Oporezivanje r​ada​

Ako nije drukčije označeno, podaci u ovom poglavlju odnose se na važeće zakonodavstvo u 2023. godini.​

Porezi na rad su svi porezi i davanja koja izravno opterećuju plaće, poput obveznih doprinosa poslodavaca i zaposlenika te poreza na dohodak od plaće.

Većina zemalja članica EU primjenjuje slična davanja na primitke od rada, ali se države razlikuju s obzirom na visinu stopa, porezne razrede i olakšice u sustavu poreza na dohodak, kao i po načinu izračuna osnovice doprinosa. Svi ti elementi i parametri u konačnici određuju koliko će biti ukupno porezno opterećenje rada koje se, s obzirom na njihovu raznolikost, bitno razlikuje po zemljama članicama. 

Za usporedbu poreznog opterećenja rada po zemljama uobičajeno se koristi mjera poreznog klina, koji se izračunava za različite hipotetske zaposlenike i njihove obitelji. Ovo poglavlje sadrži usporedbu poreznog klina za 27 zemalja EU u 2023. godini. Osim toga, prikazane su i različite informacije o oporezivanju dohotka od rada u Hrvatskoj i zemljama EU, s naglaskom na Sloveniju, Austriju i Njemačku.
 

Porezni klin popularna je mjera poreznog opterećenja na tržištu rada, a izračunava se kao postotni udio ukupnog poreznog opterećenja u ukupnom trošku rada. Ukupni trošak rada podrazumijeva bruto plaću uvećanu za doprinose poslodavca. Ukupno porezno opterećenje zbroj je doprinosa koje plaća poslodavac, doprinosa koje plaća zaposlenik te poreza na dohodak, uključujući i prireze porezu na dohodak.

U izračunima poreznog klina rabi se metodologija OECD-a koji u svom dugotrajnom projektu Taxing Wages uspoređuje porezni klin svojih zemalja članica. Za razliku od OECD-ova pristupa, ovdje prikazani izračuni u obzir uzimaju sva obvezna davanja, uključujući i obvezne doprinose koji ne predstavljaju prihod opće države (primjerice, doprinos za drugi stup mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj).

Jedno od obilježja OECD-ove metodologije je da se prilikom izračuna ukupnog poreznog opterećenja oduzimaju novčane naknade socijalne zaštite koje pruža središnja država, a najčešće je riječ o naknadama za djecu. Naime, kako bi pružile potporu obiteljima s djecom neke se zemlje pretežito oslanjaju na porezne olakšice, dok druge zemlje dodjeljuju novčane naknade za djecu. Stoga je, radi metodološke ujednačenosti, prilikom međunarodnih usporedbi potrebno u obzir uzeti i jednu i drugu vrstu potpore. Hrvatska je jedna od zemalja koje koriste i poreznu olakšicu (odbitak za djecu u okviru poreza na dohodak) i novčanu naknadu (doplatak za djecu).

Za zaposlene osobe podrazumijeva se da rade puno radno vrijeme te ostvaruju bruto plaću u određenom postotku prosječne bruto plaće (PBP) u svojoj zemlji. U izračunu PBP-a u obzir se uzimaju plaće ostvarene u područjima djelatnosti od B do N prema Europskoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti. Godišnji podaci o PBP-u preuzeti su od OECD-​a.​Pretpostavlja se da članovi obitelji ne ostvaruju nikakve druge vrste dohotka te da ne postoje neoporezivi primici od plaće. Za hipotetske osobe u Hrvatskoj u 2023. pretpostavlja se da plaćaju prirez porezu na dohodak po stopi od 12%, dok u 2024. porez na dohodak plaćaju po stopama od 22,4 i 33,6%. 

Porezni se klin izračunava na temelju godišnjeg dohotka i poreza i to za hipotetske pojedince i obitelji. Tablica prikazuje 16 različitih hipotetskih tipova pojedinaca i obitelji koji se razlikuju po broju odraslih članova, njihovoj dobi, ekonomskom statusu, razini bruto plaće te broju djece. Tipovi S1-S4 su samci u dobi od 40 godina, bez djece, čija bruto plaća varira od 67% do 400% PBP-a. Tipovi S5 i S6 su također samci u dobi od 40 godina, ali imaju dva djeteta te ostvaruju plaću od 67% i 100% PBP-a. Tipovi S7 i S8 su po svemu identični tipu S2, ali se razlikuju po dobi, tako da S7 ima 23 godine, a S8 ima 28 godina. Sljedećih osam tipova su parovi. Osim para P8, u kojem supružnici imaju 28 godina, u svim parovima oba supružnika imaju 40 godina. Svi parovi osim para P1 imaju dva djeteta. Parovi se razlikuju s obzirom na visinu bruto plaće supružnika. Primjerice, kod para P5 prvi supružnik ima bruto plaću od 100% PBP-a, a drugi ostvaruje 400% PBP-a. Kod svih parova oba supružnika su zaposlena, osim kod parova P6 i P7, kod kojih drugi supružnik ne radi.

Tipovi hipotetskih pojedinac​​a i obitelji​​

Iz tablice je vidljivo kako za zaposlenika s godišnjom bruto plaćom od 24.000 eura porezni klin u 2023. iznosi 41,6%, a dobiven je kao postotni udio ukupnog poreznog opterećenja (11.633,74 eura) u ukupnom trošku rada (27.960,00 eura). U 2024. porezni je klin malo niži i iznosi 41,3%.​

U tumačenju poreznog klina na temelju rezultata za hipotetske jedinice potrebno je znati određena ograničenja takve analize. Primjerice, analiza ne uzima u obzir neoporezive primitke i određene olakšice u sustavima poreza na dohodak i doprinosa. Nadalje, u obzir se uzimaju samo određeni tipovi pojedinaca i obitelji, a za vjerodostojnu usporedbu trebalo bi analizom obuhvatiti cijelu populaciju zaposlenika, sa svim svojim različitim značajkama.

S obzirom na njihovu izdašnost, neoporezivi primici u Hrvatskoj imaju velik značaj za ukupno porezno opterećenje. Zamislimo da hipotetski pojedinci iz prethodne tablice uz oporezivu plaću ostvaruju i neoporezive primitke. Ukupno porezno opterećenje bilo bi nepromijenjeno, ali bi trošak rada bio veći. Kako je porezni klin jednak omjeru ukupnog poreznog opterećenja i troška rada, a povećanje nazivnika uz isti brojnik smanjuje omjer, porezni klin bi se smanjio. Sve zemlje propisuju neoporezive primitke u oporezivanju dohotka od plaće, ali se njihov obim razlikuje među zemljama. Međutim, ne postoje podatci o ulozi neoporezivih primitaka po zemljama, pa se oni izostavljaju iz usporedbe poreznog klina. Kada bi postojali takvi podatci, u model izračuna za svaku zemlju i razinu plaće mogao bi se unijeti i pretpostavljeni prosječni udio neoporezivih primitaka u bruto plaći, što bi dovelo do realnijih rezultata.

Brojčani podaci i grafikoni za svih šesnaest hipotetskih tipova nalaze se u Excel ​datoteci.​ U nastavku se uspoređuje porezni klin za nekoliko najvažnijih tipova u zemljama EU. 

Prvi grafikon prikazuje usporedbu poreznog klina za hipotetskog samca s bruto plaćom od 100% PBP-a. Zemlje su poredane po rastućem poreznom klinu koji je podijeljen na svoje sastavnice. Najniži je porezni klin na Cipru (25,3%), a najviši u Belgiji (52,4%), dok u Hrvatskoj iznosi 39,8%. što ju svrstava u donji dio ljestvice za ovaj hipotetski tip. Podjela poreznog klina na sastavnice svjedoči o velikoj raznolikosti sustava doprinosa i poreza na dohodak u zemljama EU. Primjerice, u Danskoj gotovo cjelokupno porezno opterećenje proizlazi iz poreza na dohodak, nekim zemljama doprinosi poslodavca imaju zanemarivu ulogu (Litva i Rumunjska), a u nekima su vrlo važni (Češka i Estonija).

Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a. (3. lipnja 2024.)

Analizirajući samca bez djece, Hrvatska se u 2023. nalazi među zemljama s nižim poreznim klinom, a sličan se rezultat i poredak uočava i za samce s bruto plaćom od 67%, 167% i 400% PBP-a (vidjeti grafikone u Excel datote​ci​). Međutim, postoji kategorija zaposlenika za koju Hrvatska dolazi na samo dno ljestvice poreznog klina, a to su mladi zaposlenici. 

Idući grafikon prikazuje porezni klin za zaposlenika, samca bez djece s prosječnom bruto plaćom, u dobi od 23. godine koji u Hrvatskoj plaća samo doprinose za mirovinsko osiguranje. Naime, porez na dohodak iznosi nula eura jer koristi olakšicu umanjenja poreza u 100-postotnom iznosu, a poslodavac ovog zaposlenika oslobođen je plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje jer koristi olakšicu za mlade osobe. Sličan je položaj i samca u dobi od 28 godina, ali njegov porezni klin je nešto veći jer koristi umanjenje poreza u 50-postotnom iznosu.

U nastavku su analizirani parovi s dvoje djece. Hipotetski tip P2 čine zaposleni supružnici u dobi od 40 godina, pri čemu prvi supružnik ostvaruje bruto plaću od 100%, a drugi od 67% PBP-a. Grafikon pokazuje zamjetan smanjujući učinak naknada na porezni klin u brojnim zemljama, koji se pripisuje naknadama za djecu. S obzirom da je u Hrvatskoj 2023. cenzusna granica doplatka za djecu bila postavljena relativno nisko, prikazani tip obitelji ne ostvaruje tu naknadu. Međutim, supružnici ostvaruju odbitak za uzdržavanu djecu pa obitelj plaća tek maleni iznos poreza na dohodak, što Hrvatsku smješta među zemlje s nižim poreznim klinom na ovoj ljestvici.

Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a. (3. lipnja 2024.)

Veoma sličan poredak zemalja dobiva se i za ostale parove s dva djeteta, u kojima prvi supružnik ima bruto plaću od 100% PBP-a, a drugi supružnik ostvaruje 100%, 167% i 400% PBP-a (tipovi P3, P4 i P5; vidjeti grafikone u Excel da​toteci).

Osim parova u kojima su oba supružnika zaposlena, analizirani su i parovi u kojima je zaposlen samo jedan supružnik, a drugi ne radi. Sljedeći grafikon prikazuje tip P6, u kojemu supružnik koji radi ostvaruje bruto plaću od 67% PBP-a. Za razliku od ostalih hipotetskih tipova, Hrvatska na ovoj ljestvici spada u polovicu zemalja s višim poreznim klinom. Naime, većina EU zemalja izdvaja znatno veće naknade za djecu nego Hrvatska, u kojoj su iznosi doplatka za djecu u 2023. bili poprilično skromni. U  kombinaciji s naknadama za djecu neke zemlje pružaju umanjenja poreza za djecu koja mogu rezultirati „negativnim porezom“, a imaju sličan učinak kao naknade.

Prethodna usporedna analiza poreznog klina odnosila se je na 2023., s obzirom da je to posljednja godina za koju je EUROMOD bio raspoloživ u trenutku nastanka ove analize. Na kraju ovog poglavlja dodatno su prikazani i rezultati za Hrvatsku u 2024., u svrhu čega je model za Hrvatsku posebno nadograđen. Pri tome se uspoređuje porezni klin za dva hipotetska tipa, a podaci i grafikoni za ostale tipove nalaze se u Excel datot​eci​​. Kao i u prethodnoj analizi za Hrvatsku, pretpostavlja se da je stopa prireza iznosi 12%. Za 2024. promatraju se tri mogućnosti vezano uz stope poreza na dohodak: (A) 22,4% i 33,6%, (B) 20% i 30%, (C) 15% i 25%. 

Grafikon prikazuje porezni klin za hipotetskog samca s bruto plaćom od 67% PBP-a. Tijekom cijelog promatranog razdoblja porezni klin je relativno stabilan i kretao se na razini od oko 35%, dok su njegova smanjenja vidljiva u 2012., 2015. i 2017., kao posljedica različitih zakonskih izmjena u sustavima poreza na dohodak i doprinosa. U 2023. porezni klin iznosi 36,4%, dok je u 2024. smanjenje poreznog klina posljedica povećanja osobnog odbitka i uvođenja olakšice u sustavu doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja. Ako grad u kojem živi hipotetski obveznik uvede stope 22,4% i 33,6%, tada se porezni klin smanjuje na 35,9%. Ako se, međutim, uvedu stope 20% i 30%, porezni klin pada na 35,3%, odnosno na 34,0%, ako se uvedu stope 15% i 25%.

Prethodno je već navedeno kako Hrvatska stoji relativno visoko na ljestvici EU zemalja kada je riječ o paru u kojem samo jedan supružnik radi i prima bruto plaću od 67% PBP-a (tip P6). U 2023. porezni klin za ovu hipotetsku obitelj iznosio je 25,5%, no u 2024. pada na 22,5%, odnosno za 3 postotna boda. Jedan razlog za to je nova olakšica u sustavu obveznih doprinosa, a drugi povećanje iznosa doplatka za djecu, koji za ovakvu obitelj raste sa 67 na 97 eura.

OPOREZIVANJE DOHOTKA OD RADA U HRVATSKOJ, SLOVENIJI, AUSTRIJI I NJEMAČKOJ​​​

U ovom dijelu uspoređuje se godišnji obračun poreza na dohodak - osobni odbitci, razredi i stope poreza na dohodak te umanjenja poreza - u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, a naglasak je na oporezivanju dohotka od rada.

Godišnji obračun poreza na dohodak podrazumijeva zbrajanje širokog skupa različitih vrsta dohotka u godišnji oporezivi dohodak te primjenu osobnih odbitaka, standardnih stopa i drugih olakšica kako bi se izračunala konačna godišnja obveza poreza na dohodak. Sve četiri odabrane zemlje primjenjuju godišnji obračun te u njega uključuju dohodak od nesamostalnog i samostalnog rada, ali se razlikuju po tretmanu dohodaka od imovine i kapitala. Tako se u Hrvatskoj i Sloveniji dohodak od imovine i kapitala u pravilu oporezuju konačnim porezom po odbitku, odnosno ne ulaze u godišnji obračun (osim u slučaju kada ih obveznik ostvaruje u okviru samostalne djelatnosti), dok u Austriji i Njemačkoj cjelokupan dohodak obveznika ulazi u godišnji obračun, uz iznimku određenih vrsta dohotka od kapitala.

Godišnja porezna osnovica jednaka je godišnjem dohotku umanjenom za ukupni iznos osobnih odbitaka i ostalih olakšica koje umanjuju poreznu osnovicu.

U Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji porezna se osnovica dijeli na razrede i svaki dio osnovice množi se s odgovarajućom graničnom poreznom stopom. Tako dobiveni umnošci zbrajaju se u bruto poreznu obvezu, odnosno porez na dohodak prije umanjenja poreza. Od bruto porezne obveze oduzimaju se umanjenja poreza kako bi se izračunao konačni godišnji porez. U Njemačkoj se bruto porez izračunava na bitno drukčiji način. Obveznik se prvo svrstava u jednu od pet skupina prema visini porezne osnovice, a zatim se, s obzirom na skupinu kojoj pripada, primjenjuje odgovarajuća matematička funkcija kako bi se izračunao iznos poreza.

Dohodak od plaće u Hrvatskoj i Sloveniji jednak je bruto plaći umanjenoj za doprinose koje plaća posloprimac (tzv. doprinosi iz plaće) odnosno doprinosi su izuzeti iz dohotka. Isto vrijedi i za ostale vrste dohotka za koje se plaćaju obvezni doprinosi. Nasuprot takvom pristupu, u Austriji i Njemačkoj u dohodak ulazi bruto plaća, a obvezni doprinosi priznaju se kao odbitak, odnosno olakšica koja umanjuje poreznu osnovicu.

Još jedna posebnost poreznog sustava u Njemačkoj jest da se za supružnike provodi zajednički obračun poreza, i to tako da se dohotci dvaju supružnika zbrajaju u ukupni iznos na koji se zatim primjenjuju pravila oporezivanja (izračun osnovice i poreza), a konačni se porez dijeli na dva jednaka dijela, od kojih se svaki pripisuje jednom od supružnika. Ovakav način oporezivanja omogućuje da oba supružnika uvijek imaju istu graničnu efektivnu poreznu stopu, posebice u slučaju kada prvi supružnik ima znatno veći dohodak od drugog. Ako žele, supružnici mogu odabrati zasebno oporezivanje.

U Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji obveznik poreza na dohodak je pojedinac, što znači da se porezna pravila primjenjuju samo na dohodak tog obveznika, a ne razmatra se dohodak njegova supružnika. Treba spomenuti da obveznik u Hrvatskoj može ostvariti osobni odbitak za uzdržavanog supružnika (ako dohodak potonjega ne prelazi određeni prag). Time se, na određeni način, u oporezivanju u obzir uzima dohodak obaju supružnika, ali se ne može govoriti o zajedničkom obračunu poreza, kakav je na snazi u Njemačkoj.

U Njemačkoj se porezno opterećenje uvećava za „prirez solidarnosti“, a u Hrvatskoj se do početka 2024. plaćao prirez porezu na dohodak.

U nastavku se prikazuju obilježja godišnjeg oporezivanja po zemljama, a za svaku zemlju opis je podijeljen u četiri dijela: (1) Osobni odbitci i ostala umanjenja porezne osnovice, (2) Porezni raspored, (3) Umanjenja poreza, (4) Prirezi. Podatci se odnose na zakonodavstvo koje je važeće u 2023. godini, osim za Hrvatsku, za koju se pružaju i informacije za 2024. U pripremi izvještaja korišteni su sljedeći izvori: (1) EUROMOD Country Reports, (2) OECD Benefits and wages, (3) PwC Worldwide Tax Summaries Online​.

 

​​Hrvatska (2023. i 2024.)​

1. Osobni odbitci i ostala umanjenja porezne osnovice (godišnji iznosi u eurima)

1.1. Osnovni osobni odbitak u 2023. iznosio je 6.370,80, a u 2024. 6.720 eura godišnje.

1.2. Dodatni osobni odbitak za uzdržavane članove:

Austrija (2023.)​​​

1. Osobni odbitci i ostala umanjenja porezne osnovice (godišnji iznosi)

Za razliku od Hrvatske i Slovenije, obvezni doprinosi u Austriji ulaze u oporezivi dohodak, ali se zatim priznaju kao olakšica koja umanjuje poreznu osnovicu.

Ne postoji osnovni osobni odbitak već je prvih 11.693 eura osnovice izuzeto iz oporezivanja odnosno primjenjuje se stopa od 0%.

Postoji odbitak za zaposlene u iznosu od 132 eura.

2. Porezni raspored (godišnji iznosi)

Godišnja osnovica dijeli se na sedam razreda na koje se primjenjuju stope od 0 do 55%.​

3. Umanjenja poreza (godišnji iznosi)

3.1. Umanjenje poreza za roditelja primatelja obiteljskih potpora u Austriji:

• za svako dijete do 18 godina: 2.000,16 eura,

• za djecu iznad 18 godina: 650,16 eura.

3.2. Umanjenje poreza za uzdržavanu djecu za obveznika čiji supružnik nije ostvario dohodak iznad 6.312 eura i za obveznika koji je samohrani roditelj:

• za prvo dijete: 520 eura,

• za drugo dijete: 704 eura,

• za treće i svako sljedeće dijete: iznos se uvećava za 232 eura.

3.3. Umanjenje poreza za primatelje neoporezivih obiteljskih potpora: do 741,60 eura za svako dijete.

3.4. Umanjenje poreza za prijevoz zaposlene osobe:

• osnovni iznos: 421 eura

• dodatni iznos za obveznika s dohotkom do 16.832 eura godišnje: 684 eura (obveznicima s oporezivom dohotkom od 16.832 do 25.774 eura iznos se postupno smanjuje do nule).

3.5. Umirovljenici mogu ostvariti umanjenje poreza od 868 eura (u određenim okolnostima i do 1.278 eura). Iznos olakšice postupno se smanjuje za obveznike s dohotkom iznad određenog iznosa.

4. Prirezi

Nema prireza.
 

Njemačka (2023.)​​

1. Osobni odbitci i ostala umanjenja porezne osnovice (godišnji iznosi)

Za razliku od Hrvatske i Slovenije, obvezni doprinosi u Njemačkoj, kao i u Austriji, ulaze u oporezivi dohodak, ali se zatim priznaju kao olakšica koja umanjuje poreznu osnovicu (do određenih najviših iznosa).

Ne postoji standardni osnovni osobni odbitak, već se iznos poreza određuje pomoću posebnih formula, čiji elementi ostvaruju učinak standardnog osobnog odbitka.

1.1. Osobni odbitci za roditelje i uzdržavanu djecu:

• odbitak za djecu i odbitak za skrb o djeci i obrazovanje: 8.952 eura za svako dijete (za roditeljski par); ako su roditelji rastavljeni, svaki dobiva polovicu iznosa; ovaj odbitak ostvaruje se samo ako je to isplativije za obitelj nego „doplatak za djecu“,

• dodatni odbitak za samca u jednoroditeljskoj obitelji: 4.260 eura (uvećano za 240 eura za drugo i za svako sljedeće dijete),

• odbitak dvije trećine troškova za skrb o djeci, a najviše 4.000 eura godišnje.

1.2. Ostali osobni odbitci i umanjenja porezne osnovice:

• paušalno umanjenje za troškove povezane sa zaposlenjem (ako obveznik ne prijavljuje stvarne troškove): 1.230 eura,

• darovanja za neprofitne aktivnosti: najviše 20% ukupnog dohotka (ili ako se radi o poduzetnicima, 0,4% ukupnih primitaka),

• darovanja političkim strankama: do 1.650 eura (dvostruko u zajedničkom obračunu poreza), pod uvjetom da nije iskorišteno umanjenje poreza u istu svrhu,

• alimentacija plaćena bivšem partneru: do 13.805 eura,

• za troškove prvog strukovnog obrazovanja ili prvi studij: do 6.000 eura (12.000 eura u zajedničkom obračunu poreza).

2. Porezni raspored (godišnji iznosi)

Porezna funkcija za Njemačku prikazana je u donjoj tablici. Varijabla poreza označena je s T, a izračunava se kao funkcija porezne osnovice B. Pomoćne varijable označene su s K i L. Prikazan je izračun za pojedinačnog obveznika, a ova formula, uz odgovarajuću prilagodbu, služi i za izračun poreza u zajedničkom obračunu. Tablica prikazuje i granične efektivne porezne stope (GEPS) koje vrijede za obveznike pojedince u različitim skupinama prema visini osnovice (u zajedničkom obračunu poreza vrijede dvostruki iznosi osnovice).

3. Umanjenja poreza (godišnji iznosi)

3.1. Umanjenje poreza za darovanja političkim strankama: do 825 eura (dvostruko u slučaju zajedničkog obračuna poreza supružnika), pod uvjetom da već nije iskorišteno umanjenje osnovice u istu svrhu.

4. Prirezi

Porez na dohodak uvećava se za „prirez solidarnosti“, koji se izračunava prema posebnoj formuli: (a) ako je porez T manji ili jednak 17.543 eura, prirez je jednak 0 eura, (b) ako je porez T veći od 17.543 eura, a manji od 32.619,02 eura, prirez je jednak 0,119 * (T - 17.543) eura, (c) ako je porez T veći od 32.619,02 eura, prirez je jednak 0,055 * T. Zahvaljujući toj formuli efektivna stopa prireza (odnosno omjer prireza i poreza) jednaka je: (a) 0% za porez do 17.543 eura, (b) između 0% i 5,5% za porez između 17.543 i 32.619,02 eura, te (c) 5,5% za porez iznad 32.619,02 eura.​

USPOREDNI PRIKAZ OBRAČUNA PLAĆE U HRVATSKOJ, SLOVENIJI, AUSTRIJI I NJEMAČKOJ​​

Na početku poglavlja o oporezivanju rada govorilo se o sustavima doprinosa i poreza na dohodak koji određuju porezno opterećenje zaposlenika, a koje se je mjerilo poreznim klinom. Nakon toga uspoređene su porezne stope i razredi u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. U ovom dijelu detaljno su prikazani obračuni plaće za hipotetske pojedince u ove četiri navedene zemlje.

Tablica prikazuje obračun plaće u 2023. za hipotetske samce bez djece s bruto plaćom od 100% PBP-a. Obračuni za nekoliko drugih tipova (67%, 167%, 400% i 1000% PBP-a) dostupni su u Excel datoteci. Također su prikazani i obračuni za bruto plaće od 60.000 i 120.000 eura godišnje. Prikazani elementi obuhvaćaju bruto plaću, obvezne doprinose, poreze na dohodak, neto plaću, postotne udjele različitih stavki u bruto plaći i porezni klin.​​
 

Obračun plaće u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj u 2023., za hipotetsk​​og pojedinca s bruto plaćom od 100% PBP-a, na godišnjoj razini, u eurima​​

Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a. (3. lipnja 2024.)

Sljedeća tri grafikoni nastala su uzimajući u obzir izračune postotnih udjela za čitav niz bruto plaća, od 67% do 1000% PBP-a.

Prvi grafikon prikazuje postotne udjele doprinosa zaposlenika u bruto plaći i vidljivo je kako najviši udio imaju u Sloveniji, 22,1%, i ta stopa vrijedi za sve razine plaće. U ostale tri zemlje udio doprinosa zaposlenika pada s rastom plaće, a razlog za to je primjena najviše osnovice u izračunu ovih doprinosa. U Hrvatskoj je najviša osnovica jednaka 6 prosječnih plaća pa se pad udjela doprinosa u plaći opaža tek pri vrlo visokim plaćama. U Austriji i Njemačkoj najviše osnovice su dosta niže nego u Hrvatskoj pa je i udio doprinosa u bruto plaći znatno niži.

Drugi grafikon prikazuje postotne udjele poreza na dohodak u bruto plaći i vidljivo je kako su u sve četiri zemlje porezi na dohodak od rada progresivni, što se zaključuje na temelju rastućeg udjela poreza u bruto dohotku. Za sve razine plaća najniže relativno opterećenje porezom na dohodak je u Hrvatskoj.​

​Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a. (3. lipnja 2024.)
 

Udjeli ukupnih davanja zaposlenika u bruto plaći, prikazani u trećem grafikonu, jednaki su zbroju doprinosa zaposlenika i poreza na dohodak u bruto plaći. Opet Hrvatska ima najniže udjele, ali je razlika u odnosu na Austriju i Njemačku manja nego u slučaju poreza na dohodak, i to zbog manjeg opterećenja doprinosima u te dvije zemlje.

​Izvor: Vlastiti izračuni pomoću EUROMOD-a​. (3. lipnja 2024.)​​

 

IMPLICITNA POREZNA STOPA NA RAD​​

Implicitna porezna stopa na rad predstavlja sažetu mjeru kojom se pokazuje prosječno porezno opterećenje dohotka od rada u gospodarstvu. Implicitna porezna stopa na rad definira se kao zbroj poreza na dohodak zaposlenih te socijalnih doprinosa zaposlenika i poslodavaca podijeljen s ukupnim naknadama zaposlenicima. U 2022. godini RH je imala implicitnu poreznu stopu na rad od 28,3%, što je 9,5 postotnih bodova niže od prosjeka EU te spada među članice s najnižim poreznim opterećenjem rada.​

​​Izvor: izračun Europske komisije (DG Taxation an​d Customs Union) temeljem podataka Eurostata (30. rujna​ 2024.)