi: fiskalizacija, zaprimanje, eRačun, sustav, likvidatura
 

 

Zakonom je propisan rok u kojem se mora provesti postupak fiskalizacije zaprimanja eRačuna. Tako se člankom 48. stavkom 4. Zakona propisuje da je fiskalizaciju eRačuna za primljeni eRačun primatelj eRačuna dužan provoditi odvojeno od postupka razmjene eRačuna najkasnije pet radnih dana od primitka eRačuna. 

Što se tiče odbijanja eRačuna navedeno je postupak koji se provodi odvojeno od postupka fiskalizacije zaprimanja odnosno koji se provodi kao dio provjere vjerodostojnosti knjigovodstvene isprave. Zakon nije propisao rok u kojem obveznik može odbiti zaprimljeni eRačun, ali je propisao rok da je primatelj eRačuna dužan u Sustav za fiskalizaciju do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti podatke o eRačunima za koje je izvršio odbijanje u prethodnom mjesecu (članak 52. stavak 1.) neovisno od činjenice kada je navedeni eRačun zaprimljen odnosno fiskaliziran.
 

Ključne riječi: prihvat/odbijanje eRačuna, rok za odbijanje
 

4. NA KOJI NAČIN NEPROFITNA UDRUGA KAO OBVEZNIK ZAPRIMANJA ERAČUNA MOŽE ZAPRIMATI ERAČUNE?
 

Prema Zakonu o fiskalizaciji u B2B segmentu, obvezu izdavanja eRačuna ima izdavatelj eRačuna
 

1. porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu i upisan je u registar obveznika PDV-a
2. obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak i obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit, koji nije upisan u registar obveznika PDV-a, a ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu
3. tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a nisu upisani u registar obveznika PDV-a.
 

Primatelj eRačuna je
 

a)  porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu i upisan u registar obveznika PDV-a
b) obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak  i obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit, koji nije upisan u registar obveznika PDV-a, a ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu  
c) tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a nisu upisani u registar obveznika PDV-a koji ima obvezu zaprimanja eRačuna te provedbu fiskalizacije eRačuna.

Ako su neprofitne udruge obveznici poreza na dobit, odnosno proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a nisu upisani u registar obveznika PDV-a , iste su u obvezi zaprimanja eRačuna od 01.01.2026. godine i izdavanja eRačuna od 01.01.2027. godine, u B2B segmentu.
Ako su neprofitne udruge porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu i upisane su u registar obveznika PDV-a, tada su iste u obvezi izdavanja i zaprimanja eRačuna od 01.01.2026. u B2B segmentu. 
Svi izdavatelji i primatelji eRačuna imaju obvezu fiskalizacije eRačuna. 
Ako neprofitne udruge nisu obveznici poreza na dobit, niti obveznici u sustavu PDV-a, tada nemaju obvezu izdavanja i zaprimanja eRačuna, niti Fiskalizacije 2.0. 
Dakle, ovisno o poreznom statusu neprofitne udruge, ukoliko je obveznik Fiskalizacije 2.0, tada mora imati pristupnu točku, odnosno informacijskog posrednika. 
Napominjemo kako MIKROeRAČUN je besplatna aplikacija Porezne uprave u kojoj je Porezna uprava pristupna točka odnosno informacijski posrednik. Pravo korištenja aplikacije ima izdavatelj i primatelj eRačuna pod uvjetom da nisu upisani u registar obveznika PDV-a prema propisu o PDV-u  i da nisu javni naručitelji.

Aplikacija ima nekoliko funkcionalnosti:
 

- zaprimanje eRačuna od 1. siječnja 2026.
- izdavanje eRačuna od 1. siječnja 2027.
- fiskalizacija zaprimanja i izdavanja eRačuna
- čuvanje eRačuna u rokovima čuvanja.
 

Ističemo da neprofitne udruge, koje nisu obveznici poreza na dobit, nisu obveznici fiskalizacije odnosno ne smatraju se zakonski obveznim izdavateljem i primateljem eRačuna iste ne mogu koristiti aplikaciju MIKROeRAČUN.

Informacijskog posrednika će se trebati ovlastiti putem FiskAplikacije. FiskAplikaciji se pristupa kroz sustav ePorezna. Uvid će imati osoba koju porezni obveznik ovlasti. Aplikacija je namijenjena svim poreznim obveznicima na koje se Zakon odnosi.

Ključne riječi: eRačun, MIKROeRAČUN, neporfitna udruga
 

1. Korištenje vrsta dokumenata i oznake procesa
 

Za slučajeve samoizdavanja računa preporučuje se korištenje vrste dokumenta 389 - Self billed invoice, uz primjenu oznake procesa P12.

Za slučajeve samoizdavanja odobrenja preporučuje se korištenje vrste dokumenta 261 - Self billed credit note, uz primjenu oznake procesa P12.

Uz oznaku procesa, potrebno je u poruci eksplicitno navesti odgovarajući tip dokumenta putem elemenata InvoiceTypeCode / CreditNoteTypeCode, čime se osigurava jednoznačna interpretacija vrste dokumenta na razini UBL poruke.

Naime, DocumentTypeCode u UBL standardu povezan je s više funkcionalnih i procesnih aspekata te se ne preporučuje oslanjanje isključivo na oznaku procesa kao jedini mehanizam identifikacije vrste dokumenta. Oznaka procesa P12 definira kontekst razmjene, ali ne zamjenjuje eksplicitno definiranje vrste dokumenta.

U svrhu ispravne i jednoznačne obrade poruka, potrebno je izbjeći paralelne ili implicitne kanale identifikacije namjene dokumenta te se dosljedno pridržavati UBL semantike kroz kombinaciju oznake procesa i odgovarajućih tipova dokumenata.

Navedene vrste dokumenata (389 i 261) već se koriste u postojećim implementacijama te se ova praksa potvrđuje kao ispravna i preporučena.
 

2. Model razmjene kod samoizdavanja eRačuna

U nastavku se dodatno pojašnjava postupak samoizdavanja eRačuna, koji se temelji na osnovnom modelu razmjene eRačuna s četiri sudionika:

Ključne riječi: eRačun, fiskalizacija, samoizdavanje računa (self-billing), kupac, prodavatelj, eIzvještavanje

             14.  KAKO POSTUPITI U SLUČAJEVIMA ZAPRIMLJENIH ERAČUNA U KOJIMA U XML-U RAČUNA NIJE POPUNJENO POLJE PROPISANO VAŽEĆOM TEHNIČKOM SPECIFIKACIJOM FISKALIZACIJE ERAČUNA? (Objavljeno 30.4.2026.) 

Mapiranje identifikacije izdavatelja eRačuna u fiskalizacijsku poruku

Ovom uputom daje se operativno pojašnjenje postupanja za slučajeve zaprimljenih eRačuna u kojima u XML-u računa nije popunjeno polje propisano važećom Tehničkom specifikacijom fiskalizacije eRačuna, a eRačun je uspješno prošao Schematron validaciju i valjano je razmijenjen putem sustava eRačuna.

 

U praksi su utvrđeni slučajevi, osobito kod neoporezivih računa, u kojima eRačun prolazi važeću validaciju, ali ne sadrži OIB izdavatelja u polju "/Invoice/cac:AccountingSupplierParty/cac:Party/cac:PartyTaxScheme/cbc:CompanyID". U takvim slučajevima, iako je eRačun tehnički ispravan i valjano zaprimljen, nije moguće izraditi fiskalizacijsku poruku isključivo prema trenutno objavljenoj tehničkoj specifikaciji.

 

Analizom zaprimljenih primjera utvrđeno je da se radi o neoporezivim računima za koje, sukladno važećim pravilima, određeni PDV identifikacijski podaci nisu obvezni.

 

Slijedom navedenog, a radi omogućavanja fiskalizacije valjano zaprimljenih eRačuna u ovim konkretnim slučajevima, dopušta se korištenje alternativnih elemenata XML strukture računa za potrebe identifikacije izdavatelja.

 

Za potrebe izrade fiskalizacijske poruke u navedenim konkretnim slučajevima dopušteno je mapiranje identifikacije izdavatelja iz sljedećeg polja:

 

"/AccountingSupplierParty/cac:Party/cbc:EndpointID"

 

Ako navedeno polje nije dostupno, dopušteno je koristiti i sljedeće polje:

 

"/AccountingSupplierParty/cac:Party/cac:PartyIdentification/cbc:ID"

 

Navedena polja dopušteno je koristiti isključivo u slučajevima kada polje propisano važećom Tehničkom specifikacijom fiskalizacije eRačuna nije prisutno u XML-u, a eRačun je tehnički ispravan i uspješno razmijenjen. Dodatno napominjemo da se navedeno polje može koristiti samo u slučaju kada je navedena shema 9934 i broj znamenki je 11.

 

Za mapiranje identifikacije izdavatelja u fiskalizacijsku poruku u ovim slučajevima ne koriste se sljedeća polja:

 

"/AccountingSupplierParty/cac:Party/cac:PartyLegalEntity/cbc:CompanyID" 

 

"/AccountingSupplierParty/cac:SellerContact/cbc:ID"

 

Ako je eRačun prošao Schematron validaciju i zaprimljen je putem sustava eRačuna, uz primjenu ove upute ne bi trebala postojati zapreka za izradu fiskalizacijske poruke u navedenim konkretnim slučajevima.

 

Ova uputa predstavlja operativno pojašnjenje za postupanje u trenutno utvrđenim situacijama te ne isključuje mogućnost budućih izmjena i dopuna važeće Tehničke specifikacije fiskalizacije eRačuna.

Ključne riječi: eRačun, fiskalizacija, tehnička specifikacija fiskalizacije

              15.  KAKO POSTUPITI U SLUČAJEVIMA POJAVE PONOVNO POSLANIH ERAČUNA KOJI NEMAJU OZNAKU 'INDIKATOR KOPIJE RAČUNA', A VEĆ SU PRETHODNO USPJEŠNO ZAPRIMLJENI U SUSTAVU? (Objavljeno 5.5.2026.)

Ovom uputom uređuje se postupanje informacijskih posrednika (pristupnih točaka) u konkretnim slučajevima pojave ponovno poslanih eRačuna koji nemaju oznaku „indikator kopije računa“, a već su prethodno uspješno zaprimljeni u sustavu. Uputa predstavlja operativno pojašnjenje postupanja temeljem važećih propisa i dopisa Porezne uprave te se odnosi isključivo na opisane situacije, a ne na opće institut kopije računa.

Osnovno je pravilo da se eRačun pod istim brojem, u istoj kalendarskoj godini i s istim identifikacijskim obilježjima smije poslati samo jednom. Za original eRačuna smatra se onaj eRačun koji je prvi put uspješno poslan i zaprimljen, uz koji je vezan jedinstveni identifikator poruke i koji je, prema potrebi, fiskaliziran. Svako naknadno slanje eRačuna pod istim brojem, ako ne sadrži „indikator kopije računa“, ne smatra se istim dokumentom niti zakonitom kopijom, već se radi o neregularnom ponavljanju koje nije dopušteno.

eRačun s oznakom kopije nije predmet ove upute te se isti može slati isključivo u skladu s uvjetima propisanim posebnim pravilima, pri čemu mora biti jasno i nedvojbeno označen kao kopija.

Na relaciji C1-C2 pristupna točka izdavatelja dužna je onemogućiti ponovno zaprimanje i slanje eRačuna pod istim brojem ako je prethodno zaprimila potvrdu o uspješnoj dostavi, osim u slučajevima kada prethodni pokušaj slanja nije rezultirao uspješnim zaprimanjem, fiskalizacijom ili prosljeđivanjem na višu razinu razmjene. U slučaju da je eRačun zaustavljen u sustavu zbog validacijske ili tehničke greške, a nije došlo do fiskalizacije niti slanja prema C3, dopušteno je ponoviti slanje ispravljenog eRačuna pod istim brojem, jer se u tom slučaju ne radi o duplikatu već o dovršetku nedovršenog postupka.

Nakon što je eRačun uspješno poslan prema razini C3 i zaprimljen, isti se više ne smije mijenjati niti ponovno slati bez oznake kopije. Sve naknadne poslovne ispravke provode se isključivo putem storna i izdavanja novog eRačuna, čime se osigurava integritet fiskalizacijskih i računovodstvenih podataka te sprječava mogućnost manipulacija već evidentiranim dokumentima.

Na relaciji C2-C3 ponovno slanje istog eRačuna najčešće je posljedica tehničkih retransmisija uzrokovanih izostankom potvrde o zaprimanju. U takvim situacijama pristupna točka primatelja (C3) dužna je zaprimiti poruku kroz redovni komunikacijski proces i vratiti standardiziranu potvrdu o zaprimanju, neovisno o tome je li isti eRačun već prethodno zaprimljen. Takav pristup osigurava kriptografski dokaz o isporuci i sprječava daljnje automatske pokušaje slanja istog dokumenta.

Ponovno zaprimljeni eRačun koji je već evidentiran u sustavu C3, a nema oznaku kopije, potrebno je na razini C3 zadržati, evidentirati kao tehnički duplikat, invalidirati i arhivirati, bez njegovog prosljeđivanja prema krajnjem primatelju (C4). Ovakvo „tiho zaprimanje“ smatra se ispravnim postupanjem jer sprječava ulazak duplikata u računovodstvene sustave korisnika, a istovremeno omogućuje pravilno funkcioniranje komunikacijskog protokola između pristupnih točaka.

Na relaciji prema krajnjem primatelju nužno je osigurati da se u poslovne i računovodstvene sustave ne isporučuju ponovno poslani eRačuni bez oznake kopije. Iskustvo je pokazalo da takvi duplikati uzrokuju značajne operativne poteškoće te mogu dovesti do pogrešnog postupanja korisnika, uključujući odbijanje ispravnog, fiskaliziranog eRačuna umjesto tehničkog duplikata.

Fiskalizacija se provodi nad svakim eRačunom u skladu s važećim pravilima. Duplikati bez oznake kopije ne smiju imati nikakav utjecaj na fiskalizacijske evidencije. Nekontrolirana distribucija takvih eRačuna osobito je rizična u slučajevima kada primatelj nije obveznik fiskalizacije, jer može dovesti do nesklada između podataka u sustavima korisnika i podataka kojima raspolaže Porezna uprava.

Iznimno, ponovna razmjena istog eRačuna između dvije pristupne točke može se provesti isključivo u slučaju dokumentiranih tehničkih poteškoća u komunikaciji, uz jasan i prethodno evidentiran dogovor uključenih strana. Takva razmjena mora imati isključivo svrhu osiguranja isporuke i ne smije se koristiti za poslovne ispravke ili izmjene sadržaja već zaprimljenih eRačuna.

Dosljedna primjena ove upute nužna je radi očuvanja integriteta sustava razmjene eRačuna, pravne sigurnosti svih sudionika te pouzdanosti fiskalizacijskih i računovodstvenih podataka.

Ključne riječi: eRačun, indikator kopije računa, pristupna točka

            16.  KAKO POSTUPITI VEZANO UZ SKLAPANJE UGOVORA S INFORMACIJSKIM POSREDNICIMA U SUSTAVU FISKALIZACIJE 2.0? (Objavljeno 5.5.2026.)

Sukladno odredbama Zakona o fiskalizaciji („Narodne novine“, br. 89/25), Porezna uprava daje sljedeće tumačenje vezano uz sklapanje ugovora između poreznih obveznika i informacijskih posrednika u okviru primjene Fiskalizacije 2.0.
 
Člankom 58. stavkom 4. Zakona o fiskalizaciji propisano je da porezni obveznici i informacijski posrednici sklapaju ugovore o međusobnim pravima i obvezama u vezi s poslovima propisanim Zakonom. Iznimno, sukladno članku 58. stavku 5. Zakona, sklapanje ugovora nije obvezno isključivo u slučaju korištenja aplikacije MIKROeRAČUN, pri čemu se odnos uređuje prihvaćanjem općih uvjeta koje objavljuje Porezna uprava.
 
Ugovorni odnos mora postojati između poreznog obveznika, kao obveznika postupanja po Zakonu, i informacijskog posrednika koji je upisan na Popis informacijskih posrednika Porezne uprave. Aplikacije, ERP sustavi i druge platforme, poput poslovnih ili računovodstvenih softvera, nisu subjekti Zakona o fiskalizaciji, osim ako istodobno nemaju status informacijskog posrednika.
 
Zakon o fiskalizaciji ne propisuje obvezni oblik ugovora. Ugovor između poreznog obveznika i informacijskog posrednika može se valjano sklopiti u pisanom obliku, na papiru ili u elektroničkom obliku, kao i elektroničkim putem prihvaćanjem općih uvjeta poslovanja informacijskog posrednika. Sklapanje ugovora u elektroničkom obliku pravno je valjano te se njegova pravna snaga ne može osporavati isključivo zbog načina sklapanja.
 
Smatra se da je ugovor između poreznog obveznika i informacijskog posrednika valjano sklopljen prihvaćanjem općih uvjeta poslovanja informacijskog posrednika ako su poreznom obvezniku prije sklapanja ugovornog odnosa bili dostupni opći uvjeti poslovanja, ako je u tim uvjetima jasno navedeno tko je informacijski posrednik i koje poslove obavlja sukladno Zakonu o fiskalizaciji, ako postoji jasna i nedvojbena radnja prihvata, poput prihvaćanja uvjeta, dovršetka registracije, odabira ili kupnje usluge, te ako je prihvat općih uvjeta izvršen prije početka korištenja usluga. Takav oblik ugovaranja dopušten je i u prepaid i SaaS (softver kao usluga) modelima.
 
Dopušten je i model u kojem porezni obveznik koristi usluge informacijskog posrednika putem ERP sustava ili druge platforme, pod uvjetom da postoji ugovorni odnos između poreznog obveznika i informacijskog posrednika. U tim slučajevima mora biti jasno tko je informacijski posrednik, da porezni obveznik samostalno bira informacijskog posrednika u sustavu ePorezne te da ERP sustav nastupa kao tehnička ili aplikativna platforma, a ne kao zamjena za informacijskog posrednika. Model u kojem porezni obveznik sklapa ugovor isključivo s ERP om, bez jasnog i dokazivog ugovornog odnosa s informacijskim posrednikom, nije u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji.
 
Sukladno Zakonu o fiskalizaciji, informacijski posrednik odgovara za ispravnost programskog rješenja koje nudi, dok porezni obveznik odgovara za ispravno izdavanje i zaprimanje eRačuna, fiskalizaciju eRačuna i eIzvještavanje. ERP sustavi nemaju zakonom propisanu odgovornost informacijskog posrednika, osim ako i sami imaju taj status.
 
Porezna uprava smatra da je sklapanje ugovora prihvaćanjem općih uvjeta poslovanja informacijskog posrednika dopušteno i zakonito, ako je porezni obveznik jasno upoznat s identitetom informacijskog posrednika, opsegom njegovih usluga i ako postoji dokaziva radnja prihvata uvjeta. Cilj ovakvog tumačenja je osigurati pravnu sigurnost, transparentnost ugovornih odnosa i jasno razgraničenje odgovornosti u sustavu Fiskalizacije 2.0.

Ključne riječi: eRačun, fiskalizacija, informacijski posrednici, programsko rješenje

17. KAKO POSTUPITI KOD PRIMJENE POSEBNOG POSTUPKA OPOREZIVANJA MARŽE ZA RABLJENA DOBRA? (Objavljeno 5. 5.2026.)

Kod primjene posebnog postupka oporezivanja marže za rabljena dobra, sukladno članku 103. i članku 79. Zakona o PDV-u, PDV se ne iskazuje odvojeno na računu, već je sadržan u cijeni. 
 
Slijedom toga, u standardnom dijelu eRačuna (UBL) koristi se kategorija PDV-a „E”, uz iskazivanje PDV-a u iznosu 0,00 i obveznu napomenu o primjeni posebnog postupka. 
 
Takvo označavanje proizlazi iz tehničkih pravila eRačuna i ne predstavlja oslobođenje u materijalnom smislu. Podaci o stvarnoj poreznoj osnovici (marži) i pripadajućem PDV-u ne iskazuju se u UBL dijelu, već se dostavljaju putem HR proširenja (Fiskalizacija 2.0) unutar elementa <hrextac:HRFISK20Data>, kroz odgovarajuće <hrextac:HRTaxTotal> i <hrextac:HRTaxSubtotal> zapise.
 
 U slučaju kada račun uključuje i posebni porez na motorna vozila (PPMV), nije potrebno izdavati zaseban eRačun. PPMV se smatra prolaznom stavkom koja ne ulazi u osnovicu PDV-a. 
 
U standardnom UBL dijelu eRačuna, ovisno o implementaciji, može biti iskazan na razini dokumenta bez utjecaja na PDV (često uz kategoriju „E”). 
 
Radi dosljedne porezne interpretacije i sukladno važećim tehničkim specifikacijama, u HR proširenju preporučuje se razdvajanje: marža se iskazuje kao dio posebnog postupka oporezivanja, dok se PPMV iskazuje zasebno kao iznos izvan sustava PDV-a (npr. uz odgovarajuću oznaku poput HR:PPMV i poreznu shemu CAR).
 
Takav pristup osigurava jasnu razliku između oporezivog dijela i iznosa koji ne ulaze u osnovicu PDV-a, uz napomenu da konkretna tehnička implementacija može ovisiti o primijenjenoj verziji specifikacije i sustavu razmjene eRačuna.

• INO DRUŠTVA KOJA IMAJU SAMO PDV BROJ U HRVATSKOJ (BEZ STALNE POSLOVNE JEDINICE) I NEREGISTRIRANE?
 

Navedene osobe ne smatraju se izdavateljima i primateljima eRačuna prema Zakonu.
 

 

Zakonom se propisuje obveza izdavanja eRačuna u B2B segmentu, između ostalih, za sve izdavatelje eRačuna koji su u sustavu PDV-a. Stoga i samostalni umjetnik u sustavu PDV-a mora izdati eRačun ako ga izdaje obvezniku koji se prema Zakonu smatra primateljem eRačuna. Tehničkom specifikacijom osnovne uporabe eRačuna s proširenjima, dostupnom na portalu Fiskalizacije, u dijelu eRačun, prošireno je polje Napomene te se iznosi vezani uz iskazivanje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja mogu iskazati u navedenom polju. Dakle, u konkretnom slučaju nije moguće napraviti izuzeće od izdavanja eRačuna i primijeniti eIzvještavanje.
 

Ključne riječi: samostalni umjetnici, eRačun, B2B, sustav PDV-a, Polje Napomene, fiskalizacija
 

Javnobilježnički i odvjetnički uredi kao obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili kao obveznici poreza na dobit smatraju se i obveznicima fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji i obveznicima eRačuna i fiskalizacije eRačuna.

Ključne riječi: javnobilježnički uredi, odvjetnički uredi, porez na dohodak, porez na dobit, fiskalizacija, eRačuni
 

5. SMATRA LI SE ZAJEDNICA SUVLASNIKA IZDAVATELJEM I PRIMATELJEM ERAČUNA?
 

Zajednica suvlasnika nije primatelj eRačuna u smislu Zakona. Međutim, navodimo da ako zajednica suvlasnika obavlja i druge djelatnosti osim održavanja zgrade, ista u skladu s posebnim propisima može biti obveznik PDV-a, odnosno poreza na dobit te bi  u tom slučaju bila obveznik fiskalizacije 2.0 prema Zakonu.
 

 

Paušalni obrt, kao obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, je od 01.01.2026. u obvezi zaprimanja eRačuna i fiskalizacije istih, ako je račun izdao izdavatelj eRačuna. Tijekom 2026. godine za obveznike koji nisu u sustavu PDV-a (pa tako i za paušalni obrt) ne postoji obveza izdavanja eRačuna, već se račun može izdavati kao i do sada. Od 01.01.2027. i za obveznike koji nisu u sustavu PDV-a počinje obveza i izdavanja eRačuna i fiskalizacije  istih prema primateljima eRačuna. Obveza izdavanja eRačuna postoji bez obzira na broj računa koji se izdaju. 

Obveznici koji nisu u sustavu PDV-a za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju istih mogu koristiti besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN, koja se nalazi unutar ePorezne. Napominjemo da na poveznici https://porezna.gov.hr/fiskalizacija/bezgotovinski-racuni/fiskalizacija-bezgotovinskih-racuna možete naći Korisničke upute aplikacije MIKROeRAČUN. 
 

 

eRačun je  račun izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku koji omogućuje automatsku i elektroničku obradu. Stoga se za izdavanje i zaprimanje eRačuna mora imati programsko rješenje. Zakon navedeno programsko rješenje navodi kao pristupnu točku. Navedenu pristupnu točku svaki izdavatelj i primatelj eRačuna može razviti ili samostalno ili nabaviti na tržištu.

Prema navedenom eRačunom se ne smatra pdf format računa niti se eRačun može poslati na mail.
 

 

Zakonom  se propisuje  eRačun kao račun koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku, a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu. eRačun kao strukturirani elektronički oblik zaprima se u sustave i sustavi razmjenjuju eRačun. Dakle, eRačun nije pdf niti sličan dokument koji se može poslati na mail adresu. Stoga email nije i ne može biti sredstvo za razmjenu eRačuna. 
 

 

Promjena koju donosi Zakon odnosi se na obvezu razmjene eRačuna. Stoga obveznici koji se smatraju izdavateljima i primateljima eRačuna moraju izvršiti pravovremene pripreme za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju. U tom dijelu obvezni su:
 

- odrediti svoju pristupnu točku odnosno nabaviti programsko rješenje za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju 

- po odabiru pristupne točke  potvrditi Poreznoj upravi adresu za zaprimanje eRačuna putem FiskAplikacije (u ePoreznoj) - radi objave adrese u Adresaru Porezne uprave

- potvrditi ovlaštenje za osobu koja dostavlja fiskalizacijsku poruku uz korištenje digitalnih certifikata

- povezati „listu“ svojih proizvoda s klasifikacijom KPD

- biti spremni za provedbu izvještajnog sustava i to: 

1. izdavatelj eRačuna za račune za koje se ne može izdati eRačun radi nedostupnosti adrese primatelja te podatke o naplati

2.  primatelj eRačuna podatak o odbijanju eRačuna. 
 

Obveza razmjene eRačuna uvodi se postupno. Obveznici u sustavu PDV-a započinju s razmjenom eRačuna od 1. siječnja 2026.. Ostali primatelji eRačuna u 2026. godini imaju obvezu zaprimanja eRačuna i fiskalizacije zaprimanja, a od 1. siječnja 2027. i obvezu izdavanja eRačuna i fiskalizaciju izdavanja. 

Obveznici koji od 1. siječnja 2026. imaju obvezu samo zaprimanja eRačuna, a istovremeno nisu obveznici javne nabave, mogu kao pristupnu točku koristiti besplatnu aplikaciju Porezne uprave MIKROeRačun. 
 

 

Da. Programska rješenja se međusobno razlikuju. Stoga porezni obveznika koji  istovremeno izdaje račune u krajnjoj potrošnji i račune u B2B i B2G segmentu mora raspolagati s oba programska rješenja. Napominjemo i da obveznik koji samo izdaje račune u krajnjoj potrošnji, ali istovremeno zaprima ulazne račune od drugih izdavatelja eRačuna mora isto tako raspolagati s oba programska rješenja.

Postupak izdavanje eRačuna i fiskalizacije provodi se u nekoliko koraka:
 

1. Izdavatelj izdaje eRačun primatelju korištenjem programskog rješenja

2. Automatizirano programsko rješenje izdavatelja izdvaja set podatka iz eRačuna i šalje fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi

3. Automatizirano programsko rješenje primatelja izdvaja set podatka iz eRačuna i šalje fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi
 

Fiskalizaciju provode i izdavatelj i primatelj eRačuna čime je omogućena unakrsna provjera podataka. 
 

 

U fiskalizacijskoj poruci Poreznoj upravi dostavljaju se sljedeći podaci:
 

1. datum izdavanja računa, broj računa i datum dospijeća plaćanja

2. izdavatelj i primatelj računa

3. količina, vrsta isporučenih dobara i/ili obavljenih usluga, uključujući KPD, osim u slučaju računa za predujam te jedinična cijena bez PDV-a

4. datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma 

5. porezna osnovica za svaku poreznu stopu ili izuzeće, 

6. stopa PDV-a i iznos PDV-a koji treba platiti, osim ako se primjenjuje poseban postupak 

7. broj i datum prvobitnog računa, u slučaju promjena i

9. broj bankovnog ili virtualnog računa izdavatelja eRačuna
 

 

Zakonom je propisana obveza izdavanja i zaprimanja eRačuna između osoba koje se smatraju primateljima i izdavateljima i to za tuzemne transakcije. Kada su kumulativno zadovoljeni uvjeti da se radi o osobama koje se smatraju primateljima i izdavateljima eRačuna i da se radi o tuzemnoj transakciji izdaje se eRačun i provodi fiskalizacija. Ako se u navedenom slučaju ne može izdati eRačuna radi nedostupnosti adrese primatelja eRačuna u digitalnom adresaru koji vodi Porezna uprava (AMSu)  izdavatelj eRačuna dužan je putem  eIzvještavanja  dostaviti podatke za isporuke za koje nije bilo moguće izdati eRačun ako se radi o trgovačkom društvu ili obrtniku ili nositelju slobodnog zanimanja kao primateljima računa.

Ako se radi o izdavanju računa od strane izdavatelja eRačuna, ali se ne radi o osobi koja se smatra primateljem eRačuna ili isporuka ne zadovoljava uvjete tuzemne transakcije, račun se izdaje prema odredbama ostalih propisa koji uređuju obvezni sadržaj računa. Račun se u tom slučaju može izdati kao papirnati račun ili u drugom odgovarajućem obliku. Stoga u takvom slučaju ne postoji obveza iskazivanja i korištenja KPD-a te ostalih obveznih elemenata eRačuna propisanih Zakonom jer se ne radi o računu koji uređuje taj propis. U ovim slučajevima ne propisuje se ni obveza provedbe izvještajnog sustava jer se ne radi o slučaju kada je trebalo izdati eRačun. 
 

Ključne riječi: eRačun, fiskalizacija, tuzemna transakcija, eIzvještavanje, AMS adresa, izdavanje računa
 

13. KAKAV SE RAČUN IZDAJE ZA ISPORUKU DOBARA OBVEZNIKU SA SJEDIŠTEM U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI ILI SA SJEDIŠTEM U TREĆOJ DRŽAVI?
 

Zakon propisuje obvezu izdavanje eRačuna i fiskalizacije ako su kumulativno zadovoljena tri uvjeta: radi se o osobama koje se smatraju primateljima i izdavateljima eRačuna i da se radi o tuzemnoj transakciji te se tada propisuje obveza izdavanja eRačun i provedba fiskalizacije eRačuna.

U opisanom slučaju primatelj eRačuna vrlo vjerojatno nije primatelj eRačuna kako ga Zakon definira (sa sjedištem u Hrvatskoj), a ne radi se niti o tuzemnoj transakciji. U tom slučaju prema Zakonu nema obveze izdavanja eRačuna niti provedbe izvještajnog sustava. Izdavatelj računa izdaje račun u njemu prikladnom obliku poštujući odredbe posebnih propisa o izdavanju eRačuna. 
 

 

U navedenom slučaju nisu obavljene tuzemne transakcije koje podliježu oporezivanju PDV-om prema odredbama hrvatskog Zakona o PDV-u, stoga neovisno o tome što se transakcija odvija između dva porezna obveznika koja imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, ne postoji obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna.
 

Ključne riječi: fiskalizacija, eRačun, PDV, tuzemna transakcija, izvođač radova, kooperant, RH
 

 

U slučaju kada inozemno društvo koje u  Hrvatskoj nema sjedište ni podružnicu, ali ima PDV identifikacijski broj, izda račun s iskazanim domaćim PDV-om, takav ulazni račun domaći porezni obveznik evidentira u svom knjigovodstvu i dalje iskazuje prema zakonskim odredbama kroz prijave koje podnosi Poreznoj upravi.

U ovom slučaju nema dodatne obveze izvještavanja prema Poreznoj upravi putem sustava fiskalizacije jer su takvi inozemni subjekti izuzeti od obveze fiskalizacije prema članku 38. Zakona.
 

 

U skladu s postojećim poreznim propisima manjkovi, donacije i gratis isporuke, podliježu obračunu PDV-a. Međutim, zakonskim propisima za ovakve obračune ne određuje se izdavanje računa, već se propisuje obveza obračuna PDV-a koji se uključuje u  PDV obrazac. Stoga se za takve obračune ne predviđa izdavanje eRačuna i fiskalizacija.
 

Ključne riječi: donacije, gratis isporuke, izdavanje eRačuna
 

 

Obveza fiskalizacije u B2B segmentu, Zakonom je propisana isključivo za eRačun i isprave koje se smatraju eRačunom. Prema članku 78. stavaku 7. Zakona o PDV-u svaka isprava ili obavijest koja mijenja prvobitni račun i koja se izričito i nedvojbeno odnosi na njega smatra se računom.

Dakle, obvezi fiskalizacije podliježu isključivo RAČUNI, dok se interni dokumenti i obračuni ne fiskaliziraju. Zamijećeno je da obveznici vrlo često nazivaju ili poistovjećuju razne dokumente s računom. Podsjećamo porezne obveznike da se Zakon primjenjuje na eRačun i dokumente koji se u skladu s posebnim propisom smatraju računom.

Račun  se izdaje za isporuku dobara i usluga i za primljeni predujam (članak  78. Zakona o PDV-u) odnosno račun je dokument kojim se zaračunava isporuka. Ako nema isporuke, a porezni obveznik izdaje dokument temeljem kojega obračunava PDV na nešto što je predmet oporezivanja takav dokument se ne može smatrati računom i na njega se ne odnose odredbe Zakona o fiskalizaciji.

Ključne riječi: fiskalizacija internih dokumenata i obračuna
 

 

Prema članku 78. stavku 7. Zakona o PDV-u svaka isprava ili obavijest koja mijenja prvobitni račun i koja se izričito i nedvojbeno odnosi na njega smatra se računom.  Stoga se za svaki račun odnosno ispravu koja se smatra računom treba provesti postupak izdavanja eRačuna i fiskalizacija pod uvjetima utvrđenim Zakonom.

Kako bi se omogućila automatizacija procesa povezanih uz račun, EU norma (koja uključuje hrvatsko proširenje) koja se primjenjuje kod izdavanja eRačuna kao obvezni podatak u xml shemi zahtjeva i podatak o poslovnom procesu. Porezna uprava je objavila dokument Opis poslovnih procesa koji je dostupan u dokumentaciji na stranici eRačun. U navedenom dokumentu pojašnjava se upotreba poslovnih procesa. 
 

Ključne riječi: eRačun, strukturirani elektronički oblik, EU norma, osnovni model računa
 

 

Odobrenje se smatra računom odnosno ispravom koja mijenja prvobitni račun. Stoga se na izdavanje odobrenja primjenjuju sva pravila kao i na izdavanje eRačuna i fiskalizaciju eRačuna. 

Napominjemo da kod odobrenja nije potrebno navoditi KPD ali je bitno da se u referenci navedu svi računi na koje se odobrenje odnosi. Radi automatizacije procesa kod odobrenja potrebno je ispravno odrediti vrstu dokumenta prema EU normi i poslovni proces. Na stranicama Porezne uprave objavljen je primjer eRačuna - odobrenje. 

Ključne riječi: eRačun, odobrenje, naknadni popust, godišnji popusti, veliki broj računa

 

 

Zakon nije izmijenio uvjete za priznavanje prava na odbitak pretporeza. Na snazi ostaju odredbe Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u, koji propisuju da se pravo na odbitak PDV-a ostvaruje kada su ispunjena dva uvjeta:

 

• Usluga je izvršena ili je dobro isporučeno, i

• Račun je zaprimljen.
 

Ti se uvjeti nastavljaju primjenjivati i nakon 1. siječnja 2026., kada stupaju na snagu izmjene povezane s fiskalizacijom eRačuna.

Dakle, obveza fiskalizacije eRačuna ne utječe na priznavanje pretporeza. Datum fiskalizacije računa nije relevantan za priznavanje pretporeza, već se priznavanje temelji na datumu isporuke i datumu zaprimanja računa, kao i dosad.

 Ključne riječi: priznavanje pretporeza, datum isporuke, datum zaprimanja računa, fiskalizacija eRačuna, Zakon o PDV-u, Pravilnik o PDV-u, pravo na odbitak PDV-a
 
Obveza fiskalizacije računa u B2C segmentu proširuje se i na naplatu na transakcijski račun  od 1. siječnja 2026., kada za ovu kategoriju obveznika započinje i obveza zaprimanja eRačuna.
Stoga paušalni obrt od 1. siječnja 2026. mora imati prilagođeni naplatni uređaj s programskim rješenjem za izdavanje računa i fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji.
Istovremeno paušalni obrt postaje i obveznik zaprimanja eRačuna te u tom dijelu mora imati pristupnu točku (programsko rješenje) za zaprimanje ulaznih eRačuna. U daljnjim pitanjima i odgovorima paušalni obrt može pronaći informacije o mogućnostima korištenja aplikacije MIKROeRAČUN. Navedena aplikacija je besplatno rješenje Porezne uprave koja  pruža funkcionalnost za  razmjenu eRačuna i fiskalizaciju istih. Navedena aplikacija ne omogućava izdavanje računa u krajnjoj potrošnji  (B2C) niti fiskalizaciju računa.

Ključne riječi: paušalni obrt, B2C, fiskalizacija, transakcijski račun, MIKROeRAČUN, eRačun
  Zakon o fiskalizaciji propisuje člankom 2. stavkom 1. točkom 24. i člankom 38. obveznika izdavanja i primanja eRačuna. Glede razmjene eRačuna navedeni Zakon primjenjuje se i kada se izdaju eRačuni u B2G segmentu. Iz navedenog proizlazi da obveznici koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, ali su obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili su obveznici poreza na dobit od 01.01.2027. obvezni su izdavati i fiskalizirati eRačune prema HZZO-u temeljem Zakona o fiskalizaciji. Dakle, za obveznike koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, ali su obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili su obveznici poreza na dobit ne postoji obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna prema HZZO-u u 2026. Napominje se kako primjena Zakona o fiskalizaciji ne isključuje primjenu Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.


Ključne riječi: fiskalizacija, eRačun, obveza izdavanja i fiskalizacija eRačuna
 
Porezna uprava je na svojim internetskim stranicama 7. studenoga 2025. u sklopu najčešćih pitanja i odgovora bila objavila procesno zakonodavno postupanje vezano za samoizdavanje eRačuna. Nastavno na navedeno može se zaključiti da se Hrvatska elektroprivreda d.d u počecima primjene Zakona o fiskalizaciji orijentirala na izdavanje eRačuna dok im samoizdavanje računa nije bilo u fokusu s obzirom da se navedeni postupak odnosio na manji obuhvat poreznih obveznika. Ovim putem upućujemo porezne obveznike da se za pojašnjenja i eventualno  otklanjanje prepreka u postupanju obrate Hrvatskoj elektroprivredi d.d 
 
Porezna uprava svjesna je pojedinačnih primjera eRačuna u kojima je zabilježen nelogičan ili očito pogrešan datum isporuke, uključujući i slučajeve u kojima se pojavljuje datum 1. siječnja 1901. godine. Važno je pritom naglasiti da se u takvim slučajevima ne radi o grešci središnjeg sustava Fiskalizacije 2.0, već o podatku koji je u XML eRačun unio pošiljatelj ili informacijski sustav pošiljatelja.

Sustav Fiskalizacije 2.0 i razmjene eRačuna temelji se na strukturiranim XML/UBL porukama u kojima je pošiljatelj odgovoran za ispravnost i logičku dosljednost dostavljenih podataka, uključujući datum isporuke. Određeni informacijski sustavi, u slučaju nepopunjenog ili pogrešno mapiranog datuma, koriste tehničke “zadane” (default) vrijednosti koje mogu rezultirati povijesnim datumima poput 1901. godine. Takav podatak ne nastaje izmjenom tijekom razmjene, niti ga generira sustav Porezne uprave.

Utjecaj na porezne obveze

Naglašavamo da zaprimanje eRačuna s očito pogrešnim datumom isporuke ne znači automatski poreznu obvezu niti zakašnjenje u plaćanju. Porezni obveznici dužni su postupati u skladu s važećim poreznim propisima, pri čemu se u slučaju uočenih pogrešaka koristi institut ispravka računa. Ovim putem ponovno napominjemo kako Porezna uprava tijekom implementacijskog razdoblja Fiskalizacije 2.0 neće primjenjivati sankcije za nenamjerne pogreške, osobito one koje proizlaze iz tehničkih prilagodbi sustava. 
 

Ne. Sukladno zakonskoj definiciji iz članka 2. stavka 1. točke 10. Zakona, fiskalizacija eRačuna predstavlja postupak dostave propisanih podataka iz eRačuna u Sustav za fiskalizaciju, uključujući fiskalizaciju izdavanja i zaprimanja eRačuna. Dodatno se napominje da je unos OIB-a operatera obvezan, a validator sustava kontrolira je li navedeno polje popunjeno.

Ključne riječi: eRačun, izdavanje i zaprimanje eRačuna

34. PRILIKOM IZDAVANJA ERAČUNA AMS SUSTAV NIJE DOSTUPAN TE NIJE MOGUĆE PROVJERITI IMA LI KUPAC PRIJAVLJENU ADRESU ZA ZAPRIMANJE ERAČUNA. IZDAJE LI SE U TOM SLUČAJU OBIČAN RAČUN I ŠALJE EIZVJEŠTAVANJE O NEMOGUĆNOSTI IZDAVANJA ERAČUNA? (Objavljeno: 30. 01.2026.)

AMS sustav je kontinuirano dostupan. U slučaju kratkotrajnog prekida potrebno je pričekati ponovnu dostupnost sustava te postupiti sukladno Zakonu o fiskalizaciji. U slučaju dugotrajnije nedostupnosti, radilo bi se o višoj sili, o čemu bi Porezna uprava pravodobno objavila službeno priopćenje s uputama za daljnje postupanje.

Ključne rijači: AMS, eRačun

35. VEĆINA STAMBENIH ZGRADA JOŠ UVIJEK NIJE UPISANA U REGISTAR ZAJEDNICE SUVLASNIKA I NIJE STEKLA PRAVNU OSOBNOST, PA SE POSTAVLJA PITANJE NA KOGA SE IZDAJE RAČUN? (Objavljeno 5.2.2026.)

Zajednice suvlasnika obvezne su prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, ishoditi OIB kako bi postale registrirane pravne osobe. Znači, ulazni računi za zgradu trebaju biti na OIB-u zajednice suvlasnika.

Ključne riječi: stambena zgrada, zajednica suvlasnika. OIB

36. JESU LI VIJEĆA NACIONALNIH MANJINA KOJA POSLUJU PREKO VLASTITIH RAČUNA OBVEZNICI PRIMANJA ERAČUNA? (Objavljeno 5.2.2026.) 

Prema članku 5. Zakona o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina vijeća nacionalnih manjina i koordinacije vijeća nacionalnih manjina su neprofitne pravne osobe. Dakle, ukoliko se vijeća nacionalnih manjina prema članku 38. Zakona o fiskalizaciji ne smatraju obveznicima izdavanja eRačuna, onda nisu ni obveznici Fiskalizacije 2.0. Međutim, napominjemo da ukoliko bi obavljali gospodarsku djelatnost, onda bi bili obveznici razmjene eRačuna i Fiskalizacije 2.0.

Ključne riječi: vijeća nacionalnih manjina, obveznici, izdavanje eRačuna, fiskalizacija 2.0

37. JE LI NEREZIDENT S HRVATSKIM DRŽAVLJANSTVOM KOJI IZNAJMLJUJE SOBE TURISTIMA, PLAĆA PAUŠALNI POREZ PO KREVETU, ALI JE I OBVEZNIK PDV-A,  U OBVEZI FISKALIZACIJE 2.0 I MORA LI PRIJAVITI INFORMACIJSKOG POSREDNIKA? (Objavljeno 5.2.2026.)

Porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a, a nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, nije u obvezi izdavanja eRačuna i fiskalizacije izdanih eRačuna kao ni zaprimanja eRačuna i fiskalizacije zaprimljenih eRačuna temeljem odredbi Zakona o fiskalizaciji. Sukladno navedenom ne primjenjuju se ni druge odredbe iz trećeg dijela Zakona o fiskalizaciji (izdavanje i fiskalizacija eRačuna u poslovanju poreznih obveznika).

Ključne riječi: nerezident, registar obveznika PDV-a, paušalni porez, obveza izdavanja i zaprimanja eRačuna
 

Zakon o fiskalizaciji ne zamjenjuje obveze propisane Zakonom o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

Porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV-a, a izdaju eRačune u B2G segmentu u skladu s navedenim zakonom, u 2026. godini nisu obvezni fiskalizirati takve eRačune prema Zakonu o fiskalizaciji.

Slijedom navedenog, u 2026. godini ne postoji obveza eIzvještavanja za tako izdane račune.

Međutim od 1. siječnja 2027. godine i porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV-a bit će obvezni fiskalizirati eRačune izdane u B2G segmentu u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji.

Ključne riječi: paušalni obrtnik, B2G, eRačun, XML, javna nabava, fiskalizacija, eIzvještavanje

39. POSTOJI LI U OKVIRU PRIMJENE PROPISA O FISKALIZACIJI PRAVNA OSNOVA ZA NAPLATU USLUGE „FISKALIZACIJA 2.0“ U ODREĐENOM MJESEČNOM IZNOSU PO KORISNIKU KOJU PRUŽA DRUŠTVO KOJE NIJE REZIDENT REPUBLIKE HRVATSKE? (Objavljeno 17.4.2026.)

Ne može se nedvojbeno utvrditi o kojoj se usluzi radi. Ako je riječ o uslugama informacijskog posrednika u smislu Zakona o fiskalizaciji, takve usluge mogu pružati isključivo subjekti koji ispunjavaju propisane uvjete, kojima je izdana potvrda o sukladnosti te koji su objavljeni na Popisu informacijskih posrednika na mrežnim stranicama Porezne uprave. U slučaju sumnje na nepravilnosti u postupanju, iste se mogu prijaviti putem sustava „Pišite nam“ - Prijava poreznih i drugih nepravilnosti.

Ključne riječi: fiskalizacija 2.0, informacijski posrednik, društvo U, potvrda o sukladnosti, Popis informacijskih posrednika, nepravilnosti, prijava, Porezna uprava
 

40. POREZNOM OBVEZNIKU KOJI NIJE OBVEZNIK FISKALIZACIJE 2.0  JE PRILIKOM INSTALIRANJA PROGRAMA NENAMJERNO BILA AKTIVIRANA OPCIJA SLANJA ERAČUNA,  TE JE GREŠKOM IZDAN RAČUN KOJI JE ODMAH STORNIRAN, MEĐUTIM ISTI JE EVIDENTIRAN KAO FISKALIZIRAN U SUSTAVU IZLAZNIH RAČUNA. MORA LI KORISNIK NASTAVITI S IZDAVANJEM ERAČUNA TE ZAŠTO JE RAČUN EVIDENTIRAN KAO FISKALIZIRAN IAKO INFORMACIJSKI POSREDNIK NIJE ODABRAN? (Objavljeno 17.4.2026.)

Obveznici primjene Zakona o fiskalizaciji koji nisu u sustavu PDV-a obvezni su izdavati eRačune i provoditi fiskalizaciju izdanih eRačuna od 1. siječnja 2027. godine.

Ako je eRačun izdan pogreškom, to ne znači da porezni obveznik time automatski postaje obveznik izdavanja i fiskalizacije eRačuna u 2026. godini.

U takvim slučajevima potrebno je provjeriti postavke sustava, dodijeljena ovlaštenja te odnos s informacijskim posrednikom.

U slučaju dobrovoljne primjene izdavanja i fiskalizacije eRačuna, porezni obveznik dužan je dosljedno primjenjivati odredbe Zakona o fiskalizaciji koje se odnose na razmjenu eRačuna i fiskalizaciju (Fiskalizacija 2.0).

Ključne riječi: eRačun, fiskalizacija 2.0, nenamjerno izdavanje, FiskAplikacija, ovlaštenja, informacijski posrednik, PDV, 2026., dobrovoljna primjena
 

 

Za detaljno razumijevanje statusa u FiskAplikaciji, preporučujemo konzultiranje korisničkih uputa za FiskAplikaciju, gdje su svi statusi opisani. U nastavku donosimo sažeto pojašnjenje pojedinih statusa, statusa uparivanja i statusa para:
Status fiskalizacijske poruke (pokazuje što se dogodilo s eRačunom):

• Zaprimljen - fiskalizacijska poruka je uspješno zaprimljena.

  • Ako je u stupcu „Status“ znači da je zaprimljen od strane obveznika koji vrši uvid.

  • Ako je u stupcu „Status para“ odnosi na drugu stranu koja je fiskalzirala račun.

• Naplaćen - izdavatelj je Poreznu upravu izvijestio o naplati eRačuna.

• Odbijen - primatelj je Poreznu upravu izvijestio o odbijanju eRačuna.

Status uparivanja (pokazuje tko je fiskalizirao eRačun - primatelj ili izdavatelj - i jesu li podaci usklađeni):

• Neuparen - fiskalizacijsku poruku poslala je samo jedna strana (izdavatelj ili primatelj).

• Uparen - fiskalizacijsku poruku poslale su obje strane i podaci se u potpunosti podudaraju, budući da se fiskalizacija zaprimljenih eRačuna i fiskalizacija u slučaju samoizdavanja eRačuna može odraditi u roku 5 radnih dana, normalno je da eRačun može neko vrijeme biti neuparen.

• ​Odstupanje - fiskalizacijsku poruku poslale su obje strane, ali postoje razlike u podacima.

• ​​Čeka uparivanje - fiskalizacijsku poruku je poslala samo jedna strana (izdavatelj ili primatelj) i status uparivosti još nije konačan. 

• ​Ako u roku od sedam dana druga strana pošalje fiskalizacijsku poruku status prelazi u „Uparen“ ili „Odstupanje“ (ovisno o podacima fiskalizacijskih poruka).

• Ako u roku od sedam dana druga strana ne pošalje fiskalizaciju poruku status prelazi u „Neuparen“

Status para (prikazuje podatke suprotne strane - primatelja ili izdavatelja):

• Zaprimljen - fiskalizacijska poruka druge strane je uspješno zaprimljena.

• Naplaćen - izdavatelj je Poreznu upravu izvijestio o naplati eRačuna.

• Odbijen - primatelj je Poreznu upravu izvijestio o odbijanju eRačuna.

 
Način čitanja statusa:
[Status fiskalizacijske poruke] + [usklađenost podataka]
 
Primjeri:

• Zaprimljen i neuparen - fiskalizaciju je odradila samo jedna strana, izdavatelj ili primatelj eRačuna.

• Zaprimljen i odstupanje - obje strane su fiskalizirale eRačun, ali postoje razlike u podacima.

• Zaprimljen i uparen - obje strane su fiskalizirale eRačun i fiskalizacijski podaci se potpuno podudaraju.

• Naplaćen i uparen - izdavatelj je odradio eIzvještavanje naplate, obje strane su fiskalizirale eRačun i podaci se u potpunosti podudaraju.

• Odbijen i odstupanje - primatelj je odradio eIzvještavanje odbijanja, obje strane su fiskalizirale eRačun, ali postoje razlike u dostavljenim podacima.

 Ključne riječi: status, FiskAplikacija, fiskalizacija, eRačun, uparivanje, neuparen, uparen, odstupanje, zaprimljen, naplaćen, odbijen

2. ŠTO UTJEČE NA TO DA SE ERAČUN NE FISKALIZIRA?(Objavljeno: 13.1.2026.)

eRačuni za koje je druga strana odradila fiskalizaciju, a ja kao korisnik nisam, u tom slučaju će fiskalizacijska poruka biti u pregledu Nefiskaliziranih eRačuna.
Takva situacija može nastati:

1. Nisu ovlaštenja za fiskalizaciju unesena u FiskAplikaciju.
2. Nisam zaprimio eRačun pa ne mogu odraditi fiskalizaciju -> u tom slučaju je potrebno provjeriti s Informacijskim posrednikom je li on navedeni eRačun zaprimio ili odbio
3. Provjeriti s osobom koja je ovlaštena za fiskalizaciju izdavanja eRačuna, odnosno je li ugovorena usluga fiskalizacije izlaznih i ulaznih eRačuna.

Napominjemo da, ukoliko se utvrdi da ovlaštenje nije ispravno zadano, a eRačun je već izdan u implementacijskom razdoblju, nije potrebno naknadno fiskalizirati već izdan eRačun. Porezna uprava svjesna je potrebe prilagodbe poduzetnika novim pravilima fiskalizacije te omogućuje fleksibilan pristup.

Ključne riječi: nefiskalizirani eRačun, fiskalizacija, FiskAplikacija, ovlaštenje, izlazni eRačun, ulazni eRačun, naknadna fiskalizacija

3. KOME SE OBRATITI U SLUČAJU PROBLEMA - ERP PROVIDERU, INFORMACIJSKOM POSREDNIKU ILI POREZNOJ UPRAVI? (Objavljeno: 13.1.2026.)

U FiskAplikaciji prikazani su uvidi u fiskalizirane podatke, koji u suštini predstavljaju zrcalnu sliku objedinjenih podataka. Ovi podaci trebali bi biti već poznati poreznim obveznicima i/ili njihovim računovodstvenim uredima. Statusi i podaci iskazani u aplikaciji mogu ukazati na potrebu za dodatnim prilagodbama programskih rješenja, stoga je važno poznavati značenje pojedinih statusa.
Ako u pregledu nefiskaliziranih podataka uočite fiskalizacijsku poruku, to znači da je druga strana odradila fiskalizaciju, a vaša strana još nije. U tom slučaju potrebno je:

1. Provjeriti s osobom ovlaštenom za fiskalizaciju ima li zaprimljen eRačun za koji je potrebno odraditi fiskalizaciju.

• Ako je druga strana fiskalizirala izlazni račun koji je vaš ulazni, provjerite s ovlaštenom osobom je li fiskalizirala vaš ulazni račun.

Napomena: prema zakonu, rok za fiskalizaciju ulaznog računa je 5 dana, pa može doći do kratkog vremenskog odstupanja.

• Ako je druga strana fiskalizirala ulazni račun temeljen na vašem izlaznom računu, provjerite s ovlaštenom osobom je li fiskalizirala vaš izlazni račun.

Podsjetnik: Porezni obveznik ovlaštenje dodaje pristupnoj točci (ili drugom subjektu) koja će u njegovo ime fiskalizirati. Ovlaštenje unosi u FiskAplikaciju, na stranici za administraciju odabirom kartice 'Ovlaštenja za fiskalizaciju'

2. Ako u pregledu fiskaliziranih podataka uočite odstupanja u detaljima fiskalizacijske poruke, kontaktirajte ERP providera kako biste provjerili koje podatke je poslao u eRačunu prema Informacijskom posredniku. Ako su podaci u eRačunu ispravni, obratite se ovlaštenoj osobi za fiskalizaciju radi dodatne provjere.

Ovisno o vrsti problema, komunikacija može biti usmjerena prema ERP provideru ili prema Informacijskom posredniku. Ovaj postupak osigurava pravilnu fiskalizaciju i ispravnost podataka u sustavu.

Ključne riječi: IP, ERP, Porezna uprava, fiskalizacija, eRačun, ovlaštena osoba, odstupanja, FiskAplikacija

Ne. Nije potrebno automatski odbijati, ispravljati ili ponavljati slanje eRačuna zbog neusklađenosti podataka prikazanih u FiskAplikaciji. U postupku likvidature primatelj eRačuna provjerava ispravnost podataka sadržanih u eRačunu, a odluka o eventualnom odbijanju računa ovisi o rezultatima te provjere.

Ako dođe do odbijanja eRačuna, porezni obveznik je dužan kroz eIzvještavanje odbijanja dostaviti odgovarajući podatak u Sustav za fiskalizaciju. Na taj način se osigurava da sustav evidentira pravilno stanje fiskalizacije bez potrebe za dodatnim ručnim korekcijama statusa u aplikaciji.

Statusi služe kao uvid u obrađene usporedne podatke, što omogućuje postupno čišćenje i korekciju svih podataka.

Očekuje se da će u daljnjem korištenju sustava doći do kontinuiranog smanjenja statusa Odstupanje i Neuparen, koji ukazuju na neusklađenost podataka.

U slučajevima kada se utvrde odstupanja koja zahtijevaju pojašnjenje, Porezna uprava će zatražiti dodatno objašnjenje od poduzetnika. Pri tome se naglašava partnerski pristup pri čemu svaka suradnja s Poreznom upravom omogućuje ispravak ili obrazloženje bez pokretanja prekršajnih postupaka, ukoliko nije riječ o namjernim radnjama.

Status Neuparen označava da je fiskalizaciju provela samo jedna strana - izdavatelj ili primatelj eRačuna. 

Ključne riječi: eRačun, FiskAplikacija, status, Neuparen, Odstupanje, porezni obveznik, ispravak, partnerski odnos, fiskalizacija,

Informativna porezna prijava koja se prikazuje u FiskAplikaciji formira se na temelju fiskaliziranih podataka uz pretpostavku prava na maksimalni odbitak PDV-a. Međutim, Zakon nije promijenio  dosadašnji način popunjavanja prijave PDV-a (Obrazac PDV) u smislu Zakona o PDV-u i činjenicu da je i nadalje isključivo porezni obveznik odgovoran za ispravno popunjavanje i podnošenje u propisanom roku.
 

Informativna prijava je upravo kako sam naziva kaže informativni izračun jer Porezna uprava ne raspolaže sa svim podacima potrebnim za utvrđivanje konačne porezne obveze. U tom dijelu ističemo da Porezna uprava ne raspolaže:

Ključne riječi: informativna prijava, FiskAplikacija, samostalna odluka

12. PREDSTAVLJA LI REGISTRACIJA KORISNIKA U MPS NAČIN UPISA IDENTIFIKATORA KORISNIKA U AMS I JE LI POTREBNA DODATNA PRIVOLA? (Objavljeno 12.11.2025.)

Ne. Članak 44. stavak 1. Zakona o fiskalizaciji propisuje da se „dostavlja podatak o identifikatoru“.
Dakle, ne radi se o registraciji korisnika, već o dostavi podatka o identifikatoru putem MPS-a u AMS.
Korisnik ne daje dodatnu privolu, već putem FiskAplikacije potvrđuje korištenje usluge informacijskog posrednika koji je poslao podatak o njegovom identifikatoru u AMS. Nakon toga, identifikator postaje javno dostupan u AMS sustavu.

Ključne riječi: registracija korisnika, MPS, AMS, identifikator, FiskAplikacija, privola, članak 44. Zakona o fiskalizaciji

13. TREBA LI PODUZEĆE KOJE NIJE U SUSTAVU PDV-A TE NE ŽELI KORISTITI APLIKACIJU MIKROeRAČUN U FISKAPLIKACIJI POTVRDITI NEKOG DRUGOG INFORMACIJSKOG POSREDNIKA? (Objavljeno 30.12.2025.)

14. KAKO UKLONITI POSTOJEĆU ADRESU ZA ZAPRIMANJE ERAČUNA I POTVRDITI NOVU, U SKLADU S KORISNIČKOM UPUTOM ZA KORIŠTENJE FISKAPLIKACIJE (dostupnoj na https://porezna.gov.hr/fiskalizacija/bezgotovinski-racuni/fiskalizacija-bezgotovinskih-racuna i samoj FiskAplikaciji)? (Objavljeno 29. travnja 2026.)

Postupak se provodi u sustavu ePorezna, unutar FiskAplikacije. Nakon prijave u ePorezna putem NIAS-a, u izborniku Usluge otvara se FiskAplikacija te modul Fiskalizacija 2.0, a zatim Administracija, gdje se upravlja adresama za zaprimanje eRačuna i pripadajućim ovlaštenjima za fiskalizaciju.
 
Ako je već potvrđena adresa za zaprimanje eRačuna i želi se ukloniti potvrda postojećem informacijskom posredniku (pristupnoj točci), u dijelu "Adrese za zaprimanje eRačuna" potvrđuje se nova adresa za zaprimanje eRačuna, čim se opoziva prethodno potvrđena (za isti mrežni identifikator - npr. OIB). Time prestaje vrijediti dosadašnja adresa za zaprimanje eRačuna. Budući da u sustavu može biti aktivna samo jedna adresa za zaprimanje eRačuna (s istim mrežnim identifikatorom), potvrda nove adrese preduvjet je za opoziv prethodne.
 
Potvrđenu adresu za zaprimanje eRačuna nije moguće opozvati bez nove adrese koja je u statusu 'Čeka potvrdu'. Napomena, informacijski posrednik (pristupna točka) može opozvati objavu adrese za zaprimanje eRačuna.
 
Za potvrdu nove adrese za zaprimanje eRačuna, odabire se nova pristupna točka odnosno informacijski posrednik koji ima status „Čeka potvrdu“. Otvaraju se detalji odabrane adrese i potvrđuje se izbor, čime taj informacijski posrednik (pristupna točka) postaje aktivna adresa za zaprimanje eRačuna. Nakon uspješne potvrde, status adrese se prikazuje kao potvrđen i od tog trenutka svi eRačuni se zaprimaju isključivo putem novog posrednika.
 
Ako novi informacijski posrednik uz zaprimanje eRačuna treba biti ovlašten i za fiskalizaciju eRačuna, u istom koraku (uz potvrdu adrese) može se dodati i ovlaštenje za fiskalizaciju (u slučaju da navedenom OIB-u već nije dodijeljeno). Dodatno se u kartici "Ovlaštenja za fiskalizaciju" može unijeti OIB tog posrednika, potom se dohvaćaju njegovi podaci te se ovlaštenje sprema s definiranim datumom početka važenja, čime je postupak promjene ovlaštenja u potpunosti dovršen.
 
Ako obveznik ima pravo na korištenje aplikacije MIKROeRAČUN i želi ju koristiti za zaprimanje eRačuna, a ima aktivnu adresu za zaprimanje eRačuna kod drugog informacijskog posrednika, prihvaćanjem općih uvjeta korištenja u MIKROeRAČUN aplikaciji potvrđuje MIKROeRAČUN kao adresu za zaprimanje eRačuna. Napomena, korisnici MIKROeRAČUNa ne trebaju dodavati ovlaštenje za fiskalizaciju putem FiskAplikacije.

Ključne riječi: FiskAplikacija, zaprimanje eRačuna, MIKROeRAČUN

Način provedbe izvještajnog sustava određuje sam obveznik ovisno o dinamici očekivane potrebe korištenja izvještajnog sustava. 
 

2. NA KOJI NAČIN ĆE SE DOSTAVLJATI PODACI U SUSTAV EIZVJEŠTAVNJA I MOGU LI ISTO OBAVALJATI POSREDNICI?
 

Prema Zakonu informacijski posrednici MOGU pružati i uslugu eIzvještavanja, a Porezna uprava će na Popisu informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti objaviti opseg usluga koje pruža određeni informacijski posrednik. Ovisno o opsegu usluga porezni obveznik može odabrati svog informacijskog posrednika odnosno odrediti svoju pristupnu točku. Napominjemo da se postupak eIzvještavanja može izvršiti i kroz FiskAplikaciju koja je dostupna unutar ePorezne svim poreznim obveznicima. Naravno da je za pretpostaviti da će odluka poreznog obveznika ovisiti o očekivanoj količini obveze ispunjenja eIzvještavnja.
 

Ključne riječi: AMS, adresa primatelja, eIzvještavanje, informacijski posrednik, FiskAplikacija
 

3. KAKO SE PROVODI IZVJEŠTAJNI SUSTAV AKO IZDAVATELJ ERAČUNA NIJE MOGO IZDATI ERAČUN?
 

Zakon obvezuje na izdavanje eRačuna ako su kumulativno zadovoljeni uvjeti da imamo zakonski definiranog primatelja i izdavatelja eRačuna i da se radi o tuzemnoj transakciji. Ako su kumulativno ispunjeni uvjeti, ali izdavatelj eRačuna ne može izdati eRačun radi nedostupnosti adrese primatelja eRačuna, izdaje račun na njemu prihvatljiv način te provodi postupak eIzvještavanja. EIzvještavanje podrazumijeva da izdavatelj dostavlja podatke za isporuke za koje je morao izdati eRačun, ako se radi o trgovačkom društvu ili obrtniku ili nositelju slobodnog zanimanja kao primateljima računa. 

Kako bi se postupak maksimalno pojednostavio programsko rješenje izdavatelja eRačuna može uvijek pitati AMS o dostupnosti adrese primatelja eRačuna te ako ista postoji razmijeniti eRačun i provesti postupak fiskalizacije. Ako nije bilo moguće izdati eRačun radi nedostupnosti adrese u AMS-u, izdavatelj eRačuna može uvijek za svaku tuzemnu transakciju provesti postupak eIzvještavanja ne vodeći računa o statusu primatelja eRačuna. 
 

4. ŠTO ZNAČI DOSTAVITI PODATAKA O ODBIJANJU ERAČUNA?
 

Pretpostavka je da će se svaki ulazni eRačun fiskalizirati primjenom programskog rješenja odmah u trenutku zaprimanja. Kasnije u postupku likvidacije računa može doći do utvrđivanja nedosljednosti u računu koje će zahtijevati da primatelj eRačuna odbije eRačun u komunikaciji s izdavateljem eRačuna ili putem informacijskog posrednika.  

Primatelj eRačuna dužan je Poreznoj upravi do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti podatke o eRačunima za koje je izvršio odbijanje u prethodnom mjesecu. U informaciji dostavlja podatke i to: 
 

1. datumu izdavanja eRačuna

2. broju eRačuna

3. OIB-u izdavatelja i primatelja eRačuna

4. datumu odbijanja i

5. razlogu odbijanja.
 

Dostavom podatka o odbijanju eRačuna primatelj eRačuna dostavio je izjavu da neće koristiti pravo na pretporez po tom eRačunu.
 

5. TREBA LI ULAZNI RAČUN KOJI JE KUPAC IZ NEKOG RAZLOGA ODBIO (U SUSTAV JE POSLANA INFORMACIJA O ODBIJANJU) EVIDENTIRATI U PDV KNJIGAMA I KNJIŽITI? 
 

Zakon nije mijenjao dosadašnja postupanja s knjigovodstvenim ispravama već je samo propisao kada se iste izdaju kao eRačun. 

Potrebno je naglasiti kako svaka knjigovodstvena isprava, pa tako i račun ili storno računa mora nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o poslovnom događaju. Knjigovodstvena isprava se stavlja bez odgode, nakon saznanja o činjenici o kojoj treba sastaviti knjigovodstvenu ispravu.

Stoga vezano uz konkretno pitanje smatramo da se nastavlja praksa koja je usklađena s ostalim propisima koji uređuju navedeno područje. Kroz izmjene i dopune Zakona o PDV-u odnosno Pravilnika o PDV-u od 1. siječnja 2026. ukinut će se obveza vođenja Knjige izdanih računa odnosno Knjige ulaznih računa, stoga će porezni obveznici moći samostalno odlučiti na koji način će u svome knjigovodstvu osigurati podatke potrebne za pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a, odnosno ostvarivanje prava na odbitak PDV-a. 
 

Ključne riječi: ulazni račun, odbijanje računa, storno račun, evidencija u PDV knjigama, Zakon o fiskalizaciji, računovodstvena praksa, ukidanje knjiga I-RA i U-RA, samostalno vođenje evidencije, razdoblje oporezivanja
 

6. ŠTO AKO IZDAVATELJ NE ŽELI PRIHVATITI ODBIJANJE RAČUNA ODNOSNO NE ŽELI IZDATI STORNO? ZNAČI LI TO DA JEDNA STRANA (POŠILJATELJ) MOŽE IMATI KNJIŽEN RAČUN,  A DRUGA (PRIMATELJ) NE, JER GA JE ODBILA ŠTO ĆE REZULTIRATI RAZLIKOM PRILIKOM USKLADE SALDA?
 

Zakon nije promijenio dosadašnja postupanja u poslovnoj praksi poreznih obveznika. Primatelj eRačuna ako odbija eRačun o navedenom dostavlja informaciju u Poreznu upravu kroz eIzvještavanje (podatak o odbijanju). Dostavom ove informacije kroz sustav eIzvještavanja smatra se da je dana izjava da se neće koristiti pretporez po navedenom eRačunu, u skladu sa člankom 52. stavkom 3. Zakona.

Podatak o odbijanju dostavljen u Poreznu upravu, ne isključuje potrebu izravne komunikacije s izdavateljem eRačuna ili putem informacijskih posrednika kao što je i prema važećoj poslovnoj praksi. Izdavatelj eRačuna takvo odbijanje može prihvatiti ako razloge smatra prihvatljivim te će tada napraviti storniranje eRačuna i taj storno eRačuna ponovno će ići od izdavatelja prema primatelju uz slanje fiskalizacijskih poruka Poreznoj upravi. Ovisno o razlozima odbijanja ovisi hoće li doći do novog izdavanja eRačuna. Status odbijanja eRačuna bit će vidljiv u FiskAplikaciji i izdavatelju i primatelju eRačuna.

Napominjemo da se danas događaju situacije u kojima izdavatelj računa ne prihvaća odbijanje računa nakon čega u pravilu dolazi do spora koji se rješava pred trgovačkim sudom. U takvim slučajevima izdavatelj računa u svojem knjigovodstvu zadržava potraživanje prema kupcu. Tijekom spora nadležni trgovački sud pitat će Poreznu upravu je li primatelj računa koristio pretporez po navedenom eRačunu. Ukoliko će Porezna uprava imati zabilježeno odbijanje računa kroz sustav eIzvještavanja obavijestit će sud da pravo na pretporez nije korišteno.
 

Ključne riječi: odbijanje, eIzvještavanje, storno, FiskAplikacija, pretporez
 

7. HOĆE LI IZDAVATELJ U FISKAPLIKACIJI VIDJETI KOJE JE ERAČUNE PRIMATELJ ODBIO?
 

Informacija o odbijanju eRačuna dostavljena Poreznoj upravi vidljiva je u FiskAplikaciji izdavatelju i primatelju eRačuna kroz prikaz statusa po navedenom računu. Međutim to je samo status vezan uz eRačun koji ne isključuje postojeća postupanja i postojeću poslovnu praksu između izdavatelja i primatelja eRačuna ili njihovih informacijskih posrednika u ovakvim slučajevima. Dakle i dalje će se postupati na temelju odbijenog eRačuna u vlastitom knjigovodstvu, a u FiskAplikaciji je samo dostupan status povezan uz taj eRačun.
 

Ključne riječi: status računa, FiskAplikacija, knjigovodstvo, odbijeni račun
 

8. HOĆE LI POSTOJATI ROK ZA PRIHVAĆANJE ILI ODBIJANJE RAČUNA? 
 

Zakonom nisu propisani rokovi za prihvaćanje ili odbijanje eRačuna te se u tom dijelu nastavlja postojeća praksa. eRačun se smatra zaprimljenim sve dok nema zabilježene poruke o njegovom odbijanju.
 

Ključne riječi: rok, odbijanje, eRačun, zaprimljeni račun
 

9. ŠTO ZNAČI DOSTAVITI PODATAK O NAPLATI RAČUNA?
 

Izdavatelj eRačuna dužan je Poreznoj upravi do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti podatke o eRačunima za koje je izvršena naplata u prethodnom mjesecu. Podaci o naplati dostavljaju se i za račune dostavljene kroz izvještajni sustav. 
 

Izdavatelj eRačuna dostavlja podatke o:
 

1. datumu izdavanja eRačuna

2. broju eRačuna

3. OIB-u izdavatelja eRačuna

4. iznosu i načinu plaćanja i

5. datumu naplate.
 

10. NA KOJI NAČIN ĆE SE PROVODITI IZVJEŠTAVANJE KOD OBRAČUNSKIH PLAĆANJA (POGOTOVO VIŠESTRUKIH KOMPENZACIJA)?
 

Tehničkom specifikacijom propisan je dio eIzvještajnog sustava za naplatu. Propisana je xml shema za dostavu podataka, kao što je vidljivo iz Zakona, omogućen je i unos i export podataka kroz FiskAplikaciju. Koji će se model dostave podataka koristiti ovisit će o učestalosti potrebe dostave ovakvih podataka od strane izdavatelja eRačuna. Unosom podatka o naplati, u FiskAplikaciji evidentira se status „naplaćen“ koji se prikazuje i izdavatelju i primatelju eRačuna.
 

11. OBZIROM DA DO 20. U MJESECU TREBA DOSTAVITI PODATKE O RAČUNIMA PLAĆENIM U PRETHODNOM MJESECU POSTAVLJA SE PITANJE RADI LI SE O IZLAZNIM RAČUNIMA KOJI SU NAPLAĆENI ILI O ULAZNIM RAČUNIMA KOJI SU PLAĆENI. 
 

Obveza dostave podatka o naplati propisana je samo za izdavatelja eRačuna. Izdavatelj eRačuna za eRačune koji su naplaćeni u tekućem mjesecu (bez obzira kada su izdani) dostavlja podatak najkasnije do 20. u mjesecu koji slijedi nakon tog mjeseca. Naravno, ukoliko se eIzvještajni sustav temelji na softverskom rješenju, fiskalizacijske poruke će se dostavljati u trenutku kada se naplata stvarno evidentira, a u protivnom krajnji rok propisuje se kao 20-ti u mjesecu za svu naplatu evidentiranu u prethodnom mjesecu. Obveza eIzvještavanja u dijelu naplate odnosi se na sve eRačune evidentirane fiskalizacijskim porukama u Poreznoj upravi, neovisno o priznavanju PDV-a po navedenim eRačunima.
 

Ključne riječi: izdavatelj, eRačun, naplata, prethodni mjesec, fiskalizacija, PDV
 

12. MOŽE LI SE PUTEM EIZVJEŠTAVANJA OMOGUĆITI ISPRAVAK PODATAKA ?
 

eIzvještavanje u dijelu dostave podataka omogućuje i ispravak podataka. Ispravak se može izvršiti dostavom podatka s negativnim iznosom. Nakon navedenog moguće je ponoviti poruku s ispravnim podacima. 
 

Ključne riječi: eIzvještavanje, ispravak, negativni iznos, PDV obrasci, kompenzacija
 

13. JE LI DATUM NAPLATE POTREBAN ZA SVE RAČUNE I ONE S OPOREZIVIM I NEOPOREZIVIM USLUGAMA? ZAŠTO JE BITAN DATUM NAPLATE KOD NEOPOREZIVIH USLUGA? 
 

Podatak o naplati kao dio eIzvještajnog sustava dostavljaju svi izdavatelji eRačuna, za svaki izdani eRačun. Na temelju navedenih podataka pratit će se poštivanje rokova plaćanja.
 

Ključne riječi: datum naplate, oporezive, neoporezive, praćenje rokova, B2B osiguranje
 

14. JEL MOGUĆE IZVJEŠTAJ PLAĆENIH RAČUNA POSLATI I NAKON PROPISANOG ROKA ODNOSNO NAKON 20-OG U MJESECU? 
 

Izvještaj o naplati dostavlja se najkasnije do 20-tog u mjesecu za račune naplaćene u prethodnom mjesecu. Primjerice 20. travanj 2026. je krajnji rok  u kojem izdavatelj eRačuna dostavlja podatke o izdanim eRačunima naplaćenim u razdoblju od 1. do 31. ožujak 2026. Dakle nije moguća situacija navedena u pitanju.  
 

Ključne riječi: izvještaj, naplata, prethodni mjesec, rok, eRačun
 

15. S OBZIROM DA SE UKIDA OPZSTAT, NA KOJI NAČIN ĆE SE IZVJEŠTAVATI O  KUPCIMA IZ EU I TREĆIH ZEMALJA ZA KOJE SE TAKOĐER TREBA IZVJEŠTAVATI U OPZSTAT?
 

Obveza eIzvještavanja u Zakonu i odnosi se na tuzemne transakcije tako da se od 1. siječnja 2026. za transakcije s kupcima iz EU i trećih zemalja neće trebati izvješćivati o naplati. 

Trenutno su ove transakcije obuhvaćene obvezom po OPZ-STAT.

Dakle, od 1. siječnja 2026. godine više se neće trebati izvješćivati jednom godišnje već će informacija o plaćenim računima dolaziti do 20-tog u mjesecu za prethodni mjesec, ali samo za tuzemne transakcije.

Razdoblje izvješćivanja se skraćuje s godišnjeg na mjesečno razdoblje.

Posljednja informacija o neplaćenim računima koji se odnose na transakcije s kupcima iz EU i trećih država bit će zaprimljena u OPZ-STAT obrascu koji će biti zaprimljen u veljači ili travnju 2026.
 

Ključne riječi: eIzvještavanje, tuzemne transakcije, EU kupci, treće zemlje, rok, mjesečno izvještavanje, OPZ-STAT
 

16. PRIJAVLJUJU LI SE POREZNOJ UPRAVI KROZ E IZVJEŠTAVANJE RAČUNI PREMA PODUZETNICIMA KOJI NEMAJU HRVATSKI OIB? 
 

Ne. Obveza izdavanja eRačuna i fiskalizacija eRačuna vezana je samo za primatelj i izdavatelje eRačuna taksativno navedene u Zakonu i to samo za tuzemne transakcije. Stoga ako obveznik nema OIB zasigurno se radi o činjenici da navedeni porezni obveznik nije zakonski obveznik primanja eRačuna. 
 

Ključne riječi: eIzvještavanje, poduzetnici, OIB, tuzemne transakcije, obveznici
 

17. SMATRA LI SE PODATKOM O NAPLATI I SLUČAJ KADA SE RAČUN ZATVARA ODOBRENJEM (NEGATIVNA FAKTURA ZA BONUSE) 
 

S obzirom da se eRačunom smatra i odobrenje te s obzirom da će se isto fiskalizirati, navedeno znači da će se stavka potraživanja smanjiti za iznos odobrenja. Stoga u tom slučaju nije potrebno dostavljati podatak o naplati. Međutim napominjemo da je moguće dostaviti i negativni podatak o naplati. S obzirom na navedeno dopuštene su sve metode koje odgovaraju poreznom obvezniku i načinu njegova knjiženja u poslovnim knjigama. 
 

Ključne riječi: račun, odobrenje, negativna faktura, fiskalizacija, obrazac naplate, potraživanja
 

18. MOŽE LI INFORMATIČKA TVRTKA S VLASTITIM ERP SUSTAVOM IZRAVNO KORISTITI SERVISE POREZNE UPRAVE ZA EIZVJEŠTAVANJE?
 

Korisnik može implementirati potrebne servise i izravno iz svog ERP sustava obavljati eIzvještavanje o naplati. Za to nije potrebna dodatna certifikacija za fiskalizaciju ili eIzvještavanje.
 

Ključne riječi: servisi, ERP sustav, eIzvještavanje, naplata, certificiranje, fiskalizacija
 

19. AKO IZDAVATELJ ERAČUNA NIJE USPIO IZDATI ERAČUN JER PRIMATELJ ERAČUNA NIJE DOSTAVIO IDENTIFIKATOR AMS-U, ALI JE IZVRŠIO PRIJAVU PODATAKA KROZ SUSTAV EIZVJEŠTAVANJA OČEKUJE LI SE NEKO PRIHVAĆANJE OD STRANE PRIMATELJA ERAČUNA KROZ IZVJEŠTAJNI SUSTAV? AKO PRIMATELJ ERAČUNA NAKNADNO UPIŠE POTREBNE PODATKE U AMS, JE LI INICIJALNI ERAČUN POTREBNO STORNIRATI I IZDATI NOVI KAO ERAČUN I PROVESTI POSTUPAK FISKALIZACIJE?
 

Ako izdavatelj eRačuna nije u mogućnosti izdati eRačun radi nedostupnosti podataka o adresi primatelja eRačuna u AMS-u, izdavatelj može izdati račun na bilo koji njemu prihvatljiv način. Ako je bio u obvezi kod navedene transakcije izdati eRačun, primijenit će eIzvještavanje te dostaviti podatke kroz navedeni sustav odnosno fiskalizirati će podatke o navedenoj isporuci. Znači podaci će se dostaviti samo od strane izdavatelja kroz sustav eIzvještavanja. Tako dostavljeni podaci će se kao podaci iz računa iskazivati u FiskAplikaciji. 

Ako se adresa primatelja eRačuna naknadno upiše u AMS nije moguće ponovno izdavati račun, jer je već račun izdan. U poslovnoj praksi nikada nije moguće izdati dva puta račun za istu transakciju.
 

Ključne riječi: AMS, eRačun, eIzvještavanje, FiskAplikacija
 

20. AKO SE ERAČUN NE MOŽE IZDATI JER NIJE DOSTUPNA ADRESA PRIMATELJA ERAČUNA MORA LI SE PDV OBRAČUNATI I ISKAZATI U PRIJAVI PDV-A? U OVOM SLUČAJU IZDAVATELJ ĆE IZDATI RAČUN NA NJEMU PRIHVATLJIV NAČIN I PROVESTI IZVJEŠTAJNI SUSTAV. MOŽE LI PRIMATELJ TAKVOG RAČUNA ODBITI PDV ISKAZAN NA RAČUNU KAO PRETPOREZ BEZ OBZIRA ŠTO RAČUN NIJE ZAPRIMLJEN KAO ERAČUN? 
 

Zakon nije propisao rokove izdavanja računa niti mijenjao odredbe o tome postoji li obveza izdavanja računa ili ne. Međutim propisao je kada će se između poreznih obveznika te poreznih obveznika i javnih tijela račun koji se mora izdati, izdavati ako eRačun. Ukoliko ne postoje preduvjeti za izdavanje eRačuna jer nije objavljena adresa primatelja eRačuna, izdavatelj će svakako izdati račun na njemu prihvatljiv način te provesti postupak eIzvještavanja. Ponovno napominjemo da se račun izdaje samo jednom te da nema postupka ponovnog slanja računa pa ni u slučaju da primatelj naknadno objavi adresu u AMS-u. U ovom trenutku pravo korištenja pretporeza nije uvjetovano poštivanjem odredbe o načinu zaprimanja računa (dakle ne uvjetuje se da se račun mora zaprimiti kao eRačun) tako da i u ovom slučaju primatelj može koristi pravo na pretporez sukladno ostalim zakonskim odredbama, neovisno o činjenici što nije zaprimio eRačun (već neki oblik računa).
 

22. SMATRA LI SE PAUŠALNI OBRTNIK - OBVEZNIK POREZA NA DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI KOJI NIJE UPISAN U REGISTAR OBVEZNIKA PDV-A I POSLUJE ISKLJUČIVO TRANSAKCIJSKI S FIZIČKIM OSOBAMA - OBVEZNIKOM FISKALIZACIJE 2.0 I EIZVJEŠTAVANJA OD 1. SIJEČNJA 2026. GODINE? (Objavljeno 17.4.2026.)
 

2. TREBAJU LI RAČUNI,  KOJI SU IZDANI NA BLAGAJNI I FISKALIZIRANI FISKALIZACIJOM 1.0., BITI POSLANI KAO ERAČUNI I FISKALIZIRANI FISKALIZACIJOM 2.0.? 
 

Račun je moguće izdati samo jednom i tada se provodi pripadajući postupak fiskalizacije. Stoga ili će se račun izdati po pravilu izdavanja računa i provesti postupak Fiskalizacije 1,0 ili će se izdati kao eRačun i provesti postupak Fiskalizacije 2,0.
 

Ključne riječi: fiskalizacija 1.0, fiskalizacija 2.0, račun na blagajni, eRačun, izdavanje računa
 

3. OD KADA ĆE SE PROVODITI POSTUPAK FISKALIZACIJE RAČUNA UZ DOSTAVU OIB-A PRIMATELJA RAČUNA U XML SHEMI. GDJE JE OBJAVLJENA TEHNIČKA DOKUMENTACIJA? 
 

Članak 39. Zakona stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine što onda znači da je od 1. siječnja 2026. godine moguće provoditi postupak fiskalizacije računa putem XML sheme gdje se navodi OIB primatelja računa u B2B segmentu. Aktualna tehnička dokumentacija je objavljena na stranicama portala Fiskalizacija, u dijelu Fiskalizacija 2.0
 

Ključne riječi: fiskalizacija 1.0, B2C, OIB kupca, XML shema, Zakon o fiskalizaciji, tehnička specifikacija
 

4. AKO IZDAVATELJ ERAČUNA IZDAJE RAČUNE SAMO U B2B SEGMENTU, ALI POVREMENO IZDA I RAČUN U KRAJNJOJ POTROŠNJI POSTOJI LI POTREBA ZA PROGRAMSKIM RJEŠENJEM ZA FISKALIZACIJU U B2C SEGMENTU?
 

Programska rješenja za provedbu postupka fiskalizacije računa razlikuju se od rješenja za fiskalizaciju eRačuna.

Obveznici fiskalizacije moraju biti spremni provesti odgovarajući postupak fiskalizacije neovisno o broju računa koje izdaju, pa i ako izdaju samo poneki račun u krajnjoj potrošnji (B2C segmentu).
 

Ključne riječi: fiskalizacija, B2C segment, programsko rješenje, postupak fiskalizacije, eRačun
 

5. TREBA LI DRUŠTVO (WEB SHOP) IMATI DVA ODVOJENA SUSTAVA ZA FISKALIZACIJU RAČUNA B2B I B2C, AKO PRODAJE PROIZVODE I DRUGIM POREZNIM OBVEZNICIMA I U KRAJNJOJ POTROŠNJI? MOŽE LI SE ISPORUKA U B2B SEGMENTU FISKALIZIRATI PO PRAVILMA F 1.0 BEZ OBZIRA NA NAČIN PLAĆANJA?
 

Takvu iznimku nije moguće primijeniti. Takva prodajna mjesta morat će raspolagati programskim rješenjem za provedbu postupka izdavanja računa prema B2C segmentu i fiskalizacije računa u B2C segmentu i programskim rješenjem za izdavanje eRačuna i provedbu fiskalizacije eRačuna.
 

Ključne riječi: B2C, B2B, fiskalizacija, eRačun, programsko rješenje, iznimka
 

6. JE LI PODATAK KPD-A OBVEZAN I ZA RAČUNE KOJI SE IZDAJU U B2B SEGMENTU ALI NE KAO ERAČUNI?
 

Zakonom je propisana obveza izdavanja i zaprimanja eRačuna između osoba koje se smatraju primateljima i izdavateljima i to za tuzemne transakcije. Kada su zadovoljeni uvjeti da se radi o osobama koje su primatelji i izdavatelji eRačuna te o tuzemnoj transakciji, izdaje se eRačun i provodi fiskalizacija. Ako se ne može izdati eRačun zbog nedostupnosti adrese u AMS-u, izdavatelj je dužan putem eIzvještavanja dostaviti podatke o isporukama za koje nije bilo moguće izdati eRačun, ako se radi o trgovačkom društvu, obrtniku ili nositelju slobodnog zanimanja kao primateljima računa. 

Napominjemo da radi olakšavanja izvještajnog sustava, programska rješenja se mogu napraviti na način da se kod svakog računa koji se nije mogao izdati kao eRačun, a radi se o tuzemnoj transakciji provede izvještajni sustav neovisno tko je osoba primatelj računa. Na opisani način ne očekuje se od izdavatelja računa da utvrđuje status primatelja računa.

Ukoliko se radi o izdavanju računa od strane izdavatelja eRačuna, ali se ne radi o osobi koja je primatelj eRačuna ili isporuka ne zadovoljava uvjete tuzemne transakcije, račun se izdaje prema ostalim propisima koji uređuju obvezni sadržaj računa. U takvom slučaju ne postoji obveza iskazivanja i korištenja KPD te ostalih obveznih elemenata eRačuna propisanih Zakonom jer se ne radi o računu koji uređuje taj propis.
 

Ključne riječi: KPD, eRačun, fiskalizacija, tuzemna transakcija, AMS, eIzvještavanje, trgovačko društvo
 

7. ŠTO JE TOČNO INDIKATOR KOPIJE? 
 

Prema članku 43. Zakon kada se ispravlja podatak na eRačunu koji ne utječe na obračun poreza, eRačun se može u istom razdoblju oporezivanja izdati pod istim brojem, uz obvezno navođenje podatka »indikator kopije računa«. Ispravljeni eRačun obveznici fiskalizacije eRačuna dužni su fiskalizirati odmah nakon provedenog slanja i zaprimanja. 

Činjenica da je proveden navedeni postupak, kojim se izbjegava korak storniranja računa, označuje se korištenjem Indikatora kopije. Vrijednost podatka se iskazuje kao 'true' ili kao 'false'. Navedeni podatak se nalazi u Specifikacija osnovne uporabe eRačuna s proširenjima: 

HR-BT-1; Indikator kopije računa --> Oznaka je li račun kopija već poslanog računa ili izvornik (poslan prvi puta).

Dodatno napominjemo da je korištenje Indikatora kopije propisano kao mogućnost, a ne kao obveza. 
 

Ključne riječi: indikator kopije, članak 43. 
 

8. NA KOJI NAČIN ĆE ISPRAVLJEN RAČUN S NAVODOM „INDIKATOR KOPIJE RAČUNA“ BITI VIDLJIV KUPCU I MOŽE LI TO UTJECATI NA OBRAČUN POREZA?
 

Člankom 43. Zakona  predviđena je mogućnost da se umjesto storna računa ponovno pošalje isti eRačun s oznakom „indikatora kopije računa“ u shemi eRačuna (HR BT-1). Kupac će u strukturi podataka vidjeti da je iskazan podatak „indikator kopije računa“ te će znati da se radi o navedenoj situaciji. Bitno je istaknuti da se ova opcija može koristiti samo ako se radi o ispravku podatka koji ne utječe na obračun poreza kao primjerice pogrešno pozivanje na referencu, neke napomene na računu i slično. Cilj odredbe je pomoć u bržoj obradi računa. Napominjemo da je primjena navedenog članka opcija odnosno da se uvijek može provesti storno i ponovno izdati eRačun.
 

9. TREBA LI DRUŠTVO KOJE IZDAJE RAČUNE U IME I ZA RAČUN DRUGOG DRUŠTVA IMATI DVA ODVOJENA SUSTAVA ZA IZDAVANJE ERAČUNA - SVOJ VLASTITI I DODATNI ZA DRUŠTVO U ČIJE IME IZDAJE ERAČUN?
 

Napominjemo da Zakonom nisu propisana jedinstvena (certificirana) programska rješenja, već se dozvoljavaju sva rješenja koja ispunjavaju postavljene zahtjeve. Stoga je i u ovom slučaju dozvoljeno da obveznik samostalno odluči na koji način će implementirati programsko rješenje. U konkretnom upitu smatramo da je jedino važno istaknuti da programsko rješenje mora jasno razgraničiti o čijim se računima radi odnosno mora omogućiti razlikovanje računa druge osobe.
 

Ključne riječi: programsko rješenje, razgraničenje, računi druge osobe, izdavanje eRačuna
 

10. ŠTO JE APLIKACIJA MIKROERAČUN?
 

MIKROeRAČUN je besplatna aplikacija Porezne uprave u kojoj je Porezna uprava pristupna točka odnosno informacijski posrednik. Pravo korištenja aplikacije ima izdavatelj i primatelj eRačuna pod uvjetom da nisu upisani u registar obveznika PDV-a prema propisu o PDV-u  i da nisu javni naručitelji.

Aplikacija ima nekoliko funkcionalnosti:
 

- zaprimanje eRačuna od 1. siječnja 2026.

- izdavanje eRačuna od 1. siječnja 2027.

- fiskalizacija zaprimanja i izdavanja eRačuna

- čuvanje eRačuna u rokovima čuvanja.
 

Obveznicima koji imaju pravo korištenja navedene aplikacije Porezna uprava je u korisnički pretinac poslala poruku o mogućnostima korištenja aplikacije. Obveznici koji se odluče za korištenje aplikacije prihvaćaju opće uvjete korištenja te ne moraju pristupnu točku tražiti na tržištu. Korištenjem aplikacije MIKROeRAČUN preuzeti su troškovi prilagodbe razmjeni eRačuna i fiskalizaciji ove kategorije obveznika. 
 

Ključne riječi: MIKROeRAČUN, besplatna aplikacija
 

11. HOĆE LI APLIKACIJU MIKROERAČUN MOĆI KORISTITI I NEPROFITNE UDRUGE KOJE NISU U SUSTAVU PDV-A? 
 

Besplatna aplikacija za izdavanje, zaprimanje i fiskalizaciju eRačuna („MIKROeRAČUN“) je aplikacija Porezne uprave koja je namijenjena određenoj skupini primatelja eRačuna za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju istih pod uvjetima propisanim Zakonom. Pravo na korištenje navedene aplikacije imaju izdavatelj i primatelj eRačuna pod uvjetom da su korisnici sustava ePorezna, nisu upisani u registar obveznika PDV-a prema propisu o PDV-u i pod uvjetom da nisu obveznici primjene propisa o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi kao javni naručitelji.  S obzirom da neprofitne udruge, koje nisu obveznici poreza na dobit, nisu obveznici fiskalizacije odnosno ne smatraju se zakonski obveznim izdavateljem i primateljem eRačuna iste ne mogu koristiti aplikaciju MIKROeRAČUN.
 

Ključne riječi: MIKROeRAČUN, besplatna aplikacija, eRačuni, fiskalizacija, Porezna uprava, primatelji, ePorezna, neprofitne udruge, sustav PDV-a, javna nabava
 

12. KOJI SE UGOVORI SMATRAJU VALJANIMA I SKLOPLJENIMA NA VALJAN NAČIN U SMISLU ČLANKA 58. STAVKA 4. ZAKONA O FISKALIZACIJI?  (Objavljeno 12.11.2025.)

Sklapanje ugovora moguće je elektroničkim putem, odnosno u elektroničkom obliku - ponuda i prihvat ponude mogu se dati elektroničkim putem.
Kada se elektronička poruka koristi kao oblik sklapanja ugovora, takvom ugovoru ne osporava se pravna valjanost samo zbog činjenice da je sastavljen u elektroničkom obliku (čl. 9. st. 1.-3. Zakona o elektroničkoj trgovini, „Narodne novine“, br. 173/03, 67/08, 36/09, 130/11, 30/14, 32/19, 67/25).
Također, ugovor je moguće sklopiti i u pisanom obliku.
Zakon o fiskalizaciji ne propisuje obveznu formu ugovora, stoga su oba oblika - pisani i elektronički - prihvatljiva.

Ključne riječi: ugovor, elektronički oblik, pisani oblik, valjanost ugovora, članak 58., Zakon o fiskalizaciji, Zakon o elektroničkoj trgovini

13. JE LI PRIHVATLJIV UGOVOR O BESPLATNOM KORIŠTENJU INTERNETSKE PLATFORME ZA PRIJEM ELEKTRONIČKIH RAČUNA UZ PRIHVAĆANJE OPĆIH UVJETA KORIŠTENJA? (Objavljeno 12.11.2025.)

Opći uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za veći broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavljač) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlaže drugoj strani, bilo da su sadržani u formuliranom (tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva.
Zakon o fiskalizaciji (NN 89/25) za poslove informacijskih posrednika i pristupnih točaka propisuje sklapanje ugovora (čl. 58. st. 4.), dok članak 58. stavak 5. propisuje iznimku - kada Porezna uprava kao informacijski posrednik pruža uslugu putem aplikacije MIKROeRAČUN, ugovor se ne sklapa, već se pristupa korištenjem aplikacije uz prihvaćanje općih uvjeta korištenja koje Porezna uprava objavljuje.
Prema članku 295. Zakona o obveznim odnosima, opći uvjeti obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili su joj morali biti poznati u trenutku sklapanja ugovora.
Za poslove prema Zakonu o fiskalizaciji koje obveznik može ugovoriti s informacijskim posrednikom (izdavanje i primanje eRačuna, fiskalizacija eRačuna, eIzvještavanje, metapodatkovni servisi), ugovori se mogu sklopiti u papirnatom ili elektroničkom obliku, odnosno prihvaćanjem općih uvjeta ako su oni sastavni dio ugovora.

Ključne riječi: opći uvjeti, informacijski posrednik, MIKROeRAČUN, članak 58., Zakon o obveznim odnosima, eRačun

14. JESU LI VALJANI I UGOVORI KOJI KORISNICIMA OMOGUĆAVAJU KORIŠTENJE POJEDINIH USLUGA BEZ NAPLATE? (Objavljeno 12.11.2025.)

Da. Zakon o fiskalizaciji ne propisuje da usluge informacijskih posrednika moraju biti naplatne, već samo da međusobni odnosi između informacijskog posrednika i obveznika budu uređeni ugovorom.

Ključne riječi: ugovor bez naknade, informacijski posrednik, članak 58., Zakon o fiskalizaciji

15. TREBAJU LI SE POSTOJEĆI UGOVORI, KOJI KAO PRAVNU PODLOGU NAVODE ZAKON O ELEKTRONIČKOM IZDAVANJU RAČUNA U JAVNOJ NABAVI I ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, A SKLOPLJENI SU PRIJE STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O FISKALIZACIJI USKLADITI S ISTIM? (Objavljeno 12.11.2025.)

Da. Svi ugovori koji su kao pravnu osnovu imali Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi ili Zakon o PDV-u, a sklopljeni su prije stupanja na snagu novog Zakona o fiskalizaciji, trebaju se uskladiti s njim.

Usklađenje se može provesti dodatkom postojećem ugovoru, sklapanjem novog ugovora ili prihvaćanjem novih općih uvjeta ako za to postoje preduvjeti.
 
Ključne riječi: usklađivanje ugovora, Zakon o fiskalizaciji, dodatak ugovoru, opći uvjeti, eRačun

16. KOJI SU OBVEZNI ELEMENTI ANEKSA UGOVORA I MOŽE LI SE UMJESTO NJEGA KORISTITI IZMJENA OPĆIH UVJETA  NA KOJI SE SVAKI SKLOPLJENI UGOVOR POZIVA? (Objavljeno 12.11.2025.)

 Zakon o fiskalizaciji ne propisuje sadržaj ugovora, ali ugovorom treba urediti usluge o kojima se dogovaraju obveznik i informacijski posrednik, poput:

• izdavanja i primanja eRačuna i pratećih isprava,

• fiskalizacije eRačuna,

• eIzvještavanja,

• metapodatkovnih servisa.

Trenutak prestanka važenja ugovora uređuje se samim ugovorom, u kojem je obično definiran i način ugovaranja novih usluga ili izmjena.

Korištenje izmijenjenih općih uvjeta moguće je ako se postojeći ugovori na njih pozivaju ili ako su oni njihov sastavni dio.

Ključne riječi: ugovor, aneks, izmjena općih uvjeta, fiskalizacija eRačuna, informacijski posrednik

17. TREBA LI SE NAJPRIJE OBAVITI DOSTAVA ERAČUNA, A ZATIM FISKALIZACIJA? (Objavljeno 12.11.2025.)

 Da. Člankom 47. Zakona o fiskalizaciji propisano je da izdavatelj i primatelj eRačuna moraju provesti fiskalizaciju za svaki izdani i zaprimljeni eRačun. Stoga je preduvjet fiskalizacije da eRačun bude izdan ili zaprimljen.
 
Ključne riječi: fiskalizacija eRačuna, izdavatelj, primatelj, članak 47., eRačun

18. ŠTO PRISTUPNA TOČKA IZDAVATELJA TREBA UČINITI AKO DOBIJE PORUKU O POGREŠCI? (Objavljeno 12.11.2025.)

 Sustav fiskalizacije vraća poruke o pogreškama u XML formatu, u skladu s javno objavljenim tehničkim shemama. Poruke sadrže opis pogreške i prijedlog ispravka, prema kojima pristupna točka treba postupiti.

Ključne riječi: poruka o pogrešci, pristupna točka, fiskalizacija, XML format, tehničke sheme, ispravak pogreške

19. OBRTNIK SAM U SUSTAVU PDV-A, ALI KRAJEM OVE GODINE PLANIRAM IZAĆI IZ SUSTAVA PDV-A (I ZA TO ISPUNJAVAM UVJETE). S OBZIROM DA OD 2026. GODINE NEĆU VIŠE BITI U SUSTAVU PDV-A, MOGU LI KORISTITI APLIKACIJU MIKROeRAČUN ZA 2026. GODINU? (Objavljeno 19.11.2025.)

Sustav je programiran na način da nijedan porezni obveznik koji ima otvorenu obvezu poreza na dodanu vrijednost u RPO-u, ne može pristupiti aplikaciji MIKROeRAČUN. Pristup se omogućuje tek po zatvaranju obveze. 
Kako bi se obveznicima omogućio pristup aplikaciji MIKROeRAČUN na vrijeme, porezni obveznik koji smatra da ostvaruje uvjete za ispisom, treba predati zahtjev nadležnoj ispostavi prije isteka godine, pri čemu bi se izvršio ispis iz registra i time ostvarilo pravo pristupa aplikaciji, a tek potom žurno nastavilo s obradom zahtjeva i donošenjem rješenja (bilo o ispisu, bilo o odbijanju zahtjeva pri čemu bi se obveznika vratilo u sustav PDV-a te bi odabrao drugog informacijskog posrednika).

Ključne riječi: MIKROeRAČUN, izlazak iz sustava PDV-a

20. AKO JE OBRT U MIROVANJU RADI KORIŠTENJA PORODILJNOG DOPUSTA, JE LI POTREBNO AKTIVIRATI APLIKACIJU MIKROeRAČUN ILI SE ISTO MOŽE OBAVITI NAKON ŠTO OBRT PONOVNO POČNE S RADOM? (Objavljeno 31.12.2025.)

S obzirom da porezni obveznik ne obavlja poslovanje, nema potrebe da u ovom trenutku poduzima radnje za prilagodbu Zakona o fiskalizaciji.
Međutim, ukoliko dođe do potrebe zaprimanja eRačuna navedeni porezni obveznik mora pravovremeno poduzeti korake za prilagodbu jer se već prvi takav mora zaprimiti kao eRačun. U tom dijelu važno je da porezni  obveznik procijeni hoće li zaprimati ili izdavati određene račune koje bi trebao zaprimati ili izdavati kao eRačun jer se smatra primateljem odnosno izdavateljem eRačuna. U tom dijelu napominjemo da je u sklopu ePorezne razvijena aplikacija (programsko rješenje MIKROeRAČUN). Prema Zakonu o fiskalizaciji aplikacija MIKROeRAČUN omogućava izdavanje, zaprimanje i pohranu eRačuna, kao i fiskalizaciju izdanih i zaprimljenih eRačuna.
Pravo na korištenje besplatne aplikacije MIKROeRAČUN imaju izdavatelj i primatelj eRačuna pod uvjetom da su korisnici sustava ePorezna, nisu upisani u registar obveznika PDV-a prema propisu o PDV-u i nisu obveznici primjene propisa o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi kao javni naručitelji.

Ključne riječi: obrt u mirovanju, porodiljni, porodiljski, MIKROeRAČUN

21. S OBZIROM DA UCITS FONDOVI NE IZDAJU RAČUNE VEĆ ISKLJUČIVO ZAPRIMAJU, KOJE SE KONKRETNE OBVEZE ODNOSE NA NJIH IZ DJELOKRUGA ZAKONA O FISKALIZACIJI? (Objavljeno 5.2.2026.)

Prema članku 2. stavcima 8 i 9. Zakona o porezu na dobit, porezni obveznici izuzeti od oporezivanja porezom na dobit su mirovinski i investicijski fondovi bez pravne osobnosti koji su osnovani i posluju u skladu s posebnim propisom. Na fondove iz stavka 8.  članak 2. Zakona o porezu ne dobit ne primjenjuju se druge odredbe ovoga Zakona i posebnih propisa koje se primjenjuju na obveznike poreza na dobit, osim u slučaju investicijskog fonda za koji je utvrđeno kako je osnovan radi iskorištavanja porezne pogodnosti odnosno na koji se ne može primijeniti izuzeće od oporezivanja.

Slijedom navedenoga obveznik razmjene eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji je UCITS fond koji je obveznik poreza na dobit. UCITS fond može biti obveznik poreza na dobit u skladu s člankom 2. stavkom 9. Zakona o porezu na dobit.

Dakle, navedeni fondovi ako nisu obveznici upisani u registar PDV-a, mogu pod uvjetima navedenim Zakonom o fiskalizaciji koristiti besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN za zaprimanje i fiskalizaciju zaprimljenih eRačuna, a od 1.1.2027. i izdavanje i fisklaizaciju eRačuna. 

Navodimo da je prema čl. 52. navedenog Zakona primatelj eRačuna dužan u Sustav za fiskalizaciju do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti podatke o eRačunima za koje je izvršio odbijanje u prethodnom mjesecu.

Ključne riječi: dobit, razmjena eRačun, fiskalizacija

2. MOŽE LI SE PRIMJENJIVATI ISTA SLIJEDNOST RAČUNA ZA RAČUNE U KRAJNJOJ POTROŠNJI I ERAČUNE?
 

Provedba postupka fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji te provedba postupka fiskalizacije eRačuna predstavljaju dva različita postupka koji se razlikuju u načinu provedbe, ali i obuhvatu podatka te stoga zahtijevaju različita programska rješenja. 

Dakle, slijednost računa treba biti zasebno određena za račune koji se izdaju u krajnjoj potrošnji, a zasebno za transakcijski račun za koji se izdaje eRačun te se isto mora propisati u internom aktu. 

Ukoliko se na tržištu razvije rješenje koje će u jednom postupku imati ta dva različita programska rješenja, teoretski slijednost računa bi mogla biti ista, uz uvjet da je navedeno propisano internim aktom.
 

3. MOGU LI PRVA DVA POLJA U KONSTRUKCIJI BROJA RAČUNA SADRŽAVATI OZNAKE PO IZBORU POSLOVNOG SUBJEKTA, A TREĆE POLJE SLIJEDNI BROJ RAČUNA?
 

U skladu sa Zakonom broj računa, koji je prema odredbama posebnih propisa sastavni dio računa, obveznici fiskalizacije računa dužni su iskazati u polju broj računa u tri dijela: numerički broj računa, oznaka poslovnog prostora i broj uređaja za izdavanje računa. Obveza ovakve konstrukcije broja računa propisana je za B2C segment odnosno za račune u krajnjoj potrošnji, ali i za B2B segment (članak 48. stavak 5. Zakona ).

Vezano uz dostavljeni prijedlog o izmjeni redoslijeda u konstrukciji broja računa napominjemo da isto nije moguće, međutim svaki obveznik fiskalizacije je slobodan samostalno odrediti u internom aktu što se smatra poslovnim prostorom i/ili naplatnim uređajem. Dakle primjerice moguće je odrediti zasebnu oznaku naplatnog uređaja za gotovinske i bezgotovinske račune odnosno prilagoditi praćenje vlastitim potrebama. Isto tako osim ovih obvezatnih dijelova računa u nastavku moguće je staviti i druge oznake prema potrebama obveznika fiskalizacije.
 

Ključne riječi: broj računa, B2C, B2B, poslovni prostor, uređaj
 

4. ISPORUKA ROBE ILI USLUGA IZVRŠENA JE 31.12.2025., A RAČUN JE KREIRAN/IZDAN 3.1.2026. TREBA LI U NAVEDENOM SLUČAJU KAO DATUM IZDAVANJA KOJI SE PROSLJEĐUJE U FISKALIZACIJU NAPISATI 3.1.2026. UZ ČINJENICU DA BROJ RAČUNA TREBA SLIJEDITI BROJČANI NIZ ZA 2026. GODINU?
 

Prema Općem poreznom zakonu knjigovodstvo se mora voditi u skladu s propisima i na način da stručna treća osoba može u primjerenom roku steći pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okončanjem poslovnih događaja. Nadalje isprave koje služe za knjiženje smatraju se urednim kad se iz njih nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme sastavljanja i materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena.

U skladu s navedenim, datum računa je datum kada se stvarno izdaje račun, a prihod se priznaje kada su za navedeno stvoreni uvjeti u skladu s priznavanjem prihoda prema računovodstvenim standardima ili drugim propisima. Stoga se u konkretnom slučaju radi o numeričkom nizu primjenjivom za 2026. godinu uz priznavanje prihoda kada su za to stečeni uvjeti, a što može biti i 2025. godine.
 

Ključne riječi: Opći porezni zakon, datum izdavanja, numerički niz, priznanje prihoda, računovodstveni standardi
 

5. MORA LI TRODIJELNI FISKALNI BROJ IMATI U SEBI ZNAK  "/" ILI SE MOŽE KORISTITI NEKI DRUGI ZNAK NPR. "-" ILI "_"? 
 

Zakonom je propisana obveza primjene trodijelne strukture računa i u dijelu izdavanja računa i fiskalizacije računa (Fiskalizacija 1.0) i u dijelu izdavanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna (Fiskalizacija 2,0). Propisom nije određen znak kojim se odvajaju elementi trodijelne strukture, stoga su obveznici slobodni u načinu određivanja kojim će znakom odvojiti strukturu.
 

Ključne riječi: trodijelni fiskalni broj
 

1. ŠTO JE PRISTUPNA TOČKA I ČEMU SLUŽI?
 

Pristupna točka je porezni obveznik ili informacijski posrednik koji ispunjava sve tehničke uvjete za razmjenu eRačuna i/ili fiskalizaciju eRačuna i/ili eIzvještavanje i/ili uslugu MPS-a. 

Dakle, razmjena eRačuna i/ili fiskalizacija eRačuna provodi se putem pristupne točke. 
 

Ključne riječi: pristupna točka
 

2. TKO SE SMATRA IP POSREDNIKOM? 
 

Informacijski posrednik je pravna ili fizička osoba kojoj je dodijeljen OIB i koja uslužno pruža usluge izdavanja i primanja eRačuna i pratećih isprava drugima i  fiskalizacije  eRačuna, a može pružati usluge eIzvještavanja i/ili meta podatkovnih servisa drugima. Dakle informacijskim posrednikom se praktično smatra onaj tko uspostavlja komunikaciju s AMS-om Porezne uprave.
 

Ključne riječi: IP posrednik, OIB, izdavanje eRačuna, primanje eRačuna, fiskalizacija, eIzvještavanje, AMS
 

3. HOĆE LI POSTOJEĆI INFORMACIJSKI POSREDNICI AUTOMATSKI POSTATI INFORMACIJSKI  POSREDNICI PREMA ZAKONU?
 

Postojeći informacijski posrednici moraju dokazati da mogu razmjenjivati eRačun i raditi fiskalizaciju. Dakle nitko ne stječe automatizmom status informacijskog posrednika prema Zakonu. 

Osobe koje prema odredbama Zakona žele biti informacijski posrednici (i postojeći i budući) trebaju pripremiti propisanu dokumentaciju, pripremiti tehnička rješenja u skladu s Tehničkim specifikacijama te proći testiranje sukladnosti putem Portala za testiranje sukladnosti rješenja za razmjenu i fiskalizaciju eRačuna. Ako testiranje uspješno prođe i dostavljena je sva dokumentacija osoba će se smatrati informacijskim posrednikom usklađenim za potrebe ovog propisa. Takve informacijske posrednike Porezna uprava objavit će na svojim Internet stranicama na Popisu informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti. Na taj način svi se porezni obveznici mogu informirati o informacijskim posrednicima koji zadovoljavaju uvjete iz Zakona za pristupnu točku. 
 

Ključne riječi: informacijski posrednik, test sukladnosti, dokumentacija, tehnička rješenja, ePorezna, portal
 

4. MOŽE LI OBVEZNIK IMATI VIŠE INFORMACIJSKIH POSREDNIKA?
 

Da. Obveznik samostalno određuje broj informacijskih posrednika putem kojih će razmjenjivati eRačune. 

Međutim, prema Zakonu ukoliko obveznik ima više informacijskih posrednika za zaprimanje eRačuna, mora imati i više identifikatora jer kod svakog informacijskog posrednika mora se identificirati drugim identifikatorom. 
 

5. MOŽE LI OBVEZNIK IMATI INFORMACIJSKOG POSREDNIKA ZA RAZMJENU ERAČUNA, A FISKALIZACIJU PROVODITI PUTEM RAČUNOVODSTEVNOG UREDA?
 

Da. Obveznik može imati informacijskog posrednika za razmjenu eRačuna kojeg potvrđuje putem FiskAplikacije. 

Istovremeno fiskalizaciju eRačuna obveznik može provoditi putem informacijskog posrednika ili drugu osobu koju ovlasti kao primjerice računovodstveni ured.
 

6. MOGU LI USLUGE INFORMACIJSKOG POSREDNIKA OBAVLJATI I DRUŠTVA IZ DRŽAVA ČLANICA EU-A ILI TREĆIH ZEMALJA KOJA NEMAJU OIB I NISU REGISTRIRANA U SUDSKOM REGISTRU U REPUBLICI HRVATSKOJ?
 

Društva iz država članica Europske unije ili trećih zemalja mogu pružati usluge informacijskog posrednika, no mora biti ispunjeno nekoliko uvjeta. Prije svega, moraju imati dodijeljen OIB (osobni identifikacijski broj) u Republici Hrvatskoj. Nadalje, nije propisano da moraju biti registrirana u sudskom registru u Republici Hrvatskoj, ali moraju dostaviti svu traženu dokumentaciju i uspješno proći test sukladnosti propisan za informacijskog posrednika.

Dakle, ključni preduvjeti su:
 

• dodijeljen OIB u Republici Hrvatskoj,

• dostava dokumentacije prema zahtjevima Porezne uprave,

• prolazak testa sukladnosti za informacijskog posrednika.

Ključne riječi: društva iz EU, treće zemlje, informacijski posrednik, OIB, sudski registar, test sukladnosti, dokumentacija
 

7. HOĆE LI INFORMACIJSKI POSREDNIK MORATI NUDITI I USLUGE ERAČUNA I USLUGE FISKALIZACIJE ERAČUNA?
 

Da. Prema Zakonu informacijski posrednik je pravna ili fizička osoba kojoj je dodijeljen OIB i koja uslužno pruža usluge izdavanja i primanja eRačuna i pratećih isprava drugima i usluge fiskalizacije eRačuna, a može pružati usluge i/ili eIzvještavanja i/ili Meta podatkovnih servisa drugima. Međutim obveznik fiskalizacije samostalno odlučuje koje usluge će trebati od informacijskog posrednika.
 

Ključne riječi: informacijski posrednik, eRačun, fiskalizacija, eIzvještavanje, usluge
 

8. KOJI JE POSTUPAK TESTIRANJA SUKLADNOSTI PRISTUPNE TOČKE I KOJE ZAHTJEVE PRISTUPNA TOČKA MORA ZADOVOLJITI TOKOM TESTA SUKLADNOSTI?
 

Tehničkom specifikacijom detaljno su razrađeni svi testni scenariji koje pristupna točka mora proći.
 

9. POSTOJI LI RAZLIKA U POSTUPKU TESTIRANJA SUKLADNOSTI AKO JE PRISTUPNA TOČKA SAM OBVEZNIK KOJI TO RADI ZA SEBE ILI INFORMACIJSKI POSREDNIK KOJI SE TESTIRA RADI USLUGA KOJE ĆE PRUŽATI NA TRŽIŠTU?
 

Postoji. Pristupna točka koja je sam porezni obveznik i koja usluge neće pružati tržišno nije u obvezi dostaviti propisanu dokumentaciju već samo mora proći test sukladnosti. Takva pristupna točka neće biti objavljena na Popisu informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti.

Ostale pristupne točke moraju dostaviti dokumentaciju i proći test sukladnosti nakon čega će biti objavljene na Popisu informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti.
 

10. ZAŠTO INFORMACIJSKI POSREDNIK MORA POSJEDOVATI VALJANI ISO CERTIFIKAT?
 

Posjedovanje ISO certifikata garantira sigurnost upravljanja podacima, što je nužnost u primjeni Zakona.

Ključne riječi: ISO, sigurnost podataka, certifikat, primjena Zakona
 

11. JE LI NUŽNO DA SU INFORMACIJSKI POSREDNICI U CIJELOSTI SUKLADNI S NIS2 DIREKTIVOM?
 

Zakon uređuje informacijske posrednike u svojoj temeljnoj djelatnosti. Potreba zaštite mrežne i informacijske infrastrukture informacijskih posrednika, koja je u potpunosti oslonjena na kibernetički prostor, regulirana je u Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024), člankom 9. i prilogom I., točkom 9. Time su na najprikladniji mogući način informacijski posrednici uključeni u nacionalni transpozicijski zakon za NIS2 Direktivu, Zakon o kibernetičkoj sigurnosti. 

Ključne riječi: NIS2, kibernetička sigurnost, informacijski posrednik, kritična infrastruktura
 

Ključne riječi: pristupna točka, testni scenariji, tehnička specifikacija
 

12. U KOJOJ ULOZI SU ERP PROVIDERI AKO SE NE SMATRAJU INFORMACIJSKIM POSREDNIKOM?
 

Ako je ERP spojen s Informacijskim posrednikom, ERP nije pristupna točka već je pristupna točka informacijski posrednik. ERP pružatelji usluga koji prodaju ERP rješenja za kreiranje računa i šalju ih preko informacijskih posrednika s kojima su integrirani nisu pristupna točka i u tom slučaju informacijski posrednici su ti koji nude uslugu razmjene eRačuna i oni su pristupne točke.

Ako će neki ERP pružatelj usluge razviti usluge (razmjenu eRačuna/Fiskalizaciju/objavu u adresar) i sam ih nuditi korisnicima kao uslugu na tržištu, onda on postaje informacijski posrednik.
 

Ključne riječi: ERP, informacijski posrednik, pristupna točka, razmjena eRačuna, fiskalizacija
 

13. KAKO ĆE SE PROVESTI INTERKONEKCIJA INFORMACIJSKIH POSREDNIKA ODNOSNO POVEZIVANJE SVIH INFORMACIJSKIH POSREDNIKA U SVRHU RAZMJENE ERAČUNA?
 

Isto nije potrebno s obzirom da će Porezna uprava voditi AMS (Adresar meta podatkovnih servisa). Preko AMS-a svaki izdavatelj eRačuna može doći do adrese primatelja eRačuna. Nadalje Tehničkom specifikacijom je definirano da svi moraju znati komunicirati putem AS4 protokola i na taj način je razmjena eRačuna unificirana da svi znaju razgovarati međusobno bez potrebe međusobnih interkonekcija.

Ključne riječi: AMS, razmjena eRačuna, AS4 protokol, unificirana komunikacija, adresar
 

14. KOLIKO SE PREDVIĐA DA ĆE TRAJATI PROCES ZA ISHOĐENJE ODOBRENJA ZA POSREDNIKA?
 

Postupak ishođenja odobrenja ovisit će prvenstveno o samom obvezniku odnosno koliko će mu vremena trebati da prođe test sukladnosti. Ukoliko se dostavi dokumentacija i prođe test sukladnosti postupak je dalje automatizam i Porezna uprava objavljuje takve osobe na Popisu informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti. 
 

Ključne riječi: postupak, test sukladnosti, odobrenje, automatska obrada, objava na listi posrednika
 

15. DA LI INFORMACIJSKI POSREDNIK KOJI SU POVEZANI NA CENTRALNU PLATFORMU I USKLAĐENI SA NORMOM ZA E-RAČUN MOŽE BITI STRANI POSREDNIK?
 

Uvjeti za informacijskog posrednika za eRačune propisani su Zakonom. Informacijski posrednik je definiran kao pravna ili fizička osoba kojoj je dodijeljen OIB i koja uslužno pruža usluge izdavanja i primanja eRačuna te pratećih isprava drugima i fiskalizacije eRačuna, a može pružati usluge eIzvještavanja i/ili metapodatkovnih servisa drugima.

Poslove informacijskog posrednika mogu obavljati osobe koje dostave dokumentaciju i uspješno provedu testiranje sukladnosti ishođenjem završnog izvješća. Prema tome, poslove informacijskog posrednika može obavljati društvo koje ima sjedište u inozemstvu, posjeduje hrvatski OIB, dostavi traženu dokumentaciju, uspješno provede testiranje sukladnosti i bude objavljeno na Popisu informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti.
 

16. HOĆE LI SE PRIHVAĆATI E-RAČUNI TIPA GS1 EANCOM (EDIFACT), TZV. EDI RAČUNI?
 

Zakonom nisu ograničene druge metode i tehnike razmjene eRačuna, ali se u Tehničkoj specifikaciji propisuje da svaki informacijski posrednik minimalno mora znati zaprimiti račun po AS4 protokolu. Na taj način prema Zakonu odnosno prema tehničkim specifikacijama koje prate navedeni Zakon stvaraju se preduvjeti da svaki informacijski posrednik može komunicirati sa svakim bez potrebe da se rade međusobne interkonekcije. Međutim, isto tako nije spriječeno odnosno onemogućeno da se rade i drugi načini razmjene eRačuna stoga će se moći koristiti EDI računi.
 

Ključne riječi: eRačun, EDI, AS4
 

17. TREBA LI FISKALIZIRATI EDI RAČUNE? 
 

Ako izdavatelji i primatelj eRačuna razmjenjuju eRačune primjenom EDI metode i za tako razmijenjene račune dužni su provesti postupak fiskalizacije. 
 

Ključne riječi: EDI računi, fiskalizacija, izdavanje eRačuna, primanje eRačuna
 

18. HOĆE LI POSTOJATI MOGUĆNOST UČITAVANJA (UPLOADANJA) ERAČUNA IZRAVNO NA PORTAL POREZNE UPRAVE - PUTEM APLIKACIJE EPOREZNA, BEZ KORIŠTENJA USLUGA PRISTUPNE TOČKE, POSEBNO ZA VELIKE POREZNE OBVEZNIKE? 
 

Ne, nije moguće učitati (uploadati) eRačune izravno putem portala Porezne uprave. Porezna uprava neće imati ulogu centralne točke za razmjenu eRačuna. Napominjemo da se Poreznoj upravi ne dostavljaju eRačuni već fiskalizacijske poruke sa propisanim sadržajem iz eRačuna. 

U sustavu su predviđene različite razine razmjene:
 

• Za potrebe fiskalizacije, moguće je dostaviti fiskalizacijsku poruku putem aplikacije ePorezna.

• Međutim, za razmjenu eRačuna između obveznika fiskalizacije, obvezno je koristiti pristupnu točku, tj. informacijskog posrednika ili vlastito programsko rješenje.
 

Ključne riječi: učitavanje eRačuna
 

19. POSTOJE LI PROCEDURALNI KORACI KOJE JE POTREBNO SLIJEDITI DA BI NETKO BIO INFORMACIJSKI POSREDNIK?
 

Da, postoje proceduralni koraci koji se moraju slijediti. Ako pristupna točka djeluje kao informacijski posrednik, potrebno je razviti odgovarajuća aplikativna rješenja za razmjenu eRačuna, fiskalizaciju i objavu adrese za zaprimanje eRačuna u AMS-u. Ta rješenja moraju biti testirana prema scenarijima definiranim kroz Portal za testiranje sukladnosti. Nakon uspješnog testiranja i provjere dostavljene dokumentacije, izdaje se potvrda o sukladnosti, a informacijski posrednik se upisuje na popis ovlaštenih informacijskih posrednika. Nakon toga, informacijski posrednik objavljuje adresu (ili adrese) za zaprimanje e-računa u AMS-u putem MPS komponente, a svaku od objavljenih adresa korisnici - porezni obveznici potvrđuju kroz FiskAplikaciju (ePorezna).
 

Ključne riječi: proceduralni koraci, prijava, ispitivanje sukladnosti, informacijski posrednik, testiranje sukladnosti, potvrda o sukladnosti.
 

20. SMATRA LI SE INFORMACIJSKIM POSREDNIKOM ONO DRUŠTVO KOJE RAZVIJA I PRODAJE SVOJ SOFTVER (POSLOVNE KNJIGE, OBRAČUN PLAĆA,…)? 
 

Može biti, ali i ne mora. Ako se samo prodaje softver, a druga osoba uspostavlja komunikaciju s AMS-om onda je informacijski posrednik ona osoba koja komunicira s AMS-om. 
 

Ključne riječi: posrednik, prodaja softvera, komunikacija s AMS-om

Ključne riječi: zajednica suvlasnika, AMS, eRačun, eIzvještavanje, Fiskalizacija 2.0, tuzemna transakcija, uvjeti, papirnati račun, Porezna uprava
 

 

1. TREBA LI ERAČUN OBVEZATNO SADRŽAVATI OZNAKU POSLOVNOG PROCESA - NAPRIMJER P1, P2, P9? 
 

Da. Eu normom je predviđeno polje BT 23 kao obvezatno polje. Stoga je kod svakog eRačuna potrebno staviti i oznaku poslovnog procesa. 
 

Ključne riječi: oznake poslovnog procesa, P1, P2, P9, izlazni račun
 

2. MORAJU LI NA IZLAZNOM RAČUNU ZA KOJI RADIMO KOREKCIJU (U SLUČAJU DA SE VEŽE NA VIŠE RAČUNA) BITI NAVEDENI SVI PRETHODNO IZDANI RAČUNI/DOKUMENTI KOJI SU OBUHVAĆENI TOM KOREKCIJOM? 
 

Da. Kako bi se ispravno provela knjiženja po zaprimljenom eRačunu potrebno je ispravno referencirati na sve račune obuhvaćene korekcijom. 
 

3. KAKO SE U ERAČUNU NAVODI OZNAKA OPERATERA? MOŽE LI BITI SISTEMSKA OZNAKA ILI MORA IMATI OZNAKU OPERATERA (OSOBE) PA JE INTERNIM AKTOM ODLUČENO KOJA JE TO OSOBA? 
 

U eRačunu kao oznaka operatera mora se navesti OIB operatera. U slučaju da se radi o samoposlužnom procesu moguće je navesti OIB samog poreznog obveznika. 

Eu normom je u polju BT -4 propisano da eRačun mora imati oznaku operatera i polje BT-5 u kojem se navodi OIB operatera. 
 

Ključne riječi: oznaka operatera, OIB, samoposlužni proces, interni akt
 

4. AKO SE ISPOSTAVLJA DOKUMENT S NEGATIVNIM IZNOSOM - TEREĆENJE, HOĆE LI SUSTAV FISKALIZACIJE MOĆI PREPOZNATI DA SE RADI O SMANJENJU PRETPOREZA, A NE SMANJENJU OBVEZE ZA POREZ I HOĆE LI BITI OMOGUĆENO FISKALIZIRATI DOKUMENT S NEGATIVNIM IZNOSOM - TEREĆENJE? 
 

Ako se fiskalizira račun koji ima negativne vrijednosti, on će biti izračunan kao negativan. Iznimka je knjižno odobrenje koje se smatra negativnim i u slučajevima kada dođe kao pozitivan.
 

Ključne riječi: fiskalizacija terećenja, negativni iznos, terećenje, smanjenje pretporeza, fiskalizacija 2.0
 

5. VEZANO ZA POLJE IDENTIFIKATOR SHEME, IDU LI SVI MATERIJALI/PROIZVODI POD CG(COMMODITY GROUPING) I ŠTO STAVITI ZA ERAČUNE ZA USLUGE?
 

Identifikator sheme, označava klasifikaciju koja se koristi. Koristi se KPD klasifikacija, oznaka koja se unosi je 'CG'. Navedeno se koristi i za usluge i za robe.
 

Ključne riječi: identifikator sheme-polje Commodity grouping, KPD
 

6. NA ŠTO SE ODNOSI DIO VERZIJA SHEME?
 

Navedeno se odnosi na verziju KPD klasifikacije. Trenutno važeća verzija je KPD2025. Klasifikacija se mijenja i detalji su objavljeni na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Navedeno možete pronaći na ovoj poveznici: 

https://web.dzs.hr/App/klasus/default.aspx?lang=hr
 

Ključne riječi: verzija sheme, KPD
 

7. KADA SE  KORISTI ŠIFRA VRSTE DOKUMENTA 83 ODOBRENJE ZA FINANCIJSKE ISPRAVE?
 

Odobrenje 381 već samo po sebi sadrži financijski ispravak. To je opet širina Norme i šifarnika koji ima puno širi obujam od realno potrebnog. Šifra 83 koristi kad se baš radi financijski ispravak na obje strane, znači primatelj računa je knjižio izvorni račun i sad naknadno radi financijski ispravak i mora proknjižiti i to. I radi se o financijama, ne o npr. skladištu. No, ponavljamo, već je 381 dovoljan i za tu svrhu.
 

Ključne riječi: šifra dokumenta 83
 

8. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU ŠIFRE VRSTE DOKUMENTE 383- TEREĆENJE I 384-KOREKTIVNI RAČUN?
 

Korektivni račun se može koristiti na način da postoje pozitivne i negativne stavke i služi općenito za korekcije koje se odnose na referencirani izvorni račun. Utječe na PDV ovisno o tome da li su stavke negativne ili pozitivne.

Terećenje je zapravo opet račun koji dodatno tereti referencirani račun i utječe na PDV jer ima nova terećenja. Npr. izdan je račun na 100.00 + PDV25% = 125.00. Terećenje nakon tog računa koje kaže da je osnovica uvećana za dodatnih 20.00 + PDV25% = 25.00. Obveza PDV po ta dva računa je 25.00 + 5.00 = 30.00
 

Ključne riječi: šifra vrste dokumenta 383-Terećenje i 384-Korektivni račun
 

9. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU VRSTE POSLOVNOG PROCES P4 I P6?
 

Proces P4 - objašnjenje:

Kupac naručuje robu i usluge. Plaćanje predujma je obavljeno unaprijed. Svaka isporuka rezultira računom i račun se može odnositi samo na jednu isporuku i na jednu narudžbenicu. Prodavatelj će po izdavanju računa za obavljenu isporuku, stornirati  račune za predujam.

Proces P6 - objašnjenje:

Plaćanje se obavlja prije nego što je isporuka izvršena, temeljem specifične narudžbe koju je postavio Kupac. Narudžbenica je razmijenjena između kupca i prodavatelja, ali dogovoreno je da će se  plaćanje izvršiti prije isporuke. Klijent plaća unaprijed na temelju specifične narudžbe koju je postavio. Iako narudžba može biti specifična za određenu isporuku, plaćanje se obavlja prije nego što se isporuka izvrši. Prodavatelj će po izdavanju računa za obavljenu isporuku, stornirati  račune za predujam.

Dodatno: najveća razlika je što u P4 ne mora postojati narudžbenica, dok u procesu P6 postoji specifična narudžbenica za određenu isporuku.

Kod P4 i avansnog plaćanja nema obaveze iskazivanja KPD jer se može izdati račun za predujam za još nepostojeće isporuke.
 

Ključne riječi: poslovni proces P4 i P6, KPD
 

10. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU ŠIFRE VRSTE DOKUMENTA 325- PREDRAČUN I 386- RAČUN ZA PREDUJAM?
 

Predračun (Proforma invoice),  je neobvezujući dokument koji se koristi kao ponuda prije sklapanja posla. Nije knjigovodstveni dokument i nema učinak računa u smislu Zakona o PDV-u i Zakona o računovodstvu.

Račun za predujam je pravi račun u smislu Zakona o PDV-u, koji se izdaje nakon što je posao dogovoren i obavljeno plaćanje prodavatelju unaprijed. 

Predračun kao pojam je preuzet iz EU norme, s obzirom na to da mi slijedimo EU normu, pa smo ga ostavili i ovdje ako postoji potreba za njegovim korištenjem.
 

Ključne riječi: šifra vrste dokumenta 325-Predračun i 386-Račun za predujam
 

11. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU ŠIFRE VRSTE DOKUMENTA 81-ODOBRENJE ZA ROBU I USLUGE, 83- ODOBRENJE ZA FINANCIJSKE ISPRAVKE I 381- ODOBRENJE? 
 

Navedeni šifarnik je preuzet iz EU norme pa pokriva i tuzemne i inozemne transakcije. U Hrvatskoj se najčešće koriste sljedeće šifre vrste dokumenta: 

82 - Račun za mjerene usluge

326 - Parcijalni račun

380 - Komercijalni račun

383 - Terećenje

384 - Korektivni račun

386 - Račun za predujam

394 - Račun za leasing

Dodatno, 81 - Odobrenje za robu i usluge: 
 

• Nije račun i nema porezni značaj sam po sebi.

• Koristi se unutar poduzeća radi kontrole i autorizacije procesa.

• Obično ga izdaje prodaja, nabava, računovodstvo ili uprava.
 

83 - Odobrenje za financijske ispravke je interna potvrda kojom se kontrolirano ispravljaju pogreške u knjigovodstvu. Ne odnosi se na ispravke računa prema kupcima, već na knjiženja unutar računovodstvenog sustava.

Prema EU normi, specifikaciji osnovne uporabe eRačuna s proširenjima, za odobrenje se koristi šifra vrste dokumenta 381 i obuhvaća račun koji se odnosi na odobrenje.

Navedeni šifarnik u dokumentaciji omogućuje širu poslovnu potrebu, kako za potrebe fiskalizacije 2.0 tako i za interne potrebe poreznih obveznika.

EN podržava širi set tipova dokumenata od stvarne potrebe.
 

Ključne riječi: šifra vrste dokumenta 81-Odobrenje za robu i usluge, 83-Odobrenje za financijske ispravke i 381-Odobrenje
 

12. JE LI POLJE REFERENCA NA UGOVOR - BT-12 OBVEZNO POLJE I KOJI SE PODATAK  OČEKUJE?
 

Navedeni podatak nije obvezan,  ali ako se poslovni odnos temelji na ugovoru, on se navodi i obvezan je, a ako ne postoji ugovor na temelju kojeg se izdaje eRačun, podatak nije obavezan. Očekuje se podatak o broju ugovora (identifikacija ugovora koja mora biti jedinstvena).
 

Ključne riječi: polje 3.1.3.7 referenca na ugovor- BT-12
 

13. MOŽE LI SE ZA POLJE PRETHODNI ERAČUN BG-3 STAVITI PERIOD NA KOJI SE ODNOSE PRETHODNI RAČUNI (AKO POSTOJI VIŠE NJIH) ILI MORAJU SVI DOKUMENTI BITI NAVEDENI POJEDINAČNO?
 

Svaki dokument se navodi zasebno kao referenca, a pravila su definirana u specifikaciji osnovne uporabe eRačuna s proširenjima, unutar poglavlja BG-3 Referenca prethodnog računa.
 

Ključne riječi: polje 3.1.3.8 prethodni eRacun-BG-3
 

14. DA LI BT-111 ZNAČI DA ĆE PRIKAZATI UKUPNI IZNOS PDV-A U RAČUNOVODSTVENOJ VALUTI U ONOJ VALUTI KOJU SMO NAVELI U BT-6?
 

Valuta koju primjenjujete je EUR, a polje BT-111 prikazuje iznos koji će biti vezan na navedenu valutu iskazanu u polju BT-6.
 

Ključne riječi: BT-111, BT-6, računovodstvena valuta, PDV
 

15. NA KOJI NAČIN SE EVIDENTIRA STORNO RAČUNA I STORNO ODOBRENJA RAČUNA?
 

Storno računa može se raditi na dva načina. Izdavanje korektivnog računa (Invoice) u negativnom punom iznosu s oznakom procesa P10 i tip dokumenta 384 ili izdavanjem odobrenja (CreditNote) u punom iznosu s oznakom procesa P9 i tip dokumenta 381. 

Storno odobrenja bi zapravo bilo terećenje (Invoice) u punom iznosu i oznakom procesa P10 i tip dokumenta 384. 

Storno odobrenja bi se moglo raditi i sa tipom 381 (CreditNote) s negativnim iznosima i oznakom procesa P9, međutim ovo izrazito komplicira obradu takvih dokumenata.
 

Ključne riječi: storno računa, storno odobrenja, šifarnik vrste dokumenta
 

16. POSTOJI LI PREDVIĐENO POLJE ZA NAZIV BANKE NA IZLAZNIM DOKUMENTIMA I JE LI OBAVEZNO? JE LI TO BT-20 UVJETI PLAĆANJA ILI BT-81 KOD NAČINA PLAĆANJA?
 

Postoji BT-86 Identifikator pružatelja platnih usluga u koji se upisuje BIC ili SWIFT koji se odnosi na banku. Poslovni pojam i polje za naziv banke nije definiran u EN.

Ključne riječi: naziv banke na izlaznim dokumentima, BT-86 Identifikator pružatelja platnih usluga
 

17. POSTOJI LI PREDVIĐENO POLJE ZA NAČIN PLAĆANJA (NPR. TRANSAKCIJSKI RAČUN) NA IZLAZNIM DOKUMENTIMA I JE LI OBAVEZNO? JE LI TO BT-20 UVJETI PLAĆANJA ILI BT-81 KOD NAČINA PLAĆANJA?
 

Navedeni podatak se unosi u polje BT-81. Poslovno pravilo za ovaj podatak glasi: Instrukcija za plaćanje (BG-16) navest će kod načina plaćanja (BT-81). 

Za navedeni primjer treba koristiti: 30 - Kreditni transfer.
 

Ključne riječi: način plaćanja, polje BT-81, instrukcija za plaćanje BG-16
 

18. JE LI IDENTIFIKATOR BT-126 REDNI BROJ STAVKI RAČUNA?
 

Navedeni podatak se može smatrati i rednim brojem stavke računa.
 

Ključne riječi: identifikator BT-126, redni broj stavki računa
 

19. JE LI POLJE BT-156 ŠIFRA PROIZVODA KOD KUPCA OBAVEZNO? MOŽE LI BITI PRAZNO AKO NEMAMO INFORMACIJU OD KUPCA?
 

Navedeni podatak nije obavezan. 

Napomena: podsjećamo na poslovno pravilo HR-BR-33 (Račun ne smije sadržavati prazne xml elemente osim elementa s elektroničkim potpisom računa).
 

Ključne riječi: polje BT-156 Šifra proizvoda kod kupca, poslovno pravilo HR-BR-33
 

20. MOŽE LI SE EAN KOD PROIZVODA STAVITI POD IDENTIFIKATOR BT-128?
 

EAN kodovi se upisuju u polje BT-157 Standardni identifikator artikla s Identifikatorom sheme „0160“. U Specifikaciji osnovne upotrebe eRačuna s proširenjima je naveden primjer za EAN kod:

Primjer korištenja:

…

<cac:Item>

…

<cac:StandardItemIdentification>

<cbc:ID schemeID=“0160“>04012345123456</cbc:ID>

</cac:StandardItemIdentification>

…

</cac:Item>

…

</cac:InvoiceLine>

Ključne riječi: EAN kod, identifikator BT-157
 

21. KAKO PRIKAZATI POPUSTE/ RABATE AKO IH IMA  VIŠE OBZIROM DA JE SAMO JEDNA LINIJA U SPECIFIKACIJI ILI  IH JE POTREBNO ZBROJITI ( BT-136, BT-137, BT-138)?
 

Popusti se mogu iskazati na 3 načina:
 

1. Popusti na razini dokumenta (BG-20), može ih biti više i tako je definirano Specifikacijom, i takvi popusti umanjuju osnovicu PDV-a po određenoj kategoriji/stopi PDV-a

2. Popusti na razini stavke računa (BG-27), može ih biti više i tako je definirano Specifikacijom, i takvi popusti umanjuju neto iznos stavke računa

3. Popust na cijenu artikla (BT-147), može biti samo jedan i vrlo rijetko se koristi, utječe na jediničnu neto cijenu artikla.
 

U Specifikaciji je jasno navedeno da ih može biti više u koloni „Kardinalnost“ i navedena vrijednost „0..n“ koja označava da je poslovni pojam (polje, element) neobavezan i da ih može biti više.
 

Ključne riječi: Prikaz popusta, dokument (BG-20), stavka računa (BG-27), cijena artikla (BT-147) 
 

22. JE LI OBAVEZNO NAVESTI CIJENU PO JEDINICI MJERE? 
 

Jedinična cijena se obavezno navodi na stavci računa i povezana je s jedinicom mjere u smislu jedinične količine (BT-149) i kôda jedinice mjere jedinične količine (BT-150). BT-149 i BT-150 nisu obavezni podaci. Ako se ne navede BT-149 i BT-150 smatra se da je cijena iskazana za količinu 1. BT-149 i BT-150 se koristi u situacijama u kojima želimo iskazati cijenu za npr. 100 (komada) nekog artikla.

Ključne riječi: jedinična cijena, BT-149 i BT-150

Ključne riječi: knjižna nota, Fiskalizacija 2.0, EU norma, vrsta računa, poslovni proces, korekcija računa, eRačun, tehnička pravila