Arhiva - Oporezivanje potrošnje 2023

Temeljem podataka Eurostata i Europske komisije za 2021. godinu

Porezi na potrošnju uključuju sve poreze koji opterećuju finalnu potrošnju, odnosno njima se oporezuju dobra i usluge koji se stavljaju u promet. Najvažniji oblici poreza na potrošnju u RH su PDV, trošarine na energente, duhanske proizvode te ostali posebni porezi i trošarine. Nadalje, porezi na potrošnju u RH uključuju i razne naknade i pristojbe.

RH prednjači u oporezivanju potrošnje u EU te porezi na potrošnju u RH imaju najviši udio u BDP-u među svim državama članicama EU. Naime, udio poreza na potrošnju u BDP-u u RH iznosi 18,6% te za 7,4 postotnih bodova premašuje prosjek EU. To je prvenstveno posljedica visokog udjela PDV-a, koji iznosi čak 13,1% BDP-a.

Izvor: Izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata, (13. rujna 2023.)

Izvor: izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostata, (13. rujna 2023.)

No, kod ovog načina mjerenja poreznog opterećenja, izraženog udjelom u BDP-u, teško je procijeniti je li udio određenog poreznog oblika visok zbog visine same porezne stope ili veličine porezne osnovice na koju se ona primjenjuje. Stoga se kao precizniji indikator za mjerenje poreznog opterećenja koriste implicitne porezne stope, kod kojih se opterećenje različitim poreznim oblicima mjeri u odnosu na odgovarajuću makroekonomsku osnovicu. Tako se primjerice, makroekonomska osnovica kod mjerenja poreznog opterećenja potrošnje definira kao konačna potrošnja privatnih kućanstava (domaći koncept) uvećana za intermedijarnu potrošnju i socijalne transfere u naravi opće države i neprofitnih institucija koje služe kućanstvima.

U 2021. godini RH je imala implicitnu poreznu stopu na potrošnju od 22,4%, što je 4,4 postotna boda više od prosjeka EU, pri čemu odstupanje ovog indikatora ipak nije toliko značajno u odnosu na onaj iskazan udjelom u BDP-u.    
 

Izvor : Izračun Europske komisije (DG Taxation and Customs Union) temeljem podataka Eurostat-a, (13. rujna 2023.)
 

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

Prvi grafikon prikazuje porezni prag za ulazak u sustav PDV-a, prema najnovijim dostupnim podacima, za mala poduzeća u državama članicama EU. O poreznom pragu mora voditi računa svaki porezni obveznik koji ima obvezu ili interes ući u sustav PDV-a. Visine i broj pragova za ulazak u sustav PDV-a veoma se razlikuju od države do države članice. Primjerice Francuska primjenjuje tri praga, dok Irska i Malta imaju dva praga. Ostale države primjenjuju jedan prag: najviši prag za ulazak u sustav propisuje Francuska za isporuke dobara i hotelski smještaj, te hranu i piće u restoranima (85.800 EUR), a najniži Danska (6.722 EUR). U Hrvatskoj je porezni prag za ulazak u sustav PDV-a 40.000 EUR. Drugi grafikon prikazuje usporedbu poreznog praga Hrvatske s Austrijom, Njemačkom i Slovenijom.
 

Porezni prag za ulazak u sustav PDV-a za mala poduzeća u zemljama Europske unije

(1)Isporuke dobra (2) Isporuke usluga;  (3) Francuska - isporuke dobara i hotelski smještaj, te hrana i piće u restoranima; (4) Francuska - usluge odvjetnika, pisaca i umjetnika; (5) Francuska - ostale usluge;

Izvor: VAT in Europe (5. prosinca 2023.)

Izvor:VAT in Europe (5. prosinca 2023.)

PDV jaz

PDV jaz predstavlja dogovorni način izračuna razlike između očekivanih i stvarno prikupljenih sredstava od poreza na dodanu vrijednost u zemljama članicama Europske unije. 

Izvor: European Commission, VAT gap in the EU Report 2023, Jaz PDV-a u EU-u - Ured EU-a za publikacije (europa.eu), (22. siječnja 2024. )

Tablica prikazuje stope PDV-a u zemljama EU prema najnovijim dostupnim podacima - opću, sniženu, vrlo sniženu i parking stopu (značenje stopa objašnjeno je ispod tablice). Prosječna opća stopa PDV-a za države članice iznosi 21,6%. Najnižu opću stopu ima Luksemburg (17%), a najvišu Mađarska (27%). Snižene stope koriste sve države članice osim Danske. Većina, odnosno 19 zemalja koristi dvije snižene stope, a jednu sniženu stopu koristi 7 zemalja - Bugarska, Estonija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Slovačka i Španjolska. Najvišu sniženu stopu primjenjuje Mađarska (18%), dok 10 država članica primjenjuje najnižu dozvoljenu sniženu stopu od 5%. Vrlo sniženu stopu koristi 5 zemalja - Francuska, Irska, Italija, Luksemburg i Španjolska; najniža je u Francuskoj (2,1%), a najviša u Irskoj (4,8%). Parking stopu također koristi 5 zemalja - Austrija, Belgija, Irska, Luksemburg i Portugal, a kreće se između 12% i 14%.

Stope PDV-a u zemljama Europske unije (u postocima)

Zemlja	Opća stopa	Snižena stopa	Vrlo snižena stopa	Parking stopa
Austrija	20	10 / 13	-	13
Belgija	21	6 / 12	-	12
Bugarska	20	9	-	-
Cipar	19	5 / 9	-	-
Češka	21	10 / 15	-	-
Danska	25	-	-	-
Estonija	20	9	-	-
Finska	24	10 / 14	-	-
Francuska	20	5,5 / 10	2,1	-
Grčka	24	6 / 13	-	-
Hrvatska	25	5 / 13	-	-
Irska	23	9 / 13,5	4,8	13,5
Italija	22	5 / 10	4	-
Latvija	21	5  / 12	-	-
Litva	21	5 / 9	-	-
Luksemburg	17	8	3	14
Mađarska	27	5 / 18	-	-
Malta	18	5 / 7	-	-
Nizozemska	21	9	-	-
Njemačka	19	7	-	-
Poljska	23	5 / 8	-	-
Portugal	23	6 / 13	-	13
Rumunjska	19	5 / 9	-	-
Slovačka	20	10	-	-
Slovenija	22	5 / 9,5	-	-
Španjolska	21	10	4	-
Švedska	25	6 / 12	-	-

Izvor: European Commission, 2023. Taxes in Europe database v3. (24. svibnja 2023.)

Napomene:

Izuzeća s povratom poreza plaćenog u prethodnim fazama (nulte stope) nisu uključena.

Opća stopa: Svaka zemlja članica ima opću stopu PDV-a koja se primjenjuje na isporuku većine dobara i usluga. Opća stopa ne smije biti manja od 15%.

Snižena stopa: Dvije snižene stope, koje ne mogu biti niže od 5%, mogu se primjeniti na najviše 24 točke Priloga III Direktive vijeća 2006/112/EZ. „Točke” su kategorije dobara i/ili usluga u tom Prilogu, npr. dječja odjeća i obuća; opskrba dječjih autosjedalica, itd.

Posebne stope: Neke zemlje EU-a mogu primijeniti posebne stope PDV-a na određene isporuke. Ove posebne stope vrijede za zemlje koje su ih počele primjenjivati 1. siječnja 1991. Ove su stope izvorno zamišljene kao "prijelazni aranžmani" za lakšu prilagodbu na pravila EU-a o PDV-u kada je jedinstveno tržište stupilo na snagu 1. siječnja 1993., i planiralo ih se postupno ukinuti. Postoje tri vrste tih posebnih stopa: vrlo snižene, nulte i parking stope.

Vrlo snižene stope: Jedna vrlo snižena stopa (niža od 5%) primjenjuje se na najviše sedam posebno određenih točaka iz Priloga III Direktive vijeća 2006/112/EZ. Izuzeće s povratom poreza plaćenog u prethodnim fazama (nulta stopa) primjenjivo je na najviše sedam posebno određenih točaka iz Priloga III Direktive vijeća 2006/112/EZ. Primjena na najviše sedam posebno određenih točaka odnosi se na vrlo sniženu stopu i nultu stopu zajedno.

Parking stope (ili srednje stope): Neke zemlje EU-a primjenjuju parking stope na određene isporuke dobara i usluga koje nisu obuhvaćene Prilogom III Direktive vijeća 2006/112/EZ . Snižene stope PDV-a mogu se primjenjivati i na te isporuke umjesto opće stope, pod uvjetom da te snižene stope nisu niže od 12%.

Više informacija o stopama poreza na dodanu vrijednost potražite na poveznicama niže:

• Snižene stope (Excel verzija)

• Vrlo snižene stope (Excel verzija)

• Parking stope

Pojmovnik

Dostupne usporedbe poreznih komponenti:

		Porezni prihodi Udio poreznih prihoda u BDP-u i udio poreza u ukupnim poreznim prihodima
		Oporezivanje rada Usporedni podaci poreznog opterećenja u trošku rada, godišnjeg obračuna poreza na dohodak, obračuna plaće, implicitnih stopa poreza na dohodak u EU
		Oporezivanje potrošnje Usporedni podaci stopa oporezivanja potrošnje i PDV-u u EU
		Oporezivanje kapitala Stope poreza na dobit u EU, usporedni prikaz poreza na dohodak i obračuna poreza na dohodak od kapitala i imovine