Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji – B2C poslovanje

Računi u krajnjoj potrošnji (Ažurirano 30.1.2026.)

1. TKO JE U OBVEZI PROVEDBE POSTUPKA FISKALIZACIJE RAČUNA U KRAJNJOJ POTROŠNJI?

Fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji provodi:

obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisima kojima se uređuje porez na dohodak i
obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit.

Primjenjujući navedene odredbe ističemo da se obveznikom fiskalizacije smatra i druga pravna osoba u dijelu u kojem je obveznik poreza na dobit, dok se primjerice ne smatra obveznikom fiskalizacije obveznik poreza na dohodak od imovine koji dohodak utvrđuje na temelju pravila za dohodak od samostalne djelatnosti (primjerice osoba - iznajmljivač u turizmu).
Ističemo da se pojam obveznika fiskalizacije koji provode postupak izdavanja računa i fiskalizaciju u krajnjoj potrošnji, razlikuje od pojma primatelja i izdavatelja eRačuna. Stoga će u praktičnoj primjeni doći do razlika odnosno određena osoba koja se smatra obveznikom fiskalizacije istovremeno ne mora biti i zakonski izdavatelj eRačuna i obrnuto.

2. KAKO SE PROVODI POSTUPAK IZDAVANJA RAČUNA I FISKALIZACIJE U KRAJNJOJ POTROŠNJI?

Postupak izdavanja računa i fiskalizacije u krajnjoj potrošnji provodi se iz prilagođenog naplatnog uređaja u nekoliko koraka:

1. U trenutku izdavanja računa, automatizirano programsko rješenje naplatnog uređaja (blagajne) izdvaja set podataka iz računa i šalje fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi
2. Porezna uprava određuje JIR i vraća na naplatni uređaj
3. Naplatni uređaj nastavlja s izdavanjem računa koji sadrži JIR
4. Građanin može provjeriti je li račun prijavljen Poreznoj upravi

3. KOJI PODACI SE U FISKALIZACIJSKOJ PORUCI KOD IZDAVANJA RAČUNA U KRAJNJOJ POTROŠNJI DOSTAVLJAJU U POREZNU UPRAVU?

U fiskalizacijskoj poruci dostavljaju se sljedeći elementi računa:

1. datum i vrijeme,
2. broj računa,
3. oznaka je li obveznik fiskalizacije računa u sustavu PDV-a,
4. iznos računa razvrstan po poreznoj stopi
5. način plaćanja,
6. OIB operatera i
7. Zaštitni kod izdavatelja (ZKI)

4. KOJE SU OBVEZE OBVEZNIKA FISKALIZACIJE KOD IZDAVANJA RAČUNA I FISKALIZACIJE U KRAJNJOJ POTROŠNJI?

Obveznik fiskalizacije dužan je:

- nabaviti prilagođeni naplatni uređaj s programskim rješenjem za izdavanje računa u B2C segmentu koje podržava fiskalizaciju, nabaviti zadovoljavajuću Internet vezu za provedbu fiskalizacije i nabaviti digitalni aplikativni certifikat za potpisivanje fiskalizacijskih poruka
- odrediti i donijeti interni akt kojim propisuje pravila slijednosti numeričkih brojeva računa, popisuje poslovne prostore, dodjeljuje oznake poslovnim prostorima i naplatnim uređajima te određuje visinu blagajničkog maksimuma
- prijaviti poslovni prostor korištenjem sustava ePorezna te naknadno prijavljivati nastale promjene vezane uz podatke o poslovnici
- u poslovnom prostoru istaknuti Obavijest o obvezi izdavanja i zaprimanja računa
- raspolagati knjigom uvezenih računa, kako bi se moglo nastaviti sa izdavanjem računa u slučaju kvara naplatnog uređaja. Obveznik fiskalizacije koji ima rezervni naplatni uređaj ili koji smatra da će prestati raditi u slučaju kvara naplatnog uređaja, kako ne bi došlo do izdavanja nefiskaliziranih računa, nije u obvezi posjedovati knjigu uvezenih računa.

Ključne riječi: postupak fiskalizacije računa, obveze obveznika fiskalizacije, elementi računa, programsko rješenje, uvezana knjiga računa

5. ZAŠTO SE FISKALIZACIJA U KRAJNJOJ POTROŠNJI ŠIRI I NA NAPLATU NA TRANSAKCIJSKI RAČUN KADA MOŽDA NEĆE DOĆI DO NAPLATE RAČUNA?

Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji od 1. siječnja 2026. proširuje se na sve oblike plaćanja odnosno provodi se neovisno od načina plaćanja. Stoga će fiskalizaciji računa podlijegati i računi u krajnjoj potrošnji koji se naplaćuju na transakcijski račun. Podsjećamo da činjenica da se neki račun neće naplatiti ne znači da nema određenih poreznih posljedica u slučaju nepokretanja radnji za naplatu.

Ključne riječi: fiskalizacija računa, krajnja potrošnja, transakcijski račun, Zakon, plaćanje, porezne posljedice, naplata računa

6. SMATRA LI SE RAČUNOM U KRAJNJOJ POTROŠNJI I RAČUN ZA PRODAJU DUGOTRAJNE IMOVINE - RABLJENOG MOBITELA FIZIČKOJ OSOBI ZAPOSLENIKU? JE LI U TIM SITUACIJAM POTREBNO PROVESTI POSTUPAK FISKALIZACIJE RAČUNA? ŠTO SE UPISUJE KAO RADNO VRIJEME ZA TAKAV POSLOVNI PROSTOR OBZIROM DA SE NE RADI O KLASIČNOM POSLOVNOM PROSTORU?

Prometom u krajnjoj potrošnji obuhvaćeni su svi računi koji se izdaju prema krajnjim primateljima odnosno građanima. Stoga se i isporuka prema zaposlenicima smatra krajnjom potrošnjom odnosno B2C segmentom. Obveznik fiskalizacije koji isporučuje neko dobro u krajnjoj potrošnji, uključujući i isporuku primjerice rabljenog mobitela zaposleniku mora biti spreman izdati račun i provesti postupak fiskalizacije računa.
Obveznik fiskalizacije je slobodan u načinu određivanja što se smatra poslovnim prostorom. Primjerice može kao poslovni prostor za takve radnje definirati prostor svog računovodstva ili mjesto gdje izdaje takve račune. Kao radno vrijeme navest će podatak kada uobičajeno radi na izdavanju računa. Napominjemo da Porezna uprava kontinuirano obavještava porezne obveznike da je moguće u poslovnim okolnostima izdati račun mimo prijavljenog radnog vremena poslovnice, podrazumijevajući da se radi o povremenim situacijama jer bi u protivnom slučaju trebalo prilagoditi podatak o radnom vremenu.

Ključne riječi: krajnja potrošnja, B2C, promet, fiskalizacija, poslovni prostor, radno vrijeme, transakcijski račun, rabljeni mobitel

7. POSTOJI LI OBVEZA DA OBVEZNIK KOJI U PRAVILU POSLUJE ISKLJUČIVO U B2B SEGMENTU, A IMA TEK NEKOLIKO RAČUNA U B2C SEGMENTU KOJI SE PLAĆAJU ISKLJUČIVO TRANSAKCIJSKI DA PROVODI POSTUPAK IZDAVANJA RAČUNA I FISKALIZACIJE U KRAJNJOJ POTROŠNJI?

Provedba postupka izdavanja računa i fiskalizacije u krajnjoj potrošnji propisana je za sve slučajeve kada obveznik fiskalizacije izdaje račun u krajnjoj potrošnji neovisno o broju tako izdanih računa. U navedenom slučaju potrebno je imati programsko rješenje koje omogućuje izdavanje računa u krajnjoj potrošnji i provedbu postupka fiskalizacije računa. Ističemo da je u navedenom slučaju potrebno ispuniti i ostale zakonske obveze iskazane u dokumentu Usporedba fiskalizacije u krajnjoj potrošnji i fiskalizacije eRačuna.
Razlike u provedbi postupka, obvezama i programskom rješenju između fiskalizacije računa i fiskalizacije eRačuna prikazano je na plakatu USPOREDBA FISKALIZACIJE U KRAJNJOJ POTROŠNJI I FISKALIZACIJE ERAČUNA. https://porezna.gov.hr/fiskalizacija/api/dokumenti/46

Ključne riječi: B2B, B2C, naplata transakcijski, fiskalizacija računa, programsko rješenje, poslovnica, usporedba fiskalizacije F1.0 i F 2.0

8. PREMA ZAKONU O FISKALIZACIJI SVI IZDANI RAČUNI U KRAJNJOJ POTROŠNJI MORAJU SE FISKALIZIRATI BEZ OBZIRA NA NAČIN PLAĆANJA. ODNOSI LI SE TO I NA IZDANE RAČUNE U KRAJNJOJ POTROŠNJI PUTEM OSS SUSTAVA S RAZLIČITIM STOPAMA PDV-A (OVISNO U KOJU DRŽAVU ČLANICU EU SE VRŠI ISPORUKA)?

Odredbe Zakona propisane su za transakcije poreznih obveznika na teritoriju Republike Hrvatske. Obveznik fiskalizacije računa provodi fiskalizaciju računa naplaćenog gotovinom, karticama, transakcijskim računom i na ostale načine plaćanja u Republici Hrvatskoj. Kod prodaje na daljinu unutar Europske unije osobama koje nisu porezni obveznici, mjesto isporuke smatra se država članica EU u kojoj otprema kupcu završava te takva prodaja ne podliježe fiskalizaciji.
Međutim, obveznik može izdati fiskalizirani račun, a sustav fiskalizacije neće odbiti račun koji sadrži različite stope PDV-a (ovisno o državi članici EU u koju se obavlja isporuka).

Ključne riječi: Zakon o fiskalizaciji, krajnja potrošnja, fiskalizacija računa, OSS sustav, PDV, prodaja na daljinu, Europska unija, mjesto isporuke

9. KOJI JE ROK ZA IZDAVANJE B2C RAČUNA ZA OBVEZNIKE KOJI NE POSLUJU S KUPCIMA U POSLOVNOM PROSTORU, A NAPLATA SE VRŠI TRANSAKCIJSKI? (Objavljeno: 30. 01.2026.)

Nastavlja se dosadašnja praksa. Računi se izdaju sukladno uhodanim poslovnim procesima. Prijavljeno radno vrijeme odnosi se na rad sa strankama, odnosno građanima. Računi koji se ne izdaju kupcima u poslovnom prostoru, a naplaćuju se transakcijski, mogu se izdavati i izvan prijavljenog radnog vremena. Napominje se da, u situacijama kada kupac izlazi s robom ili je razumno pretpostaviti da je usluga konzumirana, mora postojati vjerodostojan dokument koji to potvrđuje (npr. narudžba).

Ključne riječi: B2C, račun, transakcija

Izuzeća od obveze fiskalizacije

1. PRIMJENJUJE LI SE IZUZEĆE OD OBVEZE FISKALIZACIJE RAČUNA PREMA ČLANKU 4. ZAKONA I NA FISKALIZACIJU ERAČUNA?

Propisana izuzeća od provedbe postupka fiskalizacije računa u članku 4. Zakona odnose se isključivo na izdane račune u krajnjoj potrošnji. Dakle navedena izuzeća se ne primjenjuju kod izdavanja eRačuna.
Ističemo da se Zakon sastoji od pet dijelova. Drugim dijelom je propisano izdavanje računa u krajnjoj potrošnji i postupak fiskalizacije računa, a u trećem dijelu je propisano izdavanje eRačuna i fiskalizacija eRačuna. Članak 4. Zakona odnosi se na račune u krajnjoj potrošnji i tu su navedena izuzeća od obveze fiskalizacije za krajnju potrošnju. Dakle, u pravilu, izdaje se račun za krajnju potrošnju (građanima), ali se radi mjerljivih veličina isti ne treba fiskalizirati. Članak 4. Zakona se ne odnosi na B2B segment koji je propisan trećim dijelom Zakona stoga se u tim slučajevima mora izdati eRačuna i fiskalizirati eRačun.

Ključne riječi: izuzeće, fiskalizacija računa, članak 4., krajnja potrošnja, eRačun, B2B segment, Zakon

2. OBUHVAĆAJU LI IZUZEĆA OD OBVEZE FISKALIZACIJE RAČUNA IZ ČLANKA 4. TOČKE 7. - USLUGE OSIGURANJA I USLUGE ŠTO IH OBAVLJAJU POSREDNICI U OSIGURANJU I ZASTUPNICI U OSIGURANJU?.

Da, pod uslugama osiguranja podrazumijevaju se i usluge koje obavljaju posrednici u osiguranju i zastupnici. Napominjemo da se odredbe u ovakvom obliku primjenjuju od 2013. godine propisane tadašnjim Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Ključne riječi: izuzeće, članak 4., usluge osiguranja, posrednici, zastupnici, fiskalizacija

3. KAKO SE PRIMJENJUJU IZUZEĆA OD FISKALIZACIJE PROPISANA ČLANKOM 4. ZAKONA S OBZIROM NA OBVEZU IZDAVANJA ERAČUNA U JAVNOJ NABAVI?

Izuzeća propisana u članku 4. Zakona odnose se isključivo na B2C segment odnosno na izdavanje računa u krajnjoj potrošnji prema građanima. Stoga se odredbe članka 4. nikako ne mogu primijeniti na situaciju izdavanja računa u B2G segmentu.

Ključne riječi: izuzeća, članak 4., B2C segment, B2G segment, eRačun, javna nabava

4. KAKO PROVESTI IZUZEĆE OD FISKALIZACIJE RAČUNA U KRAJNJOJ POTROŠNJI U SLUČAJU KADA RAČUN SADRŽI DJELATNOSTI NA KOJE SE PRIMJENJUJE FISKALIZACIJA I ONE NA KOJE SE NE PRIMJENJUJE FISKALIZACIJA?

Ukoliko se na istom računu nalaze i isporuke koje podliježu fiskalizaciji i one izuzete, potrebno je provesti fiskalizaciju za cijeli račun.

Ključne riječi: izuzeće, fiskalizacija, krajnja potrošnja, račun, isporuke

5. KOJE SE IZNIMKE OD OBVEZE FISKALIZACIJE RAČUNA PRIMJENJUJU NA JAVNE KOMUNIKACIJSKE USLUGE PREMA ČLANKU 4. ZAKONA?

Obveznik fiskalizacije računa je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili poreza na dobit. Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji odnosi se isključivo na poslovanje u B2C segmentu, neovisno o načinu plaćanja, izuzeća propisana člankom 4. Zakona, ne primjenjuju se na B2B segment.
Članak 4. Zakona propisuje izuzeća od obveze fiskalizacije za djelatnosti čiji se prometi mogu učinkovito pratiti putem mjerljivih veličina, poput mjerenja potrošnje električne energije, plina, vode, javnih komunikacijskih usluga i slično. Ta oslobođenja su funkcijska, odnose se na djelatnost, a ne na pravnu osobu.
Stoga, ako se usluge i proizvodi obračunavaju na mjesečnom računu za javne komunikacijske usluge (uključujući mjesečne naknade, naknadu za potrošeni promet, cijenu uređaja, digitalne sadržaje, usluge trećih strana, osiguranje) povezani s djelatnostima koje se mogu pratiti mjerljivim veličinama, ti računi ne podliježu fiskalizaciji.
Međutim, ako se, primjerice, neki uređaj prodaje odvojeno i za njega se izdaje poseban račun, tada postoji obveza fiskalizacije tog računa. Navedeno znači da su ova izuzeća propisana po funkcijskom modelu, a ne prema institucijskom pristupu odnosno izuzeće se ne propisuje u odnosu na određenog obveznika već ovisno o djelatnosti i isporukama koje se pružaju.

Ključne riječi: obveznik fiskalizacije, Zakon o fiskalizaciji, članak 4., izuzeće, javne komunikacijske usluge, B2C segment, B2B segment, mjerljive veličine, mjesečni račun, fiskalizacija, uređaj, digitalni sadržaji, usluge trećih strana, osiguranje

OPG i fiskalizacija

1. OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA SU PREMA ZAKONU I DALJE OSLOBOĐENA OD FISKALIZIRANJA RAČUNA ZA PRODAJU VLASTITIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U SJEDIŠTU OPG-A ILI NA TRŽNICAMA I SAJMOVIMA. MEĐUTIM, POSTOJE OPG-OVI KOJI SU VEĆ SAD U SUSTAVU PDV-A, DOBROVOLJNO UŠLI ILI PO SILI ZAKONA. HOĆE LI I TAKVI OPG-OVI I DALJE BITI IZUZETI OD FISKALIZACIJE?

Kada govorimo o fiskalizaciju u krajnjoj potrošnji (B2C) obveznici primjene su obveznici poreza na dohodak i poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Stoga OPG koji istovremeno nije obveznik poreza na dobit ili obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti nije obveznik fiskalizacije u krajnjoj potrošnji.
Međutim, ako je OPG obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili obveznik poreza na dobit glede fiskalizacije u krajnjoj potrošnji primjenjuje izuzeće od obveze izdavanja računa prema odredbama OPZ-a i izuzeće od fiskalizacije računa. Izuzeće se kod ovih OPG-a odnosi samo na prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima. U ostalim prometima u krajnjoj potrošnji ovaj OPG obveznik je i izdavanja računa i provedbe fiskalizacije računa.
Napominjemo da OPG koji je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili obveznik poreza na dobit ako izdaje račun drugoj osobi koja se smatra primateljem eRačuna, a ne postoji izuzeće od obveze izdavanja računa, mora izdavati eRačune i provoditi fiskalizaciju izdanih eRačuna. Isto tako navedeni OPG se smatra primateljem eRačuna.

Ključne riječi: OPG, fiskalizacija, izuzeće, porez na dohodak, porez na dobit, vlastiti poljoprivredni proizvodi, tržnice, sajmovi, eRačun, OPZ

2. HOĆE LI OPG KOJI IMA UPISANE DOPUNSKE DJELATNOSTI VEĆINOM ZA PRUŽANJE USLUGA IZLETIŠTA, SMJEŠTAJA NA VLASTITOM GOSPODARSTVU ILI PRUŽANJA USLUGA TRAKTORSKOM MEHANIZACIJOM ZA TE GRANE DJELATNOSTI BITI OBVEZNIK FISKALIZACIJE?

OPG koji ima dopunske djelatnosti mora biti obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, a time i obveznik fiskalizacije računa u B2C segmentu. Izuzeće se kod ovog OPG-a odnosi samo na prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima. U ostalim prometima u krajnjoj potrošnji ovaj OPG obveznik je i izdavanja računa i provedbe fiskalizacije.

Ključne riječi: OPG, dopunske djelatnosti, izletište, smještaj, traktorska mehanizacija, porez na dohodak, fiskalizacija, vlastiti poljoprivredni proizvodi, tržnice, izuzeće

3. JE LI TRGOVAČKO DRUŠTVO KOJE PRODAJE VLASTITE POLJOPRIVREDNE PROIZVODE DRUGOM POREZNOM OBVEZNIKU IZUZETO OD OBVEZE FISKALIZACIJE?

Kako je i odgovoreno na prethodno pitanje, na obveznika fiskalizacije glede fiskalizacije u krajnjoj potrošnji primjenjuje se izuzeće od obveze izdavanja računa prema odredbama OPZ-a i izuzeće od fiskalizacije računa neovisno na porezni status odnosno pravnu osobnost. Isto se odnosi kada trgovačko društvo (proizvođač vlastitog poljoprivrednog proizvoda) vlastiti poljoprivredni proizvod prodaje na tržnicama i otvorenim prostorima, odnosno štandovima i klupama na tržnicama i izvan tržnica na malo. Međutim kada se radi o veleprodaji odnosno prodaji drugom poreznom obvezniku, trgovačko društvo prilikom prodaje vlastitog poljoprivrednog proizvoda mora izdavati eRačune i provoditi fiskalizaciju izdanih eRačuna.

Ključne riječi: trgovačko društvo, vlastiti poljoprivredni proizvodi, veleprodaja, fiskalizacija, eRačun, izuzeće, tržnice, otvoreni prostori

Programsko rješenje

1. MOŽE LI SE KORISTITI JEDINSTVENO PROGRAMSKO RJEŠENJE ZA FISKALIZACIJU RAČUNA U KRAJNJOJ POTROŠNJI I FISKALIZACIJU ERAČUNA?

Zakon se sastoji od pet dijelova. Drugim dijelom Zakona propisano je izdavanje računa u krajnjoj potrošnji (računi prema građanima) i postupak fiskalizacije računa - B2C segment, a u trećem dijelu je propisano izdavanje eRačuna (računi prema drugi poreznim obveznicima i javnim tijelima) i fiskalizacija eRačuna - B2B i B2G segment. Provedba postupka fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji te provedba postupka fiskalizacije eRačuna predstavljaju dva različita postupka koji se razlikuju u načinu provedbe, ali i obuhvatu podatka te stoga zahtijevaju različita programska rješenja.

Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji provodi se samo na strani izdavatelja računa. U postupku izdavanja računa dostavlja se fiskalizacijska poruka Poreznoj upravi. Porezna uprava vraća potvrdu u obliku Jedinstvenog identifikatora (JIR-a) te naplatni uređaj nastavlja postupak izdavanja računa na način da je na računu vidljiv JIR, ali i QR kod u kojem je između ostalog sadržan podatak o JIR-u.

Fiskalizacija eRačuna je postupak koji se provodi odvojeno od postupka izdavanja i zaprimanja eRačuna. Fiskalizaciju provode i izdavatelj i primatelj eRačuna izdvajanjem podataka iz eRačuna i dostavom tih podataka kroz fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi. Porezna uprava vraća i izdavatelju i primatelju eRačuna potvrdu o zaprimljenoj poruci. S obzirom da je postupak izdavanja i zaprimanja eRačuna odvojen od postupka fiskalizacije, u eRačunu nema elemenata iz fiskalizacije.

Ključne riječi: Zakon o fiskalizaciji, računi u krajnjoj potrošnji, eRačun, fiskalizacija, B2C, B2B, B2G, programsko rješenje, izdavatelj računa, primatelj eRačuna, Porezna uprava, fiskalizacijska poruka, JIR, QR kod

2. AKO IMAM TEK PONEKI RAČUN U KRAJNJOJ POTROŠNJI, PRIMJERICE PREMA ZAPOSLENIKU, TREBAM LI IMATI PROGRAMSKO RJEŠENJE ZA PROVEDBU FISKALIZACIJE U B2C SEGMENTU?

Kao što je navedeno u pitanju pod rednim brojem 6, ovog dijela programska rješenja za provedbu postupka fiskalizacije računa razlikuju se od programskih rješenja za provedbu fiskalizacije eRačuna. Obveznici fiskalizacije moraju biti spremni provesti odgovarajući postupak fiskalizacije neovisno o broju računa koje izdaju.

Ključne riječi: računi u krajnjoj potrošnji, zaposlenik, programsko rješenje, fiskalizacija, B2C segment, eRačun, obveznici fiskalizacije

3. ZAŠTO JE ZA PROGRAMSKO RJEŠENJE ODGOVORAN I OBVEZNIK FISKALIZACIJE, A NE SAMO ONAJ TKO PROGRAMSKO RJEŠENJE STAVLJA NA TRŽIŠTE?

Programsko rješenje je namijenjeno korištenju od strane obveznika fiskalizacije. Stoga je obveznik fiskalizacije svjestan da koristi program koji omogućuje primjerice storniranje stavaka na već izdanom računu, a što je Zakonom izričito zabranjeno. S obzirom da je u takvim slučajevima obveznik fiskalizacije svjestan da se odvijaju radnje koje nisu dopuštene navedenim propisom, njegovu odgovornost nije moguće isključiti.

Ključne riječi: programsko rješenje, obveznik fiskalizacije, odgovornost, storniranje, propisi, tržište

Sadržaj računa

1. GDJE TOČNO TREBA BITI SMJEŠTEN QR KOD I ŠTO BI ON TREBAO SADRŽAVATI?

QR kod kao sadržaj računa propisan je samo kod fiskalizacije u krajnjoj potrošnji (B2C). Naime kao dodatni sadržaj računa u B2C propisuju se: vrijeme izdavanja (sat i minuta), oznaka operatera, oznaka načina plaćanja računa - novčanice, kartica, transakcijski račun i ostalo, Jedinstveni identifikator računa (JIR), Zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije računa (ZKI) i QR kod. Podaci koji su obvezno sadržani u QR kodu propisuju se pripadajućem pravilniku. JIR, ZKI i QR kod čine sadržaj računa, ali samo računa u krajnjoj potrošnji (B2C). Kod računa u krajnjoj potrošnji fiskalizacija se provodi tijekom izdavanja računa koji se izdaje krajnjem primatelju te se ovjera Porezne uprave (JIR) ispisuje na računu i čini dio elemenata QR koda.
Kod eRačuna odnosno kod izdavanja eRačuna u B2B segmentu postupak fiskalizacije podataka iz eRačuna je odvojeni proces od razmjene eRačuna. U fiskalizaciji eRačuna, na eRačunu se ne navodi ovjera Porezna uprave. Dakle, u razmjeni eRačuna, fiskalizacija eRačuna je odvojeni proces od razmjene eRačuna i eRačun ne sadrži JIR, ZKI ni QR kod.

Ključne riječi: QR kod, fiskalizacija, B2C, JIR, ZKI, eRačun, B2B, sadržaj računa, Porezna uprava

Slijednost računa

1. MORA LI NUMERIČKI DIO RAČUNA SVAKE GODINE KRENUTI OD BROJA 1?

Obveznik fiskalizacije internim aktom može odrediti s kojim brojem započinje numerički slijed brojeva za određenu godinu, nakon čega je dužan od navedenog broja slijediti pravila slijednosti.

Ključne riječi: numerički dio računa, slijednost računa

2. KAKO SE PRIMJENJUJE ČLANAK O SLIJEDNOSTI RAČUNA - TREBA LI NUMERIČKI SLIJED GOTOVINSKIH RAČUNA BITI JEDAN, A BEZGOTOVINSKI IMATI OZNAKU RADI RAZLIKOVANJA PRILIKOM KNJIŽENJA?

Člankom 11. prethodno važećeg Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom bila je propisana struktura broja računa na način da se broj računa sastoji od tri dijela: numerički broj računa, oznaka poslovnog prostora i broj naplatnog uređaj. Prema navedenom Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom obveza navedene strukture broja računa propisana je već 12 godina za sve račune bez obzira naplaćuju li se gotovinom i karticom (pa su prema tada važećem Zakonu podlijegali obvezi fiskalizacije računa) ili su se naplaćivali na transakcijski račun (neovisno jesu li izdani prema građanima ili između poduzetnika).
Prema Zakonu ista obveza strukture broja računa zahtijeva se i kod računa u krajnjoj potrošnji (članak 9. Zakona) i kod eRačuna između izdavatelja i primatelja eRačuna (članak 48. stavak 5. Zakona). Međutim, napominjemo da je način određivanja što se smatra poslovnim prostorom odnosno naplatnim uređajem prepušteno odluci poreznog obveznika, koji isto određuje internim aktom (odlukom koju donosi). Tako primjerice porezni obveznik može odrediti zasebnu oznaku naplatnog uređaja za račune koji se naplaćuju bezgotovinski. Na taj način se može osigurati u strukturi broja računa razlikovanje računa prema načinu plaćanja.

Ključne riječi: slijednost računa, numerički broj, gotovinski, bezgotovinski, struktura računa, poslovni prostor, naplatni uređaj, eRačun

Digitalni certifikat

1. MOGU LI SE KORISTITI ISTI CERTIFIKATI I U POSTUPKU FISKALIZACIJE RAČUNA I U pOSTUPKU FISKALIZACIJE ERAČUNA?

Zakonom je omogućeno korištenje digitalnih certifikata i to svih koji su izdani od strane pružatelja usluge povjerenja / kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja u Republici Hrvatskoj. Kod fiskalizacije računa digitalni certifikat se koristi kod potpisivanja fiskalizacijske poruke, a kod eRačuna i fiskalizacije eRačuna digitalni certifikat se koristi pri razmjeni eRačuna za potpisivanje poruka u kojoj se šalje eRačun te za potpisivanje fiskalizacijskih poruka. Kod potpisivanja fiskalizacijskih poruka u skladu s ovlaštenjima obveznici fiskalizacije mogu ovlastiti i drugu osobu da putem certifikata te osobe provodi fiskalizaciju.

Ključne riječi: digitalni certifikat, fiskalizacija računa, eRačun, potpisivanje, pružatelj usluge povjerenja, ovlaštenje

2. MORA LI SE RADI PROVEDBE ZAKONA RASPOLAGATI S DVA CERTIFIKATA, JEDAN ZA FISKALIZACIJU, A DRUGI ZA ERAČUN?

Nije potrebno radi ispunjenja zakonskih obveza posjedovati dva zasebna certifikata.
Prema Zakonu, nije potrebno imati dva različita certifikata. Isti aplikativni certifikat može se koristiti i u postupku fiskalizacije računa (B2C segment) i kod eRačuna te fiskalizacije eRačuna (B2B segment). Važno je istaknuti da se isti aplikativni certifikat može koristiti za potpisivanje fiskalizacijskih poruka i za potpisivanje poruka (AS4) u kojima se šalje eRačun.

Ključne riječi: certifikati, zakon o fiskalizaciji, aplikativni certifikat, fiskalizacija računa, B2C, eRačun, fiskalizacija eRačuna, B2B, fiskalizacijske poruke, AS4

3. HOĆE LI SE CERTIFIKAT ZA FISKALIZACIJU ERAČUNA MOĆI NADOVEZATI NA POSTOJEĆI FINA CERTIFIKAT KOJI IMA POREZNI OBVEZNIK ILI SE TU RADI O DRUGAČIJEM CERTIFIKATU?

Prema Zakonu, obveznik fiskalizacije računa mora koristiti digitalni certifikat za elektroničko potpisivanje elemenata računa, pri čemu je obavezan OIB obveznika fiskalizacije. Zakon omogućuje korištenje bilo kojeg certifikata izdanog od pružatelja pouzdanih usluga u Republici Hrvatskoj za fiskalizaciju računa, neovisno o načinu naplate računa. To znači da se certifikat koji se koristi za fiskalizaciju u krajnjoj potrošnji može koristiti i za fiskalizaciju podataka iz eRačuna. Dakle, nije nužno koristiti isključivo postojeći FINA certifikat, već se može koristiti i drugi valjani certifikat izdan od ovlaštenog pružatelja usluga.

Ključne riječi: digitalni certifikat, FINA certifikat, fiskalizacija računa, pružatelj pouzdanih usluga, elektroničko potpisivanje, eRačun

Poslovni prostor

1. KAKO SE PRIJAVLJUJE POSLOVNICA I KOJI SE PODACI MORAJU PRIJAVITI KOD POSLOVNICE?

Obveznik fiskalizacije računa dužan je u Poreznoj upravi, korištenjem sustava ePorezna, dostaviti podatke o svim poslovnim prostorima u kojima se izdaju računi za promet u krajnjoj potrošnji i to podatke:

1. OIB
2. oznaku poslovnog prostora - mora biti označena na isti način kao što će se navoditi na samom računu u dijelu broja računa - oznaka poslovnog prostora
3. adresu poslovnog prostora - odabirom adrese iz Registra prostornih jedinica
4. tip poslovnog prostora - navodi se način poslovanja primjerice: internetska trgovina, pokretna trgovina i slično, ako se djelatnost obavlja na terenu ili ako se radi o povremenim mjestima obavljanja djelatnosti.
5. vrstu djelatnosti koja se obavlja u poslovnom prostoru - dostavlja se prema važećem šifrarniku koji sadrži nacionalnu klasifikaciju djelatnosti.
6. radno vrijeme i radne dane
7. datum otvaranja poslovnog prostora
8. datum zatvaranja poslovnog prostora - dostavlja se ako se poslovni prostor privremeno ili trajno zatvara
9. status poslovnog prostora.

Podatke o poslovnici obveznik fiskalizacije računa dostavlja po pojedinom poslovnom prostoru s početkom obveze fiskalizacije računa, a prije početka izdavanja računa.
Ovdje napominjemo kako se podaci o radnom vremenu i radnim danima mogu dostaviti putem uspostavljene elektroničke veze, uz primjenu digitalnih certifikata iz članka 10. Zakona s primjenom od 1. siječnja 2026.

Ključne riječi: prijava poslovnica, podaci, radno vrijeme

2. POSTOJI LI NAČIN ZA POJEDNOSTAVLJENJE PROCESA DOSTAVE PROMIJENJENIH PODATAKA O POSLOVNIM PROSTORIMA, POSEBICE U DIJELU RADNog VREMENA TE OTVARANJA ILI PRIVREMENOG ZATVARANJA, S OBZIROM DA SE NAVEDENO ČESTO MIJENJA I ODNOSI NA VELIKI BROJ POSLOVNICA?

Podaci o radnom vremenu i radnim danima moći će se dostaviti putem uspostavljene elektroničke veze od 1. siječnja 2026. Novi način omogućiti će prijavu samo tog dijela podataka o poslovnicama (radno vrijeme i radni dani), ali ne i samu prijavu poslovnice.

Ključne riječi: pojednostavljenje procesa, poslovni prostori, radno vrijeme, radni dani, ePorezna, prijava promjene podataka

Napojnica

1. ZNAČI LI OBVEZA FISKALIZACIJE RAČUNA I KOD NAČINA PLAĆANJA NAPLATOM NA TRANSAKCIJSKI RAČUN DA SE TADA OMOGUĆAVA I ZAPRIMANJE NAPOJNICA KOD RAČUNA IZDANIH SA TRANSAKCIJSKIM NAČINOM NAPLATE, PRIMJERICE KADA JE IZDAN B2C RAČUN SA TRANSAKCIJSKIM NAČINOM PLAĆANJA PA KUPAC PLATI RAČUN PO DOSPIJEĆU UVEĆAN ZA NAPOJNICU, TE U KOJEM ROKU JE POTREBNO TU NAPOJNICU FISKALIZIRATI?

S obzirom da se prema Zakonu, fiskalizacija računa provodi za sve račune u krajnjoj potrošnji bez obzira na način plaćanja, napojnica će se moći ostvariti i evidentirati i kod naplate računa na transakcijski račun.
Glede obveze fiskalizacije napojnice u ovim slučajevima precizirana je odredba na način da ako je ostvarena napojnica naplatom na transakcijski račun da se ista evidentira u Sustavu za fiskalizaciju u trenutku kada se naplata knjigovodstveno evidentira u poslovnim knjigama obveznika fiskalizacije. Navedeno podrazumijeva da će u roku kada postoji obveza knjiženja naplate (što ovisi o ostalim poreznim obvezama) biti i obveza evidentiranja napojnice u Sustavu za fiskalizaciju.

Ključne riječi: fiskalizacija, krajnja potrošnja, napojnica, transakcijski račun, evidentiranje, Sustav fiskalizacije

2. MOŽE LI SE UVEZANA KNJIGA RAČUNA OVJERITI KROZ SUSTAV ZA FISKALIZACIJU BEZ DA SE FIZIČKI NOSI U POREZNU UPRAVU NA OVJERU?

Porezna uprava omogućit će podnošenje zahtjeva i postupak ovjere knjige uvezenih računa elektroničkim putem od 1. siječnja 2026.

Ključne riječi: uvezana knjiga računa, ovjera, Sustav fiskalizacije, digitalno, Porezna uprava

Obveza kupca - zadržavanje računa

1. KUPAC TE SVAKI PRIMATELJ RAČUNA DUŽAN JE ZADRŽATI RAČUN NAKON IZLASKA IZ POSLOVNOG PROSTORA. ŠTO U SLUČAJU ELEKTRONIČKE DOSTAVE RAČUNA BEZ FIZIČKE KOPIJE - DOSTAVA RAČUNA PUTEM MOBILNE APLIKACIJE?

Intencija predmetnog članaka Zakona je da kupac odnosno primatelj računa zadržava račun te da isti pokaže na zahtjev ovlaštene osobe. Dakle, članak ne govori o „ispisanom papirnatom“ računu već o računu općenito. Stoga nema nikakve zapreke da se pokaže račun izdan kroz mobilnu aplikaciju. Kako bi se otklonile nejasnoće dodatno se propisuje u Zakonu (članak 26.).

Ključne riječi: kupac, primatelj računa, zadržavanje računa, mobilna aplikacija, članak 26. Zakona

Prateći dokument

1. TREBA LI SE PRATEĆI DOKUMENT FISKALIZIRATI PREMA ZAKONU?

Zakon ne sadrži odredbe o fiskalizaciji pratećeg dokumenta, s primjenom od 1. rujna 2025. Skrećemo pozornost da Zakon (članak 29.) propisuje da ako iz bilo kojeg poslovnog razloga obveznik fiskalizacije računa prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju, dužan je na njemu istaknuti »OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN«. Dakle navedeno se odnosi samo na krajnju potrošnju.

Ključne riječi: fiskalizacija, prateći dokument, ponuda, narudžba, članak 29. Zakona

2. KAKO ĆE SE FISKALIZIRATI R1 RAČUNI KOJI SE IZDAJU NA ŠANKU ZA PIĆE, A IZDANI SU DOMAĆOJ FIRMI?

U navedenom slučaju moguće je primijeniti izuzetak prema Zakonu (članak 39.) te ako se račun plaća karticom ili gotovinom moguće je izdati račun uz OIB primatelja računa te provesti postupak fiskalizacije računa (po pravilima B2C segmenta) uz navođenje OIB-a primatelja.

Ključne riječi: R1 računi, šank, plaćanje karticom/gotovinom, OIB primatelja, fiskalizacija računa,

Plaćanje gotovim novcem između obveznika fiskalizacije

1. JE LI PROMIJENJEN IZNOS PLAĆANJA GOTOVIM NOVCEM IZMEĐU OBVEZNIKA FISKALIZACIJE?

Zakonom je i dalje zadržan iznos od 700 eura kao iznos kojim se gotovim novcem može plaćati između obveznika fiskalizacije.

Ključne riječi: iznos plaćanja, gotov novac, 700 eura, obveznik fiskalizacije, zakon

Promjena načina plaćanja

1. AKO ĆE SE SADA FISKALIZIRATI SVI RAČUNI U B2B SEGMENTU NEOVISNO O NAČINU PLAĆANJA, TADA VIŠE NIJE POTREBNO VRŠITI ISPRAVKE RAČUNA U SLUČAJU KADA KUPAC ŽELI TRANSAKCIJSKI RAČUN PLAĆATI GOTOVINOM?

U sustavu Fiskalizacije 1.0 i prema prethodno važećem Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom bilo je moguće bez storna računa na fiskalizirani račun prijaviti promjenu načina plaćanja. Upute o istome dostupne su na stranicama Porezne uprave. Navedeno će se nastaviti primjenjivati te će se i kod primjene fiskalizacije računa u B2C segmentu od 1. siječnja 2026. moći na već fiskalizirani račun prijaviti promjena načina plaćanja. Promjena načina plaćanja kao i xml shema propisana je u pripadajućem Pravilniku te će se i od 1. siječnja 2026. ista odredba nastaviti primjenjivati.

Ključne riječi: transakcijski računi, gotovina, Fiskalizacija, B2C, način plaćanja, storno, xml shema, stranice Porezne uprave

Odvjetničke usluge (Ažurirano 6.2.2026.)

1. ODVJETNIČKI UREDI IMAJU FIZIČKE I PRAVNE OSOBE KAO KLIJENTE, A NAPLATA IDE GOTOVO ISKLJUČIVO BEZGOTOVINSKI PREKO TRANSAKCIJSKIH RAČUNA. BUDUĆI DA ZNATAN BROJ ODVJETNIKA UOPĆE NIJE U SUSTAVU PDV-A, MOŽE LI SE RAZDVOJITI OPĆI OKVIR OBVEZA ZA:

ODVJETNIKE KOJI JESU U SUSTAVU PDV-A I
ODVJETNIKE KOJI NISU U SUSTAVU PDV-A, S POSEBNIM NAGLASKOM NE SAMO NA SLANJE, NEGO I NA PRIMANJE ERAČUNA OD DRUGIH OBVEZNIKA FISKALIZACIJE 2.0?

Prema Zakonu o fiskalizaciji, od 2026. godine računi se izdaju na tri načina, ovisno o tome tko je primatelj računa:

Fiskalni račun (Fiskalizacija 1.0) - izdaje se za sve račune prema građanima odnosno u krajnjoj potrošnji, neovisno o načinu plaćanja (gotovina, kartica, transakcijski račun i dr.). Ova se obveza odnosi na sve odvjetničke urede, bez obzira na to jesu li ili nisu u sustavu PDV-a. Porezna uprava objavila je upute o pripremi za Fiskalizaciju 1.0.
eRačun (Fiskalizacija 2.0) - izdaje se za sve račune prema primateljima eRačuna navedenima u Zakonu o fiskalizaciji.
- Odvjetnički ured koji nije u sustavu PDV-a obvezu izdavanja eRačuna ima od 1. siječnja 2027.
- Tijekom 2026. takav ured može i dalje izdavati račune kao i 2025.
„Papirnati“ račun - izdaje se za osobe za koje Zakon ne propisuje obvezu fiskalnog računa niti obvezu izdavanja eRačuna. To su najčešće udruge, neprofitne organizacije, suvlasnici zgrada i slične osobe koje se u pravilu ne smatraju primateljima eRačuna. Također, papirnati račun izdaje se i za isporuke poduzetnicima u druge države članice ili treće zemlje, ako se ne radi o tuzemnoj transakciji. „Papirnati“ račun može biti u bilo kojem obliku prihvatljivom izdavatelju.

Napominje se da su odvjetnički uredi prema Zakonu o fiskalizaciji primatelji eRačuna te su od 1. siječnja 2026. dužni zaprimati eRačune od drugih poduzetnika, bez obzira na to jesu li u sustavu PDV-a. Stoga trebaju pravodobno poduzeti sve potrebne radnje i objaviti pristupne točke. Upute za pripremu dostupne su u informativnim materijalima Porezne uprave

Ključne riječi: odvjetnički ured, fiskalizacija 1.0, fiskalizacija 2.0, eRačun, papirnati račun, porezni obveznik, PDV, primatelj eRačuna, 2026., 2027., krajnja potrošnja, tuzemna transakcija, pristupna točka

2. KOJE MINIMALNE DIGITALNE VJERODAJNICE I CERTIFIKATE MORAJU OSIGURATI ODVJETNIČKI UREDI KAKO BI MOGLI ISPUNITI OBVEZE FISKALIZACIJE 1.0 (FISKALIZACIJA RAČUNA U KRAJNJOJ POTROŠNJI) OD 1. SIJEČNJA 2026. GODINE?

Za izdavanje fiskalnih računa i provedbu postupka Fiskalizacije 1.0, odvjetnički uredi moraju se pravodobno prilagoditi propisanim tehničkim zahtjevima. To uključuje, među ostalim, nabavu odgovarajućeg naplatnog uređaja te digitalnog aplikativnog certifikata.
Digitalni aplikativni certifikat nužan je jer se njime potpisuju poruke koje se dostavljaju Poreznoj upravi radi dobivanja Jedinstvenog identifikatora računa (JIR), što je obvezan element fiskalnog računa.

Ključne riječi: Fiskalizacija 1.0, fiskalni račun, digitalni aplikativni certifikat, naplatni uređaj, JIR, tehnički zahtjevi, 1. siječnja 2026., krajnja potrošnja

3. OD KADA ODVJETNICI U SUSTAVU PDV-A MORAJU IZDAVATI I FISKALIZIRATI ERAČUNE PREMA PRAVNIM OSOBAMA I JAVNIM TIJELIMA, TE OD KADA I U KOJEM OPSEGU SE ISTO ODNOSI NA ODVJETNIKE IZVAN SUSTAVA PDV-A (OSOBITO OD 1. SIJEČNJA 2027.)?

Obveza izdavanja eRačuna za odvjetničke urede uvodi se postupno, u dvije faze:

Od 1. siječnja 2026. - obvezu izdavanja eRačuna imaju odvjetnički uredi u sustavu PDV-a.
Od 1. siječnja 2027. - obvezu izdavanja eRačuna imaju i odvjetnički uredi koji nisu u sustavu PDV-a.

U 2026. godini odvjetnički uredi izvan sustava PDV-a mogu nastaviti izdavati račune u obliku u kojem ih izdaju i danas. Po želji mogu koristiti i besplatno rješenje Porezne uprave - MIKROeRAČUN.
Što se tiče zaprimanja eRačuna, odvjetnički uredi su primatelji eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji te su od 1. siječnja 2026. dužni zaprimati eRačune od drugih poduzetnika, bez obzira na to jesu li sami u sustavu PDV-a ili ne. Primatelj zaprimljeni račun prihvaća i u slučaju da nije izdan u potpuno propisanom obliku, budući da je za ispravnost izdavanja odgovoran izdavatelj. Iznimno, izdavatelj ne odgovara ako u AMS-u ne postoji adresa primatelja eRačuna.

Ključne riječi: Fiskalizacija 2.0, eRačun, odvjetnički ured, PDV, MIKROeRAČUN, 1. siječnja 2026., 1. siječnja 2027., primatelj eRačuna, AMS, fiskalizacija, pravne osobe, javni sektor

4. RADI PROFESIONALNE TAJNE I MINIMALNOG SKUPA PODATAKA JE LI DOVOLJNO DA ZA ODVJETNIKE U FISKALIZACIJSKOM/ERAČUN SUSTAVU BUDU VIDLJIVI:

(a) identitet odvjetnika,
(b) osnovni identifikator klijenta,
(c) generički opis „pravne usluge“ s KPD kodom iz skupine 69.10, bez navođenja broja spisa, vrste postupka, imena protivne strane ili specifične pravne radnje? Planira li se u provedbenim propisima izričito dopustiti da verzija računa koja ide kroz fiskalizacijski/eRačun sustav sadrži samo takav generički opis i općeniti KPD kod, dok detaljna specifikacija ostaje u dokumentaciji odvjetnika i klijenta?

Porezna uprava je svjesna važnosti profesionalne tajne u odnosu odvjetnik-klijent te su propisi prilagođeni tako da se zahtijevaju samo nužni podaci.
U vezi s KPD-om, potrebno je:

iskazati šesteroznamenkastu KPD oznaku,
navesti opis stavke koji može biti generički, odnosno uobičajen naziv usluge.

Kod izdavanja računa (fiskalnog) u B2C segmentu, odvjetnički uredi mogu na samom računu navesti OIB klijenta, no u fiskalizacijsku poruku povlače se samo sljedeći podaci:

datum i vrijeme,
broj računa,
oznaka - u sustavu PDV-a,
iznos računa razvrstan po poreznoj stopi,
način plaćanja,
OIB operatera,
Zaštitni kod izdavatelja (ZKI).

Podatak o OIB-u klijenta, čak i ako je iskazan na računu, ne povlači se u fiskalizacijsku poruku, isto kao što se ne povlače ni stavke računa iako su na računu navedene. Na taj način je omogućeno poštovanje profesionalne tajne, dok su istodobno ispunjene zakonske obveze fiskalizacije i eRačuna.

Ključne riječi: profesionalna tajna, minimalni skup podataka, odvjetnički ured, KPD 69.10, generički opis, fiskalni račun, B2C, fiskalizacijska poruka, OIB klijenta, ZKI, nužni podaci

5. ODVJETNIČKO DRUŠTVO PRUŽA USLUGE STRANIM FIZIČKIM OSOBAMA S PREBIVALIŠTEM U TREĆIM ZEMLJAMA (NPR. SAD, AUSTRALIJA) PRI ČEMU SE RAČUNI ZA USLUGE PLAĆAJU ISKLJUČIVO NA TRANSAKCIJSKI RAČUN. PODLIJEŽU LI RAČUNI ZA TAKVE USLUGE OD 1. SIJEČNJA 2026. FISKALIZACIJI F1?

Za ovakve isporuke ne postoji obveza Fiskalizacije 1.0 (F1) jer se ne obračunava hrvatski PDV s obzirom na mjesto oporezivanja. Takvi računi spadaju u kategoriju „papirnatih“ računa, slično kao i računi za usluge pružene stranim pravnim osobama iz trećih zemalja.
Na taj način je usklađeno s praksom i tumačenjem Porezne uprave, iako Zakon o fiskalizaciji ne propisuje eksplicitno iznimku, praktična primjena prepoznaje da se računi kojima se ne obračunava PDV ne podvrgavaju F1 fiskalizaciji.

Ključne riječi: fiskalizacija F1, strani klijenti, treće zemlje, oslobođeno PDV-a, mjesto oporezivanja u inozemstvu, papirnati račun, odvjetnički ured, transakcijski račun, PDV, iznimka

6. ODVJETNIČKI UREDI IMAJU FIZIČKE I PRAVNE OSOBE KAO KLIJENTE, A NAPLATA IDE GOTOVO ISKLJUČIVO BEZGOTOVINSKI PREKO TRANSAKCIJSKIH. KOJA JE OBVEZA ZA ODVJETNIKE KOJI JESU U SUSTAVU PDV-A I ODVJETNIKE KOJI NISU U SUSTAVU PDV-A, S POSEBNIM NAGLASKOM NA IZDAVANJE I PRIMANJE E-RAČUNA? (Objavljeno 6.2.2026.)

Prema Zakonu o fiskalizaciji od 2026. godine računi se izdaju na tri načina, ovisno o primatelju računa:

Fiskalni račun (Fiskalizacija 1.0) izdaje se za račune prema građanima u krajnjoj potrošnji, neovisno o načinu plaćanja (gotovina, kartica, transakcijski račun i drugo). Obveza vrijedi za sve odvjetničke urede, neovisno o tome jesu li u sustavu PDV-a.
Koraci za pripremu dostupni su u uputi Porezne uprave o Fiskalizaciji 1.0.
eRačun (Fiskalizacija 2.0) izdaje se primateljima eRačuna propisanim Zakonom. Odvjetnički uredi koji nisu u sustavu PDV-a obvezni su izdavati eRačune od 1. siječnja 2027., dok tijekom 2026. mogu izdavati račune kao i do sada.
Papirnati račun izdaje se osobama za koje nije propisana obveza fiskalnog računa ni eRačuna (npr. udruge, neprofitne organizacije, suvlasnici zgrada) te za isporuke poduzetnicima izvan tuzemnih transakcija. Može biti u bilo kojem obliku prihvatljivom izdavatelju.

Odvjetnički uredi su primatelji eRačuna te su od 1. siječnja 2026. obvezni zaprimati eRačune od drugih poduzetnika, neovisno o PDV statusu. Potrebno je pravodobno uspostaviti i objaviti pristupne točke.

Ključne riječi: fiskalizacija 1.0, fiskalizacija 2.0, odvjetnici, PDV status, eRačun, primanje eRačuna, papirnati račun

7. KOJE MINIMALNE DIGITALNE VJERODAJNICE I CERTIFIKATE TREBA OSIGURATI ZA FISKALIZACIJU 1.0 OD 1.1.2026.? (Objavljeno 6.2.2026.)

Za izdavanje fiskalnih računa i provedbu Fiskalizacije 1.0 potrebno je osigurati odgovarajući naplatni uređaj i digitalni aplikativni certifikat. Tim certifikatom potpisuju se poruke koje se dostavljaju Poreznoj upravi radi dobivanja JIR-a.

Ključne riječi: digitalni aplikativni certifikat, JIR, naplatni uređaj, fiskalni račun

8. OD KADA ODVJETNICI MORAJU IZDAVATI I FISKALIZIRATI ERAČUNE TE OD KADA IH MORAJU ZAPRIMATI? (Objavljeno 6.2.2026.)

Obveza izdavanja eRačuna nastupa u dvije faze:

od 1. siječnja 2026. - obveznici u sustavu PDV-a
od 1. siječnja 2027. - i obveznici koji nisu u sustavu PDV-a

Obveznici izvan PDV-a tijekom 2026. mogu izdavati račune kao i do sada te mogu koristiti besplatno rješenje Porezne uprave MIKROeRAČUN (informacije na mrežnim stranicama Porezne uprave).

Odvjetnički uredi su od 1. siječnja 2026. obvezni zaprimati eRačune od drugih poduzetnika. Ako eRačun nije izdan u propisanom obliku, za ispravnost odgovara izdavatelj. Iznimno, izdavatelj nije odgovoran ako u AMS-u nema adrese primatelja.

Ključne riječi: eRačun, rokovi, PDV obveznici, MIKROeRAČUN, zaprimanje eRačuna

9. KAKO PRIMJENJIVATI KPD KODOVE ZA PRAVNE USLUGE I JE LI DOPUŠTENO KORISTITI OPĆENITE OZNAKE RADI PROFESIONALNE TAJNE? (Objavljeno 6.2.2026.)

Obveza navođenja KPD oznake postoji kod izdavanja eRačuna. Potrebno je povezati stavku usluge s ispravnom šesteroznamenkastom KPD oznakom. Za pravne usluge mogu se koristiti oznake iz skupine 69.10, uključujući 69.10.09 - Pravne usluge, d. n.

Uz KPD oznaku navodi se opis stavke koji može biti generički i uobičajeni naziv usluge.

Obveza navođenja KPD-a ne postoji kod B2C računa ni kod papirnatih računa.

Ključne riječi: KPD, klasifikacija proizvoda i usluga, eRačun, pravne usluge, generički opis

10. RADI POŠTOVANJA PROFESIONALNE TAJNE, SMATRA LI SE DA JE DOVOLJNO DA SE VIDI: IDENTITET ODVJETNIKA, OSNOVNI IDENTIFIKATOR KLIJENTA, GENERIČKI OPIS „PRAVNE USLUGE“ S KPD KODOM IZ SKUPINE 69.10, BEZ IKAKVOG NAVOĐENJA BROJA SPISA, VRSTE POSTUPKA, IMENA PROTIVNE STRANE ILI SPECIFIČNE PRAVNE RADNJE? (Objavljeno 6.2.2026.)

Propisi su prilagođeni zahtijevanju samo nužnih podataka. KPD se iskazuje kao šesteroznamenkasta oznaka, a opis stavke može biti generički i uobičajeni naziv usluge.

U fiskalizacijsku poruku iz B2C računa prenose se samo: datum i vrijeme, broj računa, oznaka PDV statusa, iznosi po stopama, način plaćanja, OIB operatera i ZKI. Podaci o klijentu i stavke računa ne prenose se u fiskalizacijsku poruku.

Ključne riječi: profesionalna tajna, minimalni podaci, fiskalizacijska poruka, ZKI

11. KOJE CERTIFIKATE TREBA IMATI MALI ODVJETNIČKI URED BEZ VLASTITOG IT-A? (Objavljeno 6.2.2026.)

Za Fiskalizaciju 1.0 potreban je digitalni aplikativni certifikat na poreznog obveznika za potpisivanje fiskalizacijskih poruka.

Kod eRačuna i Fiskalizacije 2.0 certifikat nije nužan ako je ovlašten informacijski posrednik ili druga osoba za dostavu fiskalizacijskih poruka.

Ključne riječi: certifikati, informacijski posrednik, fiskalizacijske poruke

12. PODLIJEŽU LI FISKALIZACIJI RAČUNI ZA PRAVNE USLUGE STRANIM FIZIČKIM OSOBAMA IZ TREĆIH ZEMALJA KOJI SU OSLOBOĐENI HRVATSKOG PDV-A? (Objavljeno 6.2.2026.)

Ne. Takve isporuke ne podliježu obračunu hrvatskog PDV-a s obzirom na mjesto oporezivanja te ne podliježu Fiskalizaciji 1.0.

Ključne riječi: treće zemlje, mjesto oporezivanja, oslobođenje PDV-a, F1

Ispiši stranicu

Fiskalizacija